Prema podacima Registra za rak, u Hrvatskoj se godišnje bilježi oko 300 novih slučajeva i 120 smrti od raka vrata maternice. Ova bolest često pogađa mlađe žene – trećina novooboljelih u 2021. bila je mlađa od 50 godina, a rak vrata maternice treći je najčešći rak u dobi od 30 do 39 godina

Poslušaj članak

Europski tjedan prevencije raka vrata maternice obilježava se od 20. do 26. siječnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja ove vrste raka.

Rak vrata maternice jedan je od rijetkih oblika raka koji se može učinkovito spriječiti, zahvaljujući dostupnosti organiziranih programa probira i cijepljenja protiv humanog papiloma virusa (HPV).

Rak vrata maternice razvija se postupno i često započinje kao predstadij bolesti koji je moguće otkriti PAPA testom. Redoviti ginekološki pregledi ključni su za otkrivanje promjena na stanicama vrata maternice, dok cijepljenje protiv HPV-a pruža dodatnu zaštitu smanjujući rizik od infekcije ovim virusom, koji je glavni uzročnik raka vrata maternice.

Posjetite ginekologa i obavite PAPA test prema preporukama. Ovaj jednostavan i bezbolan pregled može rano otkriti promjene koje mogu dovesti do raka.

Što se tiče cijepljenja protiv HPV-a, ono je najučinkovitije kada se provodi prije izlaganja virusu, obično u adolescentnoj dobi, ali je dostupno i za starije osobe.

Prema podacima Registra za rak, u Hrvatskoj se godišnje bilježi oko 300 novih slučajeva i 120 smrti od raka vrata maternice. Ova bolest često pogađa mlađe žene – trećina novooboljelih u 2021. bila je mlađa od 50 godina, a rak vrata maternice treći je najčešći rak u dobi od 30 do 39 godina.

Svjetska zdravstvena organizacija postavila je cilj eliminacije raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema. Ciljevi uključuju cijepljenje 90  posto djevojčica do 15. godine, redovite preglede za 70 posto žena, barem jednom do 35. godine i liječenje 90 posto žena kojima je dijagnosticirana premaligna promjena ili rak vrata maternice

U Hrvatskoj je cijepljenje protiv HPV-a dio Nacionalnog programa cijepljenja od 2015./2016. godine i dostupno je djeci od 5. do 8. razreda osnovne škole te mladima do 25 godina. U sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, u tijeku je pilot projekt u Virovitičko-podravskoj županiji koji koristi PAPA test za žene u dobi 20-29 godina te kombinaciju PAPA testa i HPV testa za žene u dobi od 30 do 64 godine.

Obilježavanje Europskog tjedna prevencije raka vrata maternice podsjetnik je svim ženama da preuzmu aktivnu ulogu u brizi za svoje zdravlje. Redovitim pregledima i edukacijom možemo zajedno smanjiti broj oboljelih i osigurati bolju budućnost za sve.

Brinite o svom zdravlju – rano otkrivanje i prevencija ključ su zdravog života.

Brailleovo pismo temeljno je komunikacijsko sredstvo za slijepe i slabovidne osobe, te se na njemu temelji cijeli obrazovni sustav slijepih i slabovidnih osoba

Poslušaj članak

U subotu 4. siječnja obilježen je Svjetski dan Brailleovog pisma.

Ove godine prošlo je okruglih 200 godina od rođenja francuskog učitelja glazbe, ujedno i tvorca Brailleovog pisma, Louisa Braillea. Slijepi učitelj glazbe svojim je izumom olakšao život svim slijepim osobama diljem svijeta.

Sustav pisanja i čitanja za slijepe i slabovidne osobe nastao je 1829. godine kada je spomenuti profesor, poznavajući problematiku slijepih i slabovidnih osoba, želio svojim učenicima s Instituta za slijepu mladež olakšati čitanje i pisanje.

Brailleovo pismo, ili po hrvatski brajica, sastoji se od upotrebe šest izbočenih točkica, u shemi od po tri točkice u dva okomita reda. U ovom sustavu mogu se dobiti 63 znaka i razmak. Samostalno se mogu prepoznati 32 znaka, dok se 31 znak može prepoznati u kombinaciji s nekim drugim znakom ili eliminacijom uz pomoć pravila o upotrebi znakova.

Zahvaljujući njegovoj prilagodljivosti svim vrstama priopćenja, Brailleovo pismo temeljno je komunikacijsko sredstvo za slijepe i slabovidne osobe, te se na njemu temelji cijeli obrazovni sustav slijepih i slabovidnih osoba.

Koliko god je tehnologija uznapredovala, Brailleovo pismo i dalje je glavni alat za čitanje i pisanje kod osoba oštećenog vida.

U Republici Hrvatskoj prvu hrvatsku početnicu za slijepe izradio je Vinko Bek po kojem je nazvan i Centar za odgoj i obrazovanje slijepih i slabovidnih osoba u Zagrebu, koji već godinama nudi programe osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te psihosocijalnu rehabilitaciju za za slijepe i slabovidne osobe.

Danas u Hrvatskoj postoji puno kulturnih ustanova – kao što su Tiflološki muzej, Hrvatska knjižnica za slijepe, Muzej Grada Zagreba – za kulturno uzdizanje gdje slijepe osobe mogu pronaći nešto za sebe.

Hrvatska knjižnica za slijepe i slabovidne 2020. godine imala je oko od 2400 knjiga na brajici, više od 4000 zvučnih naslova te više od 400 naslova u Daisy 3 i EPUB formatu, kojim se mogu koristiti slijepe i slabovidne osobe. Kako se razvija tehnologija, tako se i spomenuta knjižnica prilagođava današnjim trendovima.

Veliki broj ustanova danas ima sadržaj za slijepe i slabovidne osobe. Jedna od takvih ustanova također je i Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO. Najveća zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj u svojoj ponudi ima liniju proizvoda na Brailleovom pismu koja je razvijena s ciljem da natpis na njihovim proizvodima mogu pročitati i slijepe osobe.

Vjerujemo kako će u Hrvatskoj i dalje rasti svijest o potrebama slijepih i slabovidnih osoba te kako će se Hrvatsko društvo u budućnosti još više okrenuti potrebama spomenute skupine ljudi.

Međunarodni dan ljudskih prava prilika je da se podsjetimo koliko je važno boriti se za prava koja su mnogima još uvijek uskraćena. Bez obzira na to radi li se o pravu na obrazovanje, slobodu izražavanja, zdravstvenu skrb ili jednakost pred zakonom, svi imamo odgovornost promicati i štititi ova prava, ne samo za sebe, već i za druge

Međunarodni dan ljudskih prava, koji se obilježava svake godine 10. prosinca, podsjeća nas na temeljne vrijednosti koje čine srž čovječanstva: slobodu, jednakost, dostojanstvo i pravdu za sve. Na taj dan 1948. godine, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Opću deklaraciju o ljudskim pravima (UDHR), prvi globalni dokument koji priznaje univerzalna prava svake osobe bez obzira na rasu, vjeru, spol, nacionalnost ili bilo koje drugo obilježje.

Deklaracija je postavila temelj za mnoge pravne i političke promjene diljem svijeta, a njezini principi ugrađeni su u ustave, zakone i međunarodne sporazume.

Ovogodišnja tema obilježavanja je ‘Naša prava, naša budućnost’, upravo sada. Tema govori o svakodnevnoj važnosti ljudskih prava u našim životima. Podsjeća da i sami moramo učiniti što možemo kako bismo progovorili protiv govora mržnje i suprotstavili se dezinformacijama. Zajedno možemo mobilizirati globalne napore prema boljoj, pravednijoj budućnosti za sve.

Međunarodni dan ljudskih prava prilika je da se podsjetimo koliko je važno boriti se za prava koja su mnogima još uvijek uskraćena. Bez obzira na to radi li se o pravu na obrazovanje, slobodu izražavanja, zdravstvenu skrb ili jednakost pred zakonom, svi imamo odgovornost promicati i štititi ova prava, ne samo za sebe, već i za druge.

Podizanje svijesti: Uključite se u rasprave na društvenim mrežama ili zajedničke aktivnosti koje promiču ljudska prava.

Edukacija: Pročitajte Opću deklaraciju o ljudskim pravima i informirajte se o svojim pravima i pravima drugih.

Solidarnost: Podržite organizacije i inicijative koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Djelovanje: Sudjelujte u humanitarnim akcijama, volonterskim aktivnostima ili pišite vlastima o pitanjima koja smatrate važnima.

Ljudska prava nisu privilegija, već pravo svakog pojedinca. Na Međunarodni dan ljudskih prava, prisjetimo se snage zajedništva i važnosti borbe za pravdu, jer samo solidarnošću možemo graditi svijet u kojem svaka osoba živi slobodno, sigurno i dostojanstveno.