Poveži se s nama

Vijesti

ANKETA Kolika bi dostojanstvena plaća trebala biti u Hrvatskoj

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje keramičku kasicu prasicu koja leži na hrpi kovanica. Papirnati novac je raspršen oko nje.
Foto: Pixabay

Hrvati jasno poručuju – samo plaće koje premašuju 1500 eura možemo smatrati dostojanstvenima

Pojam dostojanstvene plaće postaje sve relevantniji u raspravama o radničkim pravima, a odnosi se na plaću koja ne pokriva samo osnovne životne potrebe poput hrane i smještaja, već omogućava dostojan život, uključujući odjeću, prijevoz, kulturu i godišnji odmor.

No kolike bi trebale biti plaće u Hrvatskoj da bismo ih mogli smatrati dostojanstvenima? Odgovore je ponudila anketa koju je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po svom brendu MojPosao.

‘Poput cijena i plaće bi trebale biti europske’

Prema anketi, u kojoj je sudjelovalo više od 3800 ispitanika, gotovo polovica ljudi (47%) smatra da bi dostojanstvena plaća trebala iznositi između 1500 i 1999 eura. Mnogi od njih ističu kako ‘cijene u Hrvatskoj jesu europske, pa bi i plaće trebale biti takve’.

S obzirom na visoke troškove života, kao što su stanarina, režije, prijevoz i odjeća, ispitanici smatraju da plaća ispod 1500 eura nije dostatna za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Ako se u to uračunaju i kulturne aktivnosti te godišnji odmor, mnogi smatraju da plaća ne bi smjela biti niža od 1700 eura. Međutim, ističu da ni taj iznos nije uvijek dovoljan, osobito ako je osoba samac.

Trećina sudionika ankete (33%) vjeruje da bi dostojanstvena plaća trebala biti još viša – između 2000 i 2499 eura. S obzirom na rast inflacije i cijene nekretnina, tvrde da bi sve manje od tog iznosa dovelo do nemogućnosti zadovoljavanja osnovnih potreba.

‘Ako od svog rada ne možete uštedjeti za izlete s djecom ili godišnji odmor od 10 do 14 dana na moru, onda ste rob, a ne radnik’, poručuju ispitanici.

Nekima je i 1000 eura dovoljno

Svaki deseti ispitanik (10%) smatra da bi jedino plaća viša od 2500 eura mogla jamčiti dostojanstven život u Hrvatskoj. Isti broj ljudi (10%) vjeruje da je dostojanstvena plaća između 1000 i 1499 eura dovoljna, ali naglašavaju da u tom slučaju oba partnera moraju zarađivati približno isti iznos kako bi se osigurao kvalitetan obiteljski život. U suprotnom, smatraju, radi se o pukom preživljavanju.

Bez obzira na iznos, svi ispitanici dijele mišljenje da plaća može biti dostojanstvena samo ako je praćena dostojanstvenim odnosom prema radniku – kako od strane poslodavca, tako i od strane kolega.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Besplatna članarina u knjižnici Makarska za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje unutrašnjost knjižnice s policama punim knjiga. U prvom planu nalazi se veliki plavi krug s tekstom. Tekst u krugu glasi: "JAVNI POZIV Grad Makarska i ove godine umirovljenicima grada Makarske, djeci s invaliditetom s utvrđenim postotkom invaliditeta iznad 50 posto i osobama s invaliditetom s utvrđenim postotkom invaliditeta iznad 50 posto, financira besplatnu godišnju članarinu u Gradskoj knjižnici Makarska! Prijave se vrše u Gradskoj knjižnici Makarska!"
Foto: Gradska knjižnica Makarska

Grad Makarska ovim potezom želi osigurati da knjige, časopisi, digitalni sadržaji i razni programi knjižnice postanu dostupni svima, bez financijskih prepreka

Grad Makarska i ove godine nastavlja s praksom pružanja podrške svojim građanima financiranjem besplatne godišnje članarine u Gradskoj knjižnici Makarska za umirovljenike, djecu i osobe s invaliditetom s utvrđenim postotkom invaliditeta iznad 50 posto.

Prijave se obavljaju direktno u Gradskoj knjižnici Makarska, a za podnošenje zahtjeva potrebno je priložiti kopiju osobne iskaznice, odrezak mirovine ili potvrdu banke odnosno Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) o isplati mirovine, te rješenje HZMO o utvrđenom pootku invaliditeta. Detalji i uvjeti javnog poziva dostupni su na službenim stranicama Grada Makarske, a rok za prijave je do 31. siječnja 2025. godine.

Gradska knjižnica Makarska već dugo vremena djeluje kao mjesto okupljanja i edukacije, organizirajući razne radionice, kulturne večeri i programe prilagođene različitim generacijama. Besplatna članarina dodatno će potaknuti korištenje knjižničnih usluga i omogućiti veću povezanost zajednice.

Ova inicijativa dio je šireg programa poticanja čitanja i kulture među svim dobnim skupinama, a posebno među onima kojima je pristup knjižnicama i knjigama od posebne važnosti. Grad Makarska ovim potezom želi osigurati da knjige, časopisi, digitalni sadržaji i razni programi knjižnice postanu dostupni svima, bez financijskih prepreka.

Ova mjera još je jedan korak prema stvaranju zajednice u kojoj su kultura, znanje i prilike dostupni svima. Grad Makarska time potvrđuje svoj status grada koji brine za svoje građane i promiče društvenu jednakost. Uz sve rečeno zaključimo da su čitanje i pristup književnosti naše pravo, a ne privilegija.

Nastavi čitati

Vijesti

Doznajte tko sve ima pravo na internet za 6,77 eura mjesečno

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja koristi tablet uređaj dok sjedi za stolom. U pozadini se vidi prijenosno računalo s otvorenim preglednikom ili aplikacijom koja prikazuje e-poštu. Na tabletu se prikazuju slike i sadržaji, a osoba koristi prste za navigaciju po ekranu. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje upotrebu moderne tehnologije i multitasking, gdje osoba koristi više uređaja istovremeno.
Foto: Pixabay

Prema novim pravilima, maksimalna mjesečna naknada za univerzalnu uslugu širokopojasnog interneta za socijalno ugrožene skupine ne smije prelaziti dva posto mjesečnog neto dohotka po odrasloj osobi u riziku od siromaštva. To znači da cijena socijalnog paketa u Hrvatskoj ne može iznositi više od 6,77 eura mjesečno

Poslušaj članak

Internet i telefonske usluge u fiksnim mrežama spadaju u kategoriju univerzalnih usluga koje trebaju biti dostupne svim građanima Hrvatske. Osim tehničke dostupnosti, korisnici imaju pravo na pristupačne cijene univerzalnih usluga, s posebnim naglaskom na socijalno ugrožene skupine.

Prema novim pravilima, maksimalna mjesečna naknada za univerzalnu uslugu širokopojasnog interneta za socijalno ugrožene skupine ne smije prelaziti dva posto mjesečnog neto dohotka po odrasloj osobi u riziku od siromaštva. To znači da cijena socijalnog paketa u Hrvatskoj ne može iznositi više od 6,77 eura mjesečno.

Korisnicima koji ispunjavaju uvjete, operatori su obvezni omogućiti univerzalne usluge – fiksni internet i telefon – po cijeni koja ne smije premašiti navedeni iznos, sukladno HAKOM-ovom Pravilniku. Brzina interneta unutar tog paketa ne smije biti niža od 14 Mbit/s, dok je na operatorima odluka o dodatnim brzinama u područjima s boljom infrastrukturom.

Propisi jasno definiraju da cijena socijalnog paketa uključujući PDV ne smije prelaziti 6,77 eura mjesečno. Od 1. siječnja 2025. proširen je krug korisnika iz socijalno ugroženih skupina koji imaju pravo na ovu uslugu. Da bi ostvarili pravo, korisnici trebaju podnijeti zahtjev operatoru te priložiti odgovarajuće rješenje ili potvrdu nadležnih institucija.

Pravo na socijalni paket imaju korisnici zajamčene minimalne naknade, korisnici prava na inkluzivni dodatak (prve, druge ili treće razine potpore) koji nisu smješteni u institucije, korisnici nacionalne naknade za starije osobe, nezaposleni branitelji i članovi njihovih obitelji, civilni stradalnici iz Domovinskog rata, korisnici naknade za ugroženog kupca energenata (uključujući članove kućanstva iz ovih kategorija).

HAKOM navodi da je krajem 2023. bilo 413 korisnika socijalnih univerzalnih paketa, no tada je krug korisnika bio uži.

Hrvatski Telekom ima glavnu obvezu pružanja univerzalnih usluga, dok su od ove godine toj obvezi pridruženi i A1 (u 19 geografskih područja) te Telemach (u 5 područja), unutar ukupno 572 definiranih jedinica na teritoriju Hrvatske.

Nastavi čitati

Vijesti

Milanovićeva pobjeda ostvarena s najvećom razlikom u drugom krugu ikada

Objavljeno

/

By

Muškarac u tamnom odijelu i plavoj kravati stoji za govornicom s mikrofonom ispred velike pozadine s natpisom "Hvala!". Na govornici se nalazi čaša vode, a muškarac se smiješi prema publici.
Foto: Hina/Edvard Šušak

Aktualni predsjednik Zoran Milanović u nedjelju je osvojio novi mandat s osvojenih 74,68 posto glasova pobijedivši Dragana Primorca koji je osvojio 25,32 posto, što je najveća razlika u postocima između dva kandidata koji su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj

Poslušaj članak

Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) razlika u postocima između aktualnog predsjednika i kandidata SDP-a i partnera Zorana Milanovića i protukandidata Dragana Primorca (HDZ i partneri) iznosi 49,36 posto.

Može se reći da razlika među glasovima od gotovo 50 posto nije iznenađenje s obzirom na to da mu je nedostajalo vrlo malo, tek oko dva posto, da pobjedu odnese već u prvom krugu koji se održao 29. prosinca. 

U prvom krugu Milanović je osvojio  glasova birača, a Primorac 314.663 glasova, što je 19,35 posto.

Milanović je u drugom krugu osvojio 1.120.832 glasova, što je oko 87 tisuća više od broja glasova s kojima je pobijedio prvi put 2020. godine – 1.034.170 glasova.

Primorac je kandidat koji je osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su gubili u drugom krugu predsjedničkih izbora – samo 380.038.

Milanović je tako rekorder po razlici koju je ostvario u odnosu na svog protukandidata u drugome krugu, a drugi je Mesić (2005.) s razlikom od 31,86 posto u odnosu na Kosor. 

Treći je Josipović (2009.) s razlikom od 20,25 protiv Bandića, a zatim je opet Mesić (2000.) s 11,83 posto razlike protiv Budiše te Milanović (2019.) koji je ostvario razliku od 5,32 posto u odnosu na Grabar-Kitarović. Grabar-Kitarović (2014.) je tako ostvarila najmanju razliku u odnosu na svog protukandidata Josipovića – 1,48 posto.

Pri tome vrijedi napomenuti kako je ove godine najslabiji odaziv u drugom krugu unatrag 25 godina što objašnjava činjenicu da je Milanović s relativno malo osvojenih glasova ostvario najuvjerljiviju pobjedu.

Po broju osvojenih glasova u drugom krugu ispred njega bili su dva puta Stipe Mesić te Ivo Josipović. 

Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu. 

Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova, odnosno 1.519.100 glasova.

Budiša, njegov glavni protukandidat osvojio je 585.535 glasova, što je bilo 21,87 posto. Ostali su osvojili oko šest posto i manje. 

Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu drugi mandat osigurao s osvojenih 1.337.990 glasova, odnosno 61,41 posto i time pobijedio Zdravka Tomca koji je dobio 458.172 glasova (21,03 posto) i Vladimira Gotovca koji je osvojio 382,630 glasova (17,56 posto).

Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu. Osvojio je 1.425.342 glasova birača (55,34 posto), a Budiša 1.120.641 (43,51 posto).

Reizbor je 2005. osvojio s 1.454.451 osvojenih glasova (65,93 posto), čime je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor koja je osvojila 751.692 glasova (34,07 posto), odnosno s razlikom od 31,86 posto. 

Sljedeći predsjednik Ivo Josipović 2009. godine je ostvario razliku od 20,25 posto u drugom krugu u odnosu na protukandidata Milana Bandića. Josipović je osvojio 1.339.322 (59,45 posto), a Bandić 883.115 (39,2 posto). 

Josipoviću je za dlaku izbjegao novi mandat 2014. godine jer je u drugome krugu razlika između njega i Kolinde Grabar-Kitarović bila tek 1,48 posto. Prva hrvatska predsjednica je osvojila 1.114.945 glasova (50,74 posto), a Josipović 1.082.436 glasova (49,26 posto).

Grabar-Kitarović je lovu na novi mandat u drugome krugu 2020. godine osvojila 929.707 glasova birača, odnosno 47,34 posto, a Milanović 1.034.170, što je bilo 52,66 posto, te je razlikom od 5,32 posto osvojio svoj prvi mandat. 

Mandat predsjednika Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.

Nastavi čitati

U trendu