Rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja

Svjetski dan bubrega obilježen je javnozdravstvenom akcijom 13. ožujka 2025. u Zagrebu, na Cvjetnom trgu, u organizaciji Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplataciju Hrvatskog liječničkog zbora (HDNDT), Hrvatske udruge nefroloških medicinskih sestara i tehničara (HUNMST), KoHOM – koordinacije Hrvatske obiteljske medicine, Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara (HDND) i suorganizaciji Grada Zagreba, kako bi se ukazalo na opasnosti kroničnih bubrežnih bolesti (KBB) te upozorilo na važnost ranog prepoznavanja bolesti.   

Građani su tijekom obilježavanja na Cvjetnom trgu imali mogućnost provjeriti tlak i razinu šećera, a mogli su i pitati nadležne doktore u vezi česte kronične bubrežne bolesti, koju se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca. Takvo stanje dovodi do situacije u kojoj bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Naime, nakupljanje otpadnih produkata i viška tekućine može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti cjelokupno zdravlje.

Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti peti vodeći uzrok smrtnosti do 2040. godine.

Na konferenciji za medije održanoj u četvrtak sudjelovali su predstavnici Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, HDNDT, HUNMST, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te predstavnica suorganizatora i pokrovitelja Grada Zagreba.

Moglo se saznati da je kronična bubrežna bolest (KBB) česta i opasna, da pogađa približno deset posto odrasle populacije, da ne daje simptome u ranim stajima te da je rizični čimbenik za nastanak srčanožilnih bolesti i preuranjenu smrt. Bolest otkriva na temelju jednostavnih nalaza iz krvi i mokraće.

Glavni rizični čimbenici za bubrežnu bolest su šećerna bolest (dijabetes), povišen arterijski tlak (hipertenzija), srčanožilna bolest, debljina, obiteljska anamneza bubrežne bolesti. Kako su pod većim rizikom od obolijevanja osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti, preporuka je da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika, kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.

Na konferenciji za medije je, između ostalog, naglašeno da se simptomi kronične bubrežne bolesti razvijaju polako i postupno pa ih u početnim stadijima često nema ili budu neprepoznati.

U takvoj ranoj fazi, nepravilna bubrežna funkcija može se otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, koja može pokazivati povišene vrijednosti kreatinina u krvi te povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.

Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.

– Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža – pojašnjeno je na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti zasniva se na tzv. osam zlatnih pravila za očuvanje bubrežnog zdravlja, a to su: važnost tjelesne aktivnosti; redovita kontroliranje krvnog tlaka; redovita kontrola šećeri u krvi; zdrava prehrana, smanjenje unosa soli i kontrola tjelesne težine; održavanje zdravog unosa tekućine; zabrana pušenja i boravka u pušačkim prostorima; štetnost nekontroliranog uzimanja lijekova i savjet s liječnikom oko lijekova.

Preporuka je da se ljudi odazovu jednostavnim, neinvazivnim i jeftinim testovima za osobe s velikim rizikom: mjerenje krvnog tlaka radi otkrivanja hipertenzije; indeks tjelesne mase (ITM), koji je procjena tjelesnih masti na temelju visine i mase (tjelesna masa u kilogramima / kvadrat tjelesne visine u metrima); analiza mokraće: određivanje bjelančevina u mokraći – albumina (albuminurija) radi procjene bubrežnog oštećenja.

Poželjno je odrediti omjer albumini/kreatinin u mokraći (uACR); krvni testovi – glikozilirani hemoglobin ili glukoza natašte ili u bilo koje vrijeme radi otkrivanja šećerne bolesti tipa 2, kao i serumski kreatinin zbog glomerulske filtracije (eGFR) te radi procjene bubrežne funkcije.

U prostorijama Zagrebačkog električnog tramvaja na Remizi, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i njegovi zamjenici Danijela Dolenec i Luka Korlaet prisustvovali su u ponedjeljak, 10. ožujka 2025., službenom puštanju u redovni promet prvog od 80 planiranih novih niskopodnih tramvaja ZET-a, što je prva obnova tramvajskog voznog parka nakon 15 godina

Poslušaj članak

Prvi novi zagrebački niskopodni tramvaj, ZET-ova linija broj 1, proizveden od hrvatske tvrtke Končar, pušten je u promet oko 11,30 sati na relaciji od Ozaljske ulice do Borongaja, a inače može ga se naći na liniji Zapadni kolodvor – Borongaj. Ovim činom napravljen je važan iskorak u razvoju javnog prijevoza.

Osim gradonačelnika i njegove pratnje, svečanosti puštanja tramvaja i predstavljanja novog tramvaja u ZET-u prisustvovali su i Marko Bogdanović – predsjednik Uprave Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET) te Damir Šoštarić – ravnatelj Uprave za EU fondove Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Direktor ZET-a Marko Bogdanović dobio je čast imati uvodnu riječ.

– Veliki je ovo dan za ZET. U 90-godišnjoj povijesti bilo je puno ovakvih događaja, ali ovaj danas je poseban. Iznimno sam ponosan što ćemo danas biti svjedoci još jednog važnog događaja, uključivanja novog niskopodnog tramvaja u promet nakon punih 15 godina.

Potom je riječ dobio predsjednik Uprave društva Končar – Električna vozila Josip Ninić.

– Ovo je najkompleksniji proizvod ne samo Končara, nego i hrvatske industrije. U njegovu izradu uključeni su deseci mikroračunala, kilometri žica i tisuće signala koji se razmjenjuju u svakom trenutku i sigurni smo da će novi tramvaji pružiti građanima Zagreba udobniju, sigurniju i učinkovitiju vožnju.

Gradonačelnik Zagreba opisao je novi tramvaj – vozi do 115 putnika, dug je 20,80 metara, a zbog niskopodnosti potpuno je prilagođen osobama s invaliditetom. Opremljen je videonadzorom, USB priključcima za punjenje uređaja, tehnologijom koja omogućuje manju potrošnju električne energije te sustavom automatskog brojanja putnika. Vijek korištenja mu je 35 godina, a dopuste li to prilike, može ‘potegnuti’ do 70 kilometara na sat.

– Ovo je prva obnova tramvajskog voznog parka nakon 15 godina. Ponosan sam i jer se radi o vozilu zagrebačke tvrtke Končar, koje je rezultat hrvatske pameti i zagrebačke proizvodnje. Novi tramvaji će sada kontinuirano pristizati i biti uključivani u promet, njih 20 do kraja ove godine, i tako nastavljamo dok ne bude isporučeno svih 80 – rekao je gradonačelnik.

Dodao je i kako će ukupno u modernizaciju tramvajskog voznog parka biti uloženo više od 200 milijuna eura.

Kako se nadalje moglo saznati na samom predstavljanju, vrijednost ugovora za 20 prvih tramvaja iznosi 47,2 milijuna eura s PDV-om, a sredstva za tu nabavku osigurana su iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, posredstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje.

Na predstavljanju je istaknuto da zahvaljujući ovim značajnim ulaganjima u vozni park, Zagrebom će kroz nekoliko godina prometovati isključivo moderni niskopodni tramvaji te će na taj način Zagreb dodatno potvrditi status moderne europske metropole usmjerene na kvalitetan javni prijevoz, što je jedna od ključnih usluga koja doprinosi kvaliteti života Zagrepčanki i Zagrepčana.

Gradonačelnik je također istaknuo da je Zagreb jedna od rijetkih metropola Europe gdje se proizvode tramvaji za potrebe samog grada.

– Sretan sam jer nema puno europskih gradova u kojima se tramvaj i proizvodi i koristi. Radi se o kompleksnom proizvodu i na to možemo biti ponosni. Tramvaji su isporučeni prije ugovorenog roka i na tome zahvaljujem Končaru.

Za kraj je podsjetio je da se radi na tramvajskoj infrastrukturi, pri čemu se širi tramvajska mreža u Sarajevskoj i Heinzelovoj. Ujedno je istaknuo da će od travnja ove godine mlađi od 18 godina također imati besplatan javni prijevoz.

– Želimo da ZET u sljedećih 10 godina prijeđe potpuno na struju. To je naša vizija.

Nagrada Zagrepčanka godine, kao jedno od najprestižnijih javnih priznanja Grada Zagreba, odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba, dodijeljena je 8. ožujka, po drugi put i simbolično na Međunarodni dan žena, Ivani Kalodjera Brkić, novinarki i predsjednici Udruge Nismo same

Ivana Kalodjera Brkić se istaknula u borbi za destigmatizaciju žena oboljelih od raka, njihovo puno prihvaćanje u društvu i na radnom mjestu, u jačanju njihova samopouzdanja i borbi za jednak tretman u društvu.

Ujedno je i utemeljiteljica Udruge žena oboljelih i liječenih od raka NISMO SAME koja okuplja zajednicu hrabrih žena, njihovih bližnjih, prijatelja i volontera, koji svojim djelovanjem pokazuju kako dijagnoza karcinoma ne mora biti smrtna presuda, nego početak novog života. Udruga je najpoznatija po projektu ‘Nisi sama – ideš s nama!’ za besplatan taksi prijevoz žena oboljelih od raka na kemoterapije.

U ispunjenoj Staroj gradskoj vijećnici Kalodjera Brkić nagradu su uručili gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Joško Klisović. Svečanosti dodjele nagrade je prisustvovao i pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić.