Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organizira konferenciju ‘Nacionalni plan oporavka i otpornosti – Konkurentnost i zelena tranzicija u Hrvatskoj’, koja će se održati u ponedjeljak, 20. siječnja 2025., u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 10 do 13 sati

Konferenciju, koja će okupiti ključne predstavnike Vlade Republike Hrvatske, Europske komisije, gospodarstva i lokalne zajednice, zajednički organiziraju Predstavništvo Europske komisije i Vlada Republike Hrvatske kako bi se razmotrila dosadašnja postignuća i budući izazovi u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, s posebnim naglaskom na jačanje konkurentnosti i poticanje zelene tranzicije.

Sudionicima konferencije obratit će se izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme Europske komisije Rafaelleo Fitto, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac te ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Šime Erlić.

Uz dvije panel rasprave koje će se baviti zelenom tranzicijom i njenim učincima na poduzeća i građane, konferencija će ponuditi i pregled ključnih mjera te budućih koraka u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na panelima će sudjelovati i istaknuti članovi akademske zajednice, koji će svojim stručnim uvidima dodatno obogatiti raspravu o izazovima i mogućnostima zelene tranzicije u Hrvatskoj.

Jačanje konkurentnosti i potpora zelenoj tranziciji ključne su za Hrvatsku, ali i za cijelu Europsku uniju. Održivi razvoj omogućuje smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, poticanje inovacija i stvaranje novih radnih mjesta, čime se jača otpornost europskog gospodarstva i njezina konkurentnost.

Hrvatski plan za oporavak i otpornost sadrži niz reformi i ulaganja kojima se potiče jačanje pozicije hrvatskih poduzeća na tržištu, posebno u segmentu potpora za prelazak na zeleno gospodarstvo.

Budući da je energetika ključna za osiguravanje konkurentnosti i održivosti gospodarstva, Plan potiče značajne reforme i ulaganja u razvoj i modernizaciju energetske infrastrukture, kao i u razvoj održivih izvora energije. Značajna sredstva namijenjena zelenoj tranziciji već pružaju opipljive koristi i građanima.

Planom se, između ostalog, podupiru mjere za razvoj održivog prometa, smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti u zgradama, u sinergiji s obnovom zgrada nakon potresa, kao i značajna ulaganja u vodna gospodarstva kako bi se povećala dostupnost pitke vode i smanjili gubici vode.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko sudjelovala je u razmjeni mišljenja s povjerenicom za proširenje Martom Kos

Tijekom rasprave, Zovko je naglasila potrebu za razumijevanjem složenosti Bosne i Hercegovine, ističući kako se ove godine obilježava 30. obljetnica Daytonskog-pariškog mirovnog sporazuma.

Zovko je dodala kako bi se Europska unija trebala više posvetiti energetskim i sigurnosnim pitanjima u zemlji, posebno u kontekstu izgradnje Južne plinske interkonekcije. Upozorila je kako nedavni slučaj stranog uplitanja od strane odlazeće američke administracije i vršenja pritisaka na predstavnike parlamenta Federacije BiH da izglasaju zakon koji ide protiv interesa energetske sigurnosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine izaziva zabrinutost.

Zovko je potom pitala povjerenicu Kos o tome na koji način će se Europska unija posvetiti ovom pitanju i što će učiniti kako bi se zaštitio suverenitet Bosne i Hercegovine. Jednako tako, istaknula je kako je suradnja s administracijom izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa od iznimne važnosti za očuvanje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

Podsjetimo, Zovko se u svom parlamentarnom radu aktivno zalaže za zaštitu interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini. Snažna je zagovornica reforme Izbornog zakona u skladu s presudama Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava te osiguranja ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda i ostalih.

Izvor: EPP

S obzirom na to da ruska ratna agresija i dalje razara Ukrajinu, što hitniju pomoć treba otprilike 12,7 milijuna ljudi. Nova financijska sredstva Europske komisije iskoristit će se za pružanje potpore za vitalne potrebe te će se osigurati da humanitarna pomoć stigne do najugroženijih skupina stanovništva u Ukrajini

Novim sredstvima u iznosu od 148 milijuna EUR i dalje će se podupirati dostava vitalne humanitarne pomoći Ukrajini i Moldovi, a time će ukupna humanitarna pomoć Europske komisije dosegnuti više od 1,1 milijarde EUR.

140 milijuna EUR iz novog paketa namijenjeno je humanitarnim projektima u Ukrajini. Sredstva će se usmjeriti na hitno potrebnu pomoć, uključujući hranu, smještaj, čistu vodu, zdravstvenu skrb i zaštitu od zimskih uvjeta. Glavni su prioriteti pomoć ranjivom stanovništvu u istočnoj i južnoj Ukrajini, koja je najteže pogođena ratom. Osam milijuna EUR namijenjeno je humanitarnim projektima u Moldaviji. Potpora će biti usmjerena na pomoć ukrajinskim izbjeglicama i moldavskim zajednicama domaćinima, pri čemu će prednost imati novčana pomoć, zatim na pristup ključnim uslugama kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje te na psihosocijalnu potporu.

Povjerenica za pripravnost, upravljanje krizama i ravnopravnost Hadja Lahbib danas boravi u posjetu Ukrajini kako bi potvrdila kontinuirani rad EU-a na pružanju ključne pomoći. Očekuje se da će se povjerenica Lahbib tijekom posjeta sastati s ključnim ukrajinskim čelnicima, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog i visoke dužnosnike, te s njima raspravljati o hitnim humanitarnim izazovima i strateškoj raspodjeli pomoći EU-a. Sastat će se i s korisnicima humanitarne pomoći EU-a i lokalnim partnerima.

Od početka ruske agresije EU koordinira svoju dosad najveću operaciju u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, u sklopu koje je Ukrajini dostavljeno više od 150 000 tona nefinancijske pomoći. EU je Ukrajini dostavio i pomoć iz svojih zaliha u sustavu rescEU, uključujući agregate, medicinsku opremu, privremena skloništa i postrojenja za pročišćavanje vode.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj