Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Japan ima vrlo nisku stopu karijesa zahvaljujući prehrani bogatoj ribom i minimalnoj konzumaciji šećera

Svjetski dan oralnog zdravlja obilježava se svake godine 20. ožujka s ciljem podizanja svijesti o važnosti oralne higijene i zdravlja usne šupljine.

Ovaj dan inicirala je Svjetska dentalna federacija (FDI) kako bi educirala ljude o prevenciji zubnih bolesti i potaknula ih na redovitu brigu o svojim zubima i desnima.

Zdravlje usne šupljine ključno je ne samo za lijep osmijeh, već i za opće zdravlje organizma. Loša oralna higijena može dovesti do ozbiljnih problema poput karijesa, bolesti desni i čak utjecati na razvoj kroničnih bolesti poput dijabetesa i srčanih oboljenja.

Stručnjaci preporučuju pranje zubi najmanje dva puta dnevno, korištenje zubnog konca te redovite posjete stomatologu.

Jeste li znali da ljudska slina pomaže u zaštiti zuba jer sadrži enzime koji neutraliziraju kiseline i bakterije, a da je zubna caklina najtvrđa tvar u ljudskom tijelu – čak tvrđa od kosti?

Ljudi su počeli prati zube tisućama godina prije nego što su izumljene moderne četkice za zube i paste. Prvi poznati oblik čišćenja zuba potječe još iz drevnog Egipta oko 5000. godine prije Krista, gdje su koristili prah napravljen od zdrobljenih ljuski jaja, pepela, plovućca i mirte.

Drevni Mezopotamci i Kinezi također su koristili razne metode čišćenja zuba. Kinezi su već oko 500. godine prije Krista izrađivali prve četkice za zube od bambusovih drški i svinjske dlake.

Stari Rimljani i Grci koristili su grube tkanine ili štapiće natopljene u ulje i sol za čišćenje zuba. Rimljani su čak koristili urin kao sredstvo za izbjeljivanje zuba zbog amonijaka koji se u njemu nalazi.

Prve prave četkice za zube s dlačicama nalik današnjima nastale su u Kini u 15. stoljeću, a bile su izrađene od bambusa ili kosti s čekinjama divlje svinje. Europljani su ih kasnije prilagodili, ali su umjesto svinjske dlake koristili konjsku dlaku ili perje.

Moderna zubna pasta pojavila se tek u 19. stoljeću, a prve komercijalne tube paste krenule su u prodaju 1890-ih. Prva plastična četkica za zube s najlonskim vlaknima proizvedena je 1938. godine.

Dakle, dok danas imamo napredne zubne paste i električne četkice, ljudi su se brinuli o oralnoj higijeni na razne načine već tisućama godina

Kažimo i da prosječna osoba tijekom života potroši oko 38 dana četkajući zube.

Žvakanje žvakaće gume bez šećera može pomoći u smanjenju nastanka karijesa jer potiče proizvodnju sline.

Svjetski dan oralnog zdravlja prilika je da svi preispitamo svoje navike i poduzmemo korake kako bismo osigurali zdrave zube i desni. Osmijeh je odraz zdravlja, stoga ne zaboravimo svakodnevno voditi brigu o njemu baš onako kako to rade Skandinavci i Japanci  koji vode kad je riječ o oralnom zdravlju, zahvaljujući kombinaciji dobre prehrane, redovitih pregleda i kvalitetne higijene.

Specifične teškoće učenja uključuju disleksiju, disgrafiju i diskalkuliju. Učenici s diskalkulijom imaju teškoće u razumijevanju brojeva i matematičkih koncepata

Poslušaj članak

Procjenjuje se da 5 do 8 posto djece ima diskalkuliju, a unatoč ovom poremećaju, imaju normalne ili čak iznadprosječne sposobnosti u drugim područjima.

Budući da se diskalkulija rjeđe istražuje i stručno spominje, u ponedjeljak je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu po prvi put u Hrvatskoj obilježen Međunarodni dan diskalkulije.

Obilježavanje je organizirao Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u suradnji sa Sekcijom za čitanje, pisanje i matematiku udruge studenata logopedije Logomotiva.

Brojnim stručnjacima i studentima zanimljiva izlaganja održali su voditeljica Vijeća studija logopedije Mirjana Lenček i asistentica na Odsjeku za logopediju Marija Jozipović Magdalena Ivanko, nastavnik geografije i povijesti iz IX. gimnazije Fran Alilović te studenti udruge Logomotiva.

U izlaganjima su predavači govorili o današnjim spoznajama o diskalkuliji i kako pristupiti ovom poremećaju u obrazovnom kontekstu.

Redovita profesorica u trajnom zvanju s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Mirjana Lenček istaknula je da se diskalkulija dijagnosticira u školskoj dobi nakon što su djeca izložena formalnoj matematici.

– Obilježja diskalkulije najčešće prepoznaju roditelji i nastavnici, a probleme dijagnosticiraju logopedi. Logoped je stručnjak koji radi na prevenciji, savjetovanju, dijagnostici i terapiji te pruža podršku učenicima s diskalkulijom, njihovim roditeljima i nastavnicima. Također informira širu javnost o osobitostima diskalkulije i surađuje s nastavnicima u prilagodbama i provođenju individualiziranih postupaka u radu s učenicima s diskalkulijom – objasnila je Lenček.

Naglasila je da su već u počecima formalnog usvajanja matematike kod djece s diskalkulijom vidljive teškoće u razumijevanju količina i povezivanju količina i brojeva, problemi u svladavanju osnovnih matematičkih operacija (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) te općenito problemi u svladavanju matematičkih znanja, koncepata i matematičkog jezika. Djeca s diskalkulijom mogu imati dodatne teškoće, ali i ne moraju.

– Ponekad postoje komorbiditeti diskalkulije i drugih poremećaja. Nije rijetkost zajednička pojavnost diskalkulije i disleksije, kao ni diskalkulije i razvojnog jezičnog poremećaja te nekih drugih poremećaja, primjerice poremećaja iz spektra autizma – pojasnila je Lenček.

Naglasila je da su djeci s diskalkulijom u pravilu potrebne prilagodbe kroz sadržaje redovitog programa s individualiziranim postupcima koji uključuju multisenzorički pristup i primjenu različitih metoda koje olakšavaju usvajanje matematike. Osvrnula se i na razumijevanje sredine i nastavnika prema djeci s diskalkulijom.

– Nije rijetkost da se fenomen diskalkulije ne razumije i ne prepoznaje, pa djeca s diskalkulijom ne nailaze na razumijevanje sredine. Međutim, to se sve više mijenja, a razumijevanje i prepoznavanje diskalkulije sve su prisutniji – rekla je Lenček. Nažalost, djeca s diskalkulijom suočena su s neopravdanim predrasudama.

– Nije rijetkost da ih se smatra ‘bedastima’ ili ‘manje sposobnima’, iako se radi o djeci urednog intelektualnog funkcioniranja. Kao i sva ostala djeca, uspješni su u drugim područjima, a mogu biti i nadareni – istaknula je Lenček.

U povodu Međunarodnog dana diskalkulije, čije bi obilježavanje u Hrvatskoj trebalo postati tradicija, profesorica Lenček poslala je snažnu poruku svim nastavnicima i roditeljima kako bi se pomoglo djeci s diskalkulijom i unaprijedila kvaliteta njihova života.

– Ako ste zabrinuti i sumnjate da vaše dijete ima diskalkuliju, potražite logopeda. Logopedski pregled ne boli, nije opasan, a pravovremeno prepoznavanje ovog poremećaja može bitno utjecati na akademski uspjeh i cjeloživotni ishod – poručila je Lenček.

Zanimljivo izlaganje o povezanosti geografije i matematike s ciljem usvajanja gradiva kod djece s diskalkulijom održali su Magdalena Ivanko i Fran Alilović. Naime, matematika i geografija povezane su kroz različita područja, primjerice kartografiju ili demogeografiju.

– Geografija se kao znanost u svojim mjerenjima oslanja na matematiku, pa je za pretpostaviti da će učenici s diskalkulijom imati teškoća u usvajanju dijela sadržaja iz predmeta geografije. Ona zahtijeva izračun različitih podataka, njihovu interpretaciju i grafičke prikaze, kao i razumijevanje specifičnog matematičkog jezika, primjerice pojmova stupanj, širina i dužina – pojasnila je Ivanko.

Učenici s diskalkulijom najčešće imaju teškoća upravo s matematičkim aspektima geografije, pa su prilagodbe vezane uz matematičko-geografske teme ključne. U svojem izlaganju Ivanko i Alilović predstavili su prilagodbu za obradu tematike mjerila karte, koje je definirano kao omjer važan za geografsko predočavanje Zemljine površine na dvodimenzionalnoj podlozi. Omjer u sebi sadrži matematički aspekt zbog računanja te brojevnog zapisa.

– Preračunavanje klasičnog zapisa mjerila jest matematički dio, ali potom sve brojevne podatke interpretiramo unutar geografije, primjerice udaljenost, izrada karte itd. Sama izrada grafičkog mjerila također sadrži matematičke postupke, poput korištenja ravnala i primjene geometrijskih znanja – rekao je Alilović. Naglasio je da je cilj osvijestiti vizualizaciju pojmova pri objašnjavanju ovog postupka kako bi učenici što zornije predočili postupak te rastaviti postupak na korake kako bi ga lakše pratili.

– Vizualizacija sadržaja jedan je od ključeva za razumijevanje matematičkih koncepata u geografiji, ali i u drugim znanstvenim disciplinama i nastavnim predmetima – zaključila je Ivanko.

Svima kojima je zdravlje na prvom mjestu, preporučamo da se odazovu na bar jednu od ovih hvale vrijednih akcija HZJZ-a

Poslušaj članak

Podatak da svaka četvrta osoba od 18 do 24 godine ima problema s prekomjernom težinom zaista je zastrašujuć. Hrvatski zavod za javno zdravstvo već godinama upozorava na ovaj gorući zdravstveni problem.

Upravo zato, povodom Svjetskog dana debljine koji se obilježava 4. ožujka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo održava Dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti.

Događanje će se održati u Edukacijskom Centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s početkom u 10, pa sve do 18 sati. Ovom prigodom pozivaju sve punoljetne osobe koje žele osvjestiti problem debljine da se odazovu na predavanje i osvijeste sebi, ali i svima oko sebe, koliko je debljina opasna po život svakog pojedinca.

S obzirom na to da je edukacija jedan od ključnih mehanizama za osvještavanje problema, kako za sve bolesti, tako i za debljinu, u sklopu Dana otovrenih vrata HZJZ je odlučio pozvati stručnjake iz tog podrčja u svoj Centar, kako bi se svi zainteresirani mogli posavjetovati s njima.

Svima prisutnima koji se bore s debljinom ili ih samo zanima koje preventivne radnje napraviti da do nje ne dođe, na raspolaganju će biti nutricionisti, psiholozi, kineziolozi i sanitarni inžinjeri.

Oni će svojim iskustvom pokušati pomoći okupljenima u borbi protiv pretilosti, ali i u svim popratnim problemima koje ova borba sa sobom donosi. Posjetitelji će moći dobiti uvid u svoju tjelesnu kompoziciju te kratko savjetovanje o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i promjeni životnog stila.

Između ostalog, u sklopu oblježavanja Svjetskog dana debljine, 11. ožujka održana će biti javnozdravstvena akcija pod nazivom ‘Što kaže vaga’.

Akcija će se održati u prostorijama Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu,  

Cilj spomenute akcije je podignuti svijest o važnosti prevencije debljine u studentskoj populaciji s obzirom da svaka četvrta osoba u dobi od 18 do 24 godine u Republici Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. U okviru akcije održat će se panel predavanje na temu debljine i promicanja zdravih navika. Nakon panela uslijedit će Q&A te kviz.

Osim toga, u sklopu ove akcije održat će se i mjerenje tjelesne kompozicije koje će, onome tko ga bude radio, otkriti koliki je udio masnog tkiva u njegovom tijelu. Uz to će se održati i savjetovanje o tome kako se zdravo hraniti, kao i o važnosti fizičke aktivnosti u prevenciji pretilosti.

Za spomenuto savjetovanje biti će zaduženi djelatnici Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – liječnici, nutricionisti, psiholozi, sanitarni inženjeri.

Ukoliko će to željeti, student će moći proći savjetovanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju, a također će se moći testirati na spolno prenosive bolesti. Postupak testiranja bit će besplatan i anoniman za sve koji ga žele obaviti.

Zadnja javnozdravsvena akcija u okviru obilježavanja Svjetskog dana debljine bit će ‘Hodanjem do zdravlja’, a organizirat će je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Ova akcija provodit će se s ciljem podizanja svijesti građana grada Zagreba o važnosti aktivnog bavljenja tjelesnom aktivnošću te promoviranja inkluzivne staze koja je izgrađena i uređena u sklopu Nacionalnog programa ‘Živjeti zdravo’.

Spomenuti događaj održat će se parku Vjekoslava Majera u Zapruđu s početkom u 11 sati.

U okviru spomenutog događaja sudionici će iskusiti čar zajedničkog hodanja, vježbanja na postavljenim vanjskim spravama za vježbanje, a dobiti će i rekvizite za igru na otvorenom.

Svima kojima je zdravlje na prvom mjestu preporučamo da se odazovu na bar jednu od ovih hvale vrijednih akcija HZJZ-a.