Connect with us

in MREŽA

Važnost komunikacije i prava na informacije gluhih osoba

Objavljeno

/

Želim otvoriti temu važnosti komunikacije i prava na informacije gluhih osoba koje se u tom kontekstu često osjećaju izolirano i marginalizirano

Sve što činimo u životu zahtijeva komunikaciju. Ona nam omogućuje razmjenu informacija sa svijetom i naš utjecaj na taj isti svijet. Bez komunikacije ne bi bilo razvoja i kvaliteta života bila bi ograničena. Komuniciramo uvijek, na različite načine, verbalno i neverbalno, čak i kada toga nismo svjesni.

Gluhe osobe imaju jednaku potrebu za komunikacijom kao i čujuće. Ako ne prepoznamo tu potrebu i negiramo njihova temeljna ljudska prava, zatvaramo ih u svjetove ‘tišine’, ograničavamo njihove životne stilove i lišavamo ih dijela slobode.

Stavite se na mjesto ‘druge’ osobe. Zamislite kako biste se osjećali da se odjednom nađete okruženi osobama koje ‘razgovaraju rukama’ i ništa ih ne razumijete.

Ako se gluha osoba nađe u društvu čujućih osoba koje su nestrpljive i koje prema njoj pokazuju neprijaznost ili nerazumijevanje, neće se truditi sudjelovati u društvenom životu i postepeno će se izolirati.

Gluha osoba se osjeća kao autsajder jer često osjeća neverbalne poruke: ‘tebe se ne isplati uključivati u razgovor’, ‘ti ne moraš sve znati’, ‘ti ionako ne bi ništa razumio’, ‘tko ti je kriv što si gluh/gluha’ ili se pak suočava s izravnim porukama, naprimjer: ‘reći ću ti poslije’ (a to poslije rijetko ili nikad ne dolazi), ‘ma nije važno’ (vama nije važno, ali gluhoj osobi jest), ‘nema veze’ (što znači ‘neću se truditi uključiti te’) itd.

Ovo možda zvuči banalno, ali svaki put kada se dogode ove situacije, s vremenom ostavljaju štetne posljedice na gluhu osobu – njezino samopoštovanje, njezin identitet i slično. Što se češće događaju ove situacije, gluha osoba se sve više otuđuje od čujuće sredine i u isto vrijeme od toga trpi. Ovo se može dogoditi bez obzira služi li se pojedinac slušnim aparatom ili ne.

Zato, budite friendly  osobe, nađite vremena za razgovor s gluhima. Svaka se gluha osoba veseli ako želite pričati s njom ili je uključite u razgovor. Gluha osoba ima pravo uključiti se u razgovor baš kao i bilo tko drugi.

Čitanje s usana za gluhe osobe je naporno. Nužno je pogađati kontekst jer je samo manji dio glasova (30%) jasno vidljiv na usnama.

Prema tome, ako primijetite da gluha osoba nije shvatila o čemu se radi ili ne može pratiti razgovor, pomozite joj kratkim natuknicama kako bi shvatila o čemu se govori (npr.: ‘razgovaramo o…’; ‘smijemo se …’; ‘ljutimo se jer …’; ‘čudimo se tome i tome…’) i tako će se ona spontano uključiti u razgovor.

Budite obazrivi i strpljivi. Stvarajte poticajno okruženje, pokažite brigu, budite uključivi i pozitivni. Gluhim je osobama izuzetno važno da osjete kako su prihvaćeni i dobrodošli u društvu čujućih, kako bi mogli aktivno sudjelovati u svim oblicima života.

Scott Hamilton jednom je rekao: ‘Jedini invaliditet u životu je loš stav’ – a to znači da o nama svima ovisi koliko će se osoba s nekom vrstom invaliditeta, u ovom slučaju gluha osoba, osjećati prihvaćeno ili neprihvaćeno, bez obzira što ima teškoće u komunikaciji.

Zapamtimo – samo pristup otvorenog uma može omogućiti život na bazi jednakih mogućnosti za sve!

Iva Baričević

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

in MREŽA

Osobe s invaliditetom planinarile na Okić

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje grupu planinara koji hodaju uzbrdo po planinskom putu. Okruženi su golim drvećem i planinskim krajolikom. U pozadini se vide brežuljci i doline, a u daljini se mogu primijetiti planine. Planinari su obučeni u šarenu planinarsku opremu, nose ruksake i koriste štapove za hodanje. Fotografija prikazuje prirodnu ljepotu planinskog pejzaža i aktivnosti na otvorenom, što može biti zanimljivo za ljubitelje prirode i planinarenja.
Foto: HPS.hr

Sudionici su tijekom planinarenja imali podršku prevoditeljice za gluhe, ali i pratitelje za sve sudionike koji nisu došli uz osobnu pratnju

Protekle su subote Planinarsko društvo Pinklec u suradnji s Radnom skupinom za osobe s invaliditetom Hrvatskog planinarskog saveza, organizirao inkluzivni planinarski izlet za osobe s invaliditetom i druge planinare na Okić.

Planinari su se okupili i krenuli na ovaj lijep inkluzivni izlet, iz Svetog Martina na Muri pod Okićem, a hodali su rutom koja je vodila do planinarskog doma  ‘dr. Maks Plotnikov’ i natrag.

Na ovaj planinarski pothvat odvažilo se 98 planinarskih entuzijasta, a među njima bilo je i 30 planinara iz susjedne Slovenije, koji su dio IN Planinaca – odbora za planinarenje osoba s invaliditetom Slovenije. Ova skupina dio je Planinarskog zavoda Slovenije i promiču uključivanje osoba s invaliditetom u planinarske aktivnosti. Njihova prisutnost, ovom je izletu dala međunarodni karakter. 

Od ukupnog broja planinara, na ovaj planinarski pohod krenulo je 43 osobe s različitim vrstama invaliditeta. Među njima bilo je osoba oštećena vida, oštećenog sluha, osoba smanjene pokretljivosti, osoba s neurodegenerativnim bolestima, te osoba s multiplom sklerozom i ostalim težim zdravstvenim problemima.

Planinari s invaliditetom  tijekom izleta imali su odgovarajuću podršku u vidu prevoditeljice za gluhe, pratitelja za osobe koje nisu imale odgovarajuću pratnju, kao i prijevoz u slučaju da neka osoba ne može pratiti tempo, odnosno nastaviti dalje.

Ovaj planinarski izlet protekao je u prijateljskoj atmosferi, zajedništvu, međusobnoj podršci i pomaganju. Sudionici su s puno entuzijazma koračali stazom, a oduševljenje je raslo sa svakim sljedećim korakom.

Nakon što su sudionici uspješno stigli na odredište, umor se kod nikog nije osjećao. Naprotiv , svi prisutni ispred planinarskog doma opustili su se uz pjesmu i ples. Sve je odisalo zajedništvom i veseljem.     

Kako bi izlet protekao na visokoj razini u njegovoj pripremi i realizaciji sudjelovalo je velik broj članova i vodiča Planinarskog društva Pinklec.

Osim njih, veliki obol ovom inkluzivnom izletu na Okić dali su i slovenski Inplaninci, HGSS Stanice Samobor te vodstvo planinarskog doma dr. Maks Plotnikov’.

Zahvaljujući njihovoj dobroj međusobnoj suradnji, planinarski inkluzivni izlet za osobe s invaliditetom prošao je u najboljem redu, a sudionici izleta  su s Okića otišli puni dojmova koje će zasigurno još dugo prepričavati.

Nastavite čitati

in MREŽA

HSUTI Konferencija za voditelje udruga osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom okuplja 48 udruga članica, tako da je stekao titulu najvećeg saveza udruga osoba s invaliditetom

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) jučer je u zagrebačkom Hotelu Diplomat upriličio završnu konferenciju za voditelje udruga osoba s invaliditetom. Konferencija je organizirana u sklopu treće godine provedbe trogodišnjeg programa ‘Podrška prava – inkluziju olakšava’, koji Savez provodi uz podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Konferenciju je otvorila Jozefina Kranjčec, predsjednica Saveza, koja je u svom govoru istaknula važnost zajedničkog djelovanja u stvaranju inkluzivnog društva i osiguravanju jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom.

Neizostavno pitanje za predsjednicu Kranjčec, u kratkom razgovoru za In Portal, bilo je vezano za probleme u financiranju stručnih suradnika unutar udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom, te na šlamperaj oko isplate inkluzivnih naknada.

– Znate zašto imamo taj problem u financiranju? Zato što su se osobni dohodci znatno povećali u državnim ustanovima i institucijama, a mi nismo sposobni našim djelatnicima s tim financijskim sredstvima koje dobivamo ponuditi jednaku plaću. I zato naši stručni suradnici odlaze, naime na bolje plaćena mjesta. Nisu ljudi krivi, naprosto traže bolji život – kaže nam predsjednica Kranjčec.

Na pitanje kako tumači najavu uvođenja tzv. socijalnih iskaznica za korisnike inkluzivnog dodatka, predsjednica Kranjčec kaže kako ne podržava taj prijedlog jer ljudi naprosto imaju pravo trošiti novac, koji im zakonski pripada, onako kako oni najbolje znaju.

– No problem s inkluzivnim dodatkom je pretrpanost

Zavoda za vještačenje zahtjevima za priznanje prava na dodatak. Ako žele profesionalno odraditi posao, njihovi stručnjaci  mogu obraditi pet ili šest slučajeva, a Zavod za vještačenje dnevno primi i po petsto zahtjeva za inkluzivni dodatak! Ljudi traže inkluzivni dodatak i za liječenje karijesa na zubu i slične gluposti, i tako su zakrčili sustav. Ja sam ogorčena! Jasno je zašto se taj kaos, dakle, događa. Imamo nelojalne građane koji samo brinu o svojim interesima – kategorična je predsjednica HSTUI-ja.

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom okuplja 48 udruga članica, tako da je stekao titulu najvećeg saveza udruga osoba s invaliditetom.

Kako je to objavio HSUTI, rečena je konferencija okupila predstavnike udruga i saveza, stručnjake i relevantne institucije s ciljem razmjene iskustava, informiranja i zajedničkog traženja rješenja za aktualne izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i organizacije koje ih zastupaju. Doprinos ugodnoj atmosferi dao je i stand-up nastup komičara Vlatka Štampara, koji je svojim humorom zaokružio program i nasmijao okupljene sudionike.

Nastavite čitati

in MREŽA

TOMISLAV ŠILIPETAR Hoće li slikar s invaliditetom završiti na ulici

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

U ovom gradu, mom Zagrebu, osjećam se ispunjeno i kao čovjek i kao umjetnik, nikada sebe nisam doživljavao kao građanina drugog reda

Akademski slikar Tomislav Šilipetar ovih se dana ne bavi umjetničkim stvaralaštvom, opterećen je brigama, napet i uznemiren zbog rješenja o deložaciji iz ateljea u vlasništvu Grada Zagreba.

U tom je ateljeu na Jarunu ovaj 39-godišnji umjetnik s invaliditetom boravio cijelo jedno desetljeće i stvorio zavidan umjetnički opus. No s rješenjem o deložaciji, pita se Tomislav, što će biti s njegovim djelima i  opremom, hoće li završiti na ulici, gdje će ubuduće stvarati umjetnička djela i na taj način, kao slikar s invaliditetom, pridonositi inkluzivnosti kulturne scene u metropoli?

Njegov je slučaj izazvao priličnu pozornost u medijima – na Tomislavovu žalost, kako sam kaže – jer se stekao dojam da zbog deložacije okrivljuje aktualnu Gradsku upravu, a to mu nije bila namjera. Stoga se i obratio redakciji In Portala s molbom da mu pružimo prostor za ispriku svima onima koje je nehotice uvrijedio, reagirajući u afektu i bez svijesti o mogućim posljedicama za svoje medijske istupe.

– Bio sam žrtva medijske manipulacije. Kada sam dobio rješenje o deložaciji reagirao sam emotivno i nepromišljeno, a neki su me mediji navodili da grubo napadam ovu Gradsku upravu, zbog čega se sada iskreno kajem!

Najprije želim pojasniti kako u rješenju Grada Zagreba o deložaciji iz ateljea nema ništa skandaloznog, kako su to predstavili neki mediji. Od takvog senzacionalizma, neutemeljenog i štetnog, ograđujem se i kao čovjek i kao umjetnik – kaže nam Tomislav.

– Rješenje je izdano u skladu sa zakonom, to je posve jasno, no vjerovao sam, a i dalje vjerujem, u senzibiliziranost ove Gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem za probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. Grad Zagreb dobitnik je brojnih priznanja kao mjesto inkluzivnosti i tolerancije, a da je to opravdano mogu i sam mogu posvjedočiti kao umjetnik s invaliditetom. U ovom gradu osjećam se ispunjeno i kao čovjek i kao umjetnik, nikada sebe nisam doživljavao kao građanina drugog reda. I na tome sam iskreno zahvalan! Stoga bih ovim putem uputio molbu gradskim vlastima da ponovno razmotre moj slučaj, pokažu empatiju kao i nebrojeno puta kada je riječ o osobama s invaliditetom, te iznađu rješenje za neki novi prostor u kojemu bih nastavio stvarati umjetnička djela. Uzgred, u zgradi u kojoj sam trenutačno nalaze se još dva prazna prostora u vlasništvu Grada, idealna za novi atelje.

Ne tražim milostinju, već samo pravo na rad i dostojanstvo koje mi kao umjetniku i osobi s invaliditetom pripada – zaključuje Tomislav.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu