Svake godine, 22. listopada, obilježava se Europski dan gluhosljepoće s ciljem podizanja svijesti o potrebama i izazovima s kojima se suočavaju osobe s gluhosljepoćom

Ova specifična kombinacija oštećenja sluha i vida često je malo poznata u širim krugovima, a unatoč tomu, osobe s ovim oblikom invaliditeta susreću se s brojnim preprekama u svakodnevnom životu.

Ovaj dan predstavlja važan trenutak za promicanje njihovih prava, ali i jačanje solidarnosti i uključivosti u društvu.

Što je gluhosljepoća?

Gluhosljepoća je specifična vrsta invaliditeta koja kombinira istovremeni gubitak vida i sluha u različitim stupnjevima. To može uključivati potpuni ili djelomični gubitak oba osjetila, a osoba s gluhosljepoćom suočava se s velikim izazovima u komunikaciji, pristupu informacijama, mobilnosti i neovisnom življenju.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), procjenjuje se da je u Europi oko 2,5 milijuna osoba pogođeno ovim oblikom invaliditeta, iako je stvaran broj često teško utvrditi zbog različitih kriterija i metoda procjene.

Važnost Europskog dana gluhosljepoće

Europski dan gluhosljepoće nije samo dan za podizanje svijesti, već i za isticanje ključnih pitanja s kojima se suočavaju ove osobe. Cilj je potaknuti vlade, organizacije i širu javnost da prepoznaju specifične potrebe osoba s gluhosljepoćom i osiguraju im pristup pravima koja im pripadaju prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD).

Osobe s gluhosljepoćom često trebaju prilagođene oblike komunikacije, kao što su taktilni znakovni jezik, Brailleovo pismo, specifične tehnološke pomagala i pristup specijaliziranim uslugama podrške. Unatoč zakonodavnim okvirima koji promiču jednakost i neovisnost osoba s invaliditetom, mnoga od ovih prava još uvijek nisu u potpunosti ostvarena u praksi.

Inicijative i podrška

U povodu Europskog dana gluhosljepoće, brojne udruge, nevladine organizacije i institucije organiziraju aktivnosti diljem Europe kako bi ukazale na izazove s kojima se suočavaju osobe s gluhosljepoćom.

U Hrvatskoj, Udruga gluhoslijepih osoba ‘Dodir’ kontinuirano radi na podizanju svijesti i pružanju podrške ovoj zajednici. Organiziraju se radionice, edukacije, okrugli stolovi i druge aktivnosti koje za cilj imaju informirati javnost i potaknuti veće uključivanje osoba s gluhosljepoćom u sve sfere društvenog života.

Jedna od ključnih inicijativa jest i promicanje prava na osobne asistente i tumače za gluhoslijepe osobe, koji im omogućuju lakši pristup obrazovanju, zapošljavanju i svakodnevnim aktivnostima. Te usluge su od neprocjenjive važnosti za unapređenje kvalitete života osoba s gluhosljepoćom, no njihova dostupnost varira diljem Europe.

Što možemo učiniti?

Europski dan gluhosljepoće prilika je za svaku osobu da se informira i educira o izazovima s kojima se suočavaju osobe s gluhosljepoćom. Pristupačnost i inkluzivnost nisu samo prava osoba s invaliditetom, već i obveza cijelog društva.

Kroz male korake, poput učenja osnovnih oblika taktilne komunikacije ili podržavanja organizacija koje rade s ovom zajednicom, možemo zajedno graditi društvo koje je otvoreno za sve, bez obzira na njihove sposobnosti.

Sjetimo se, gluhosljepoća nije prepreka ako stvorimo okruženje u kojemu svaka osoba može živjeti dostojanstveno i neovisno.

Međunarodni dan borbe protiv boli pruža priliku za naglašavanje potreba pacijenata koji se suočavaju s boli, kao i za promicanje napretka u znanosti i medicini u pogledu metoda liječenja boli, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe

Međunarodni dan borbe protiv boli obilježava se širom svijeta 17. listopada svake godine, s ciljem podizanja svijesti o važnosti prepoznavanja, prevencije i odgovarajućeg liječenja boli.

Ovaj dan obilježava se i u Hrvatskoj, pri čemu značajnu ulogu u osvješćivanju o ovom problemu imaju medicinske ustanove, udruge pacijenata te stručnjaci za liječenje boli, poput anesteziologa i drugih zdravstvenih profesionalaca.

Bol, osobito kronična, predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem jer može značajno smanjiti kvalitetu života oboljelih. Ovaj dan pruža priliku za isticanje potreba pacijenata koji se suočavaju s boli, kao i za promicanje napretka u znanosti i medicini u pogledu metoda liječenja, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe.

Kronična bol, koja traje duže od tri mjeseca, često je povezana s različitim stanjima poput artritisa, fibromialgije, neuropatske boli ili ozljeda kralježnice. Osim fizičkih simptoma, kronična bol može dovesti do emocionalnih teškoća poput depresije, anksioznosti i osjećaja bespomoćnosti. Traženje psihološke podrške može pomoći u jačanju mentalne otpornosti, a suočavanje s emocionalnim posljedicama kronične boli ključno je za cjelokupno blagostanje.

Mnogi nisu svjesni da postoje specijalisti koji se bave liječenjem boli. Danas postoji niz metoda za upravljanje kroničnom boli, a prvi korak je potražiti stručnu pomoć. Iako postoji mnogo postupaka za ublažavanje boli, nijedan nije univerzalan. Potrebno je isprobati različite pristupe kako bi se pronašla odgovarajuća kombinacija terapija za svakog pacijenta.

Nošenje s kroničnom boli zahtijeva multidisciplinarni pristup koji kombinira fizičke, psihološke i životne promjene. Važno je biti ustrajan i prilagodljiv u pronalaženju metoda koje najbolje odgovaraju, budući da se iskustva s kroničnom boli značajno razlikuju među osobama. Savjetovanje s liječnikom i prilagođavanje liječenja individualnim potrebama ključno je za postizanje boljeg kvaliteta života.

Najranjivije skupine prisiljene su hraniti se samo osnovnim i jeftinim namirnicama, dok druge skupine ne jedu svježu i raznoliku hranu, bilo zato što im nedostaju potrebne informacije za pravilne izbore ili zato što im je tako praktičnije

Svjetski dan hrane obilježava se danas, 16. listopada. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane je ‘Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost’, s naglaskom na osiguravanje osnovnog ljudskog prava na hranu i prehrambenu sigurnost za sve ljude diljem svijeta.

Ova tema ističe važnost hrane kao temeljne ljudske potrebe, uz poseban osvrt na globalne napore u smanjenju gladi, borbi protiv neuhranjenosti i jačanju održivih prehrambenih sustava.

Prepoznaje se da hrana nije samo roba, već pravo svakog čovjeka. Tema poziva na globalnu akciju kako bi se osiguralo da svi, bez obzira na ekonomske ili društvene okolnosti, imaju pristup hranjivoj, zdravoj i sigurnoj hrani. Ističe se potreba za smanjenjem razlika u pristupu hrani, posebno u zemljama u razvoju, ruralnim područjima i među marginaliziranim skupinama. Cilj je osigurati pravednu raspodjelu resursa i podržati zajednice koje su najviše pogođene nesigurnošću hrane.

Naglašava se važnost održive poljoprivrede i proizvodnje hrane koja ne samo da zadovoljava potrebe današnjeg stanovništva, već i čuva resurse za buduće generacije. Održivost podrazumijeva smanjenje bacanja hrane, očuvanje prirodnih resursa i smanjenje utjecaja klimatskih promjena.

Pravilna prehrana povezana je s boljim zdravljem, boljim obrazovnim ishodima i većim ekonomskim prilikama. Stoga je osiguravanje pristupa kvalitetnoj hrani ključno za stvaranje zdravijeg i produktivnijeg društva. S obzirom na klimatske promjene i njihov negativan utjecaj na proizvodnju hrane, ovogodišnja tema poziva na inovacije i prilagodbu u poljoprivredi kako bi se osigurala otpornost prehrambenih sustava na ekstremne vremenske uvjete i druge prijetnje.

Više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može si priuštiti zdravu prehranu, a nezdrava prehrana je vodeći uzrok različitih oblika pothranjenosti – od neuhranjenosti i nedostatka određenih mikronutrijenata do pretilosti, koja je sada problem u većini zemalja i među različitim socio-ekonomskim klasama. Ipak, mnogi ljudi i dalje pate od gladi i ne mogu si priuštiti zdravu prehranu.

Najranjivije skupine prisiljene su hraniti se samo osnovnim i jeftinim namirnicama, dok druge skupine ne jedu svježu i raznoliku hranu, bilo zato što im nedostaju potrebne informacije za pravilne izbore ili zato što im je tako praktičnije.

Svjetski dan hrane u  predstavlja priliku da se dodatno osvijeste globalni i lokalni izazovi vezani uz prehranu te da se potaknu rješenja koja će omogućiti bolji i pravedniji pristup hrani za sve.