Poveži se s nama

Vijesti

U mirovinu nakon 36 godina staža, a penzija mora iznositi barem 75 posto plaće

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje niz grafikona i dijagrama koji predstavljaju podatke o mirovini, uključujući koliko godina rada bi se trebalo ići u mirovinu, izvore prihoda tijekom mirovine, želju za radom tijekom mirovine i očekivani iznos mirovine.

Blagdani su pred vratima, a to u pravilu znači i nešto veće troškove no inače. I dok neki troše kao da sutra ne postoji, jedna skupina ljudi teško si može priuštiti raskošan blagdanski stol

Kao što vjerojatno pogađate, radi se o umirovljenicima.

S jedne strane često se naglašava imperativ produženja radnog vijeka, dok se s druge strane suočavamo s kompleksnim izazovom niskih mirovina koje postaju neizbježna realnost nakon dugotrajnog profesionalnog angažmana.

Upravo ove dvije teme našle su se u fokusu istraživanja koje je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo gotovo 500 ispitanika.

Baby Boomeri zagovaraju 38 godina radnog staža

U mirovinu bi se trebalo povući nakon, u prosjeku, 36 godina staža, barem prema stavu ispitanika.

Najdulje zadržavanje na tržištu rada zagovaraju Baby Boomeri koji smatraju da odlazak u mirovinu treba uslijediti nakon 38 godina radnog staža. Na drugom kraju spektra nalaze se pripadnici generacije Y, odnosno milenijalci. Oni vjeruju kako je radni vijek od 31 godine sasvim dovoljan i kako nakon tog vremena treba ‘okrenuti list’ i otići u mirovinu.

Pomalo iznenađujuće, pripadnici generacije X i Z dijele slične stavove o trajanju radnog staža. Generacija X promovira ideju odlaska u mirovinu nakon 36 godina rada, dok generacija Z zagovara umirovljenje nakon 35 godina staža.

Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u dobi za umirovljenje, mišljenja su podijeljena, posebno među muškarcima i ženama.

Dok polovica muškaraca (51%) zagovara jednakost u dobi za umirovljenje, samo trećina žena (37%) dijeli isto stajalište.

Mlađe generacije, s posebnim naglaskom na generaciji Z (86%), iznimno podržavaju ideju jednakih dobno-specifičnih granica za muškarce i žene.

Kada je riječ o pitanju trebaju li godine školovanja utjecati na radni staž za mirovinu, ispitanici su podijeljeni.

Oko 44% smatra da školovanje treba biti dio staža, dok se 56% protivi.

Zanimljivo je primijetiti da odgovori variraju prema razini obrazovanja ispitanika. Oni s visokom stručnom spremom, koji su prošli dulje obrazovanje, većinom (60%) podržavaju uključivanje školovanja u radni staž. S druge strane, 56% ispitanika s višom stručnom spremom dijeli isto mišljenje, dok samo trećina (35%) onih sa srednjom stručnom spremom podržava tu ideju.

Odlazak u prijevremenu mirovinu

Kada bi im financijski uvjeti to dopustili, dvije trećine ispitanika izražava sklonost prema prijevremenoj mirovini.

Značajno je primijetiti da veći postotak žena (67%) u usporedbi s muškarcima (54%) te ispitanika s nižom razinom obrazovanja, posebno onih sa srednjom stručnom spremom (66%) i visokom stručnom spremom (57%), iskazuje interes za ovu opciju.

Generacijski gledano, ideja prijevremenog odlaska u mirovinu najinteresantnija je pripadnicima generacija X i Y, gdje bi čak 74% i 70% ispitanika tih generacija razmatralo prijevremenu mirovinu. Nasuprot tome, generacija Z rjeđe promišlja o ovoj opciji što, potpuno razumljivo, sugerira da je za njih trenutna mirovinska perspektiva još uvijek udaljeni horizont.

Rad tijekom mirovine

Unatoč želji za ranijim umirovljenjem, 55% ispitanika otvoreno je za mogućnost rada tijekom umirovljeničkih dana, makar na pola radnog vremena. Koncept rada u mirovini privlačan je većini, s izraženim interesom među ispitanicima generacije Z, gdje čak 71% pripadnika ove generacije rad u mirovini smatra poželjnim.

Želju za radom u mirovini dijeli i značajan broj baby boomera (63%), ispitanika generacije X (60%), dok je najmanje popularna među ispitanicima generacije Y (48%).

S obzirom na razinu stručne spreme, rad u mirovini najprihvatljivija je opcija ljudima s višom i visokom stručnom spremom (64%), dok je nešto manje prihvatljiv među ispitanicima sa srednjom stručnom spremom (59%).

Motivacije za rad u mirovini variraju, a većina ljudi (61%) razmatra ovu opciju zbog niskih mirovina i potrebe za dodatnim financijskim sredstvima (41%). Dio ispitanika prepoznaje rad u mirovini kao sredstvo za socijalnu uključenost (27%) i održavanje osjećaja produktivnosti (21%).

Zanimljivo je vidjeti što ispitanici misle kolika bi morala mirovina iznositi za normalan život u odnosu na koliku mirovinu imaju.

Većina umirovljenih sudionika istraživanja (54%) trenutačno prima mirovinu koja se kreće u rasponu od 25% do 50% njihove nekadašnje plaće. Dodatnih 30% umirovljenika prima mirovinu između 51% i 75% iznosa njihovih primanja za vrijeme zaposlenja. Oni čija mirovina čini manje od četvrtine nekadašnje plaće čine 11% ispitanika, dok 3% ima mirovinu između 76% i 99% nekadašnjih primanja. Tek 2% umirovljenika tvrdi da im je mirovina jednaka iznosu njihove prijašnje plaće.

S druge strane, istraživanje je potvrdilo kako bi prema mišljenju većine ispitanih (54%) optimalna mirovina trebala iznositi između 76% i 99% iznosa nekadašnje plaće, a petina ljudi ističe kako bi iznos mirovine trebao biti jednak iznosu plaće.Top of Form

Većina ispitanika (69%) se oslanja ili planira oslanjanje na osnovnu mirovinu.

S obzirom na to da većina ispitanika prima mirovinu koja je manja od one koju smatraju dovoljnom za održavanje normalnog života, 31% njih traži dodatne izvore prihoda. Ovi dodatni izvori, najčešće potaknuti dodatnim radom, dodatnim mirovinskim fondovima i najmom nekretnina, pridonose financijskoj sigurnosti ispitanika.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

ANKETA Preuzimanje tuđih radnih zadataka

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje osobu koja tipka na laptopu. Laptop je postavljen na mramorni stol, a pored njega se nalazi čaša soka od naranče sa slamkom. Osoba nosi sat i nekoliko prstena.

Preuzimanje tuđih radnih zadataka – prilika za osobni razvoj ili ‘nepotrebno zatrpavanje poslom’?

Kolega/ica vam ide na godišnji odmor, dobije novu radnu poziciju ili poduže bolovanje. Što je s njegovim/njenim zadacima? Svi smo se mi bar jednom u svom radnom vijeku susreli s nekim dodatnim zadacima koji nisu dio opisa naše pozicije. I dok nam neki sjednu kao pravi odmor za dušu, druge odrađujemo samo kako bi ih odradili, a treće pokušavamo izbjeći u širokom luku. 

U posljednjoj anketi portala MojPosao, u kojoj je sudjelovalo više od 2400 ispitanika, postavljeno je pitanje: Kako gledate na preuzimanje radnih zadataka koji nisu nužno u opisu vašeg posla?

Prilika za osobni rast ili zatrpavanje poslom?

Preuzimanje novih i dodatnih zadataka podržava 39 posto ljudi. Oni takav način rada vide kao mogućnost da nauče nešto novo ili unaprijede neka postojeća znanja.

– Svako učenje nečeg novog je osobni razvoj – komentirao je jedan od ispitanika, dok je drugi dodao kako svaki novi (privremeni) zadatak, posebno ako je zanimljiv, može razbiti monotoniju na radnom mjestu.

Zanimljivo je kako isti broj ljudi, njih 39 posto, na preuzimanje dodatnih radnih zadataka gleda negativno. Prema njihovom mišljenju, takav način rada krši njihov ugovoreni opis posla, rezultira zatrpavanjem poslom, a uz to za njega često nisu dodatno plaćeni.

– Svaki zadatak koji nije u opisu mog posla me čini manje kompetentnim da obavljam ono za što sam plaćen. Ti dodatni zadaci oduzimaju mi vrijeme od onoga što znam raditi i za što sam zapravo plaćen. Nemam ništa protiv učenja i dodatnog posla kada donosi veću plaću, što je rijetko slučaj – kazao je jedan od ispitanika.

S druge strane, 22 posto ljudi ističe kako nisu oduševljeni dodatnim zadacima, ali će ih odraditi bez pogovora. Iako njihova reakcija ovisi o datom trenutku, takve poslove ne vide kao nešto što bi moglo štetiti njihovoj karijeri i radnom mjestu.

MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

HRVATSKI SABOR Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava

Objavljeno

/

Vizual konferencije.

U Hrvatskom saboru će se 29. veljače 2024. s početkom u 12 sati održati Međunarodna konferencija ‘Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava’, koja predstavlja ključan događaj u promicanju inovacija i razumijevanju utjecaja digitalne tranzicije na ljudska prava

Konferencija će pružiti smjernice i akcijske planove za unapređenje zaštite ljudskih prava u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Svrha konferencije je promicati inovacije, poticati dijalog kroz inkluzivan pristup osobama s invaliditetom, prezentaciju primjera dobre prakse, čime će osigurati platformu za razmjenu iskustava i razmatranje najnovijih dostignuća u području zaštite ljudskih prava.

Uvodni dio konferencije bit će obilježen pozdravnim govorima Ermine Lekaj Prljaskaj, saborske zastupnice albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, predsjednice Organizacijskog odbora, te Ivana Malenice, ministra pravosuđa i uprave. Njihov će naglasak biti na ključnoj ulozi inovacija i digitalne tranzicije u ostvarivanju ljudskih prava. Fokus konferencije bit će na istraživanju kako tehnološki napredak može poslužiti kao sredstvo za jačanje ljudskih prava, s posebnim naglaskom na ulogu inovacija u osiguravanju pristupa pravdi, transparentnosti i odgovornosti.

Panel rasprava, koju će moderirati Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, bit će ključni dio konferencije. Ovaj panel okupit će stručnjake iz različitih područja kako bi pružili sveobuhvatne analize o najnovijim trendovima, izazovima i mogućnostima u integraciji inovacija i digitalne tranzicije u zaštitu ljudskih prava. Primjere dobre prakse moderirat će Andreja Marcetić, predstavnica Hrvatske komore socijalnih pedagoga, sekcije socijalne skrbi, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava.

Konferencija ‘Digitalna tranzicija i inovacije u zaštiti ljudskih prava’ održat će se u mjesecu kada se obilježava druga godišnjica ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače 2022. godine. Tema konferencije izuzetno je relevantna s obzirom na aktualne događaje, a digitalizacija i inovacije omogućuju širenje informacija i podizanje svijesti o ljudskim pravima na globalnoj razini, čime je digitalna tranzicija postala jedan od ključnih čimbenika u zaštiti ljudskih prava, pružajući nove prilike za promicanje mira, sigurnosti i pravednosti.

Međunarodni sudionici iz Ukrajine, Slovenije i Švedske donijet će različite perspektive i iskustva koja će obogatiti raspravu o utjecaju inovacija i digitalne tranzicije na ljudska prava. Njihova iskustva pružit će dragocjen uvid u globalne trendove i izazove s kojima se različite države suočavaju u ovom području.

Usklađivanje tih smjernica i akcijskih planova s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine pružit će dodatnu snagu i trajnost tim inicijativama. Stvaranje inkluzivnih politika koje uzimaju u obzir digitalnu transformaciju i potrebe svih građana, uključujući osobe s invaliditetom, ključno je za izgradnju pravednijeg i sigurnijeg društva. Očekuje se da će konferencija biti izvrstan forum za razmjenu ideja i izgradnju konkretnih planova djelovanja koji će doprinijeti ostvarenju tih ciljeva.

Sve relevantne informacije o konferenciji mogu se pronaći na Facebook stranici ‘InovaDigHR2030’, a Konferencija će biti dostupna i putem YouTube kanala Hrvatskog sabora. Direktan prijenos konferencije bit će dostupan ovdje, a za dodatne informacije možete posjetiti sljedeću ovu poveznicu.

Nastavi čitati

Civilno društvo

U Križevcima projekt Zaželi ide dalje

Objavljeno

/

Na fotografiji su četiri osobe. Stoje ispred plave pozadine i drže plave mape. Iza njih su zastave Europske unije i Hrvatske. Osobe su odjevene formalno. Fotografija sugerira da se radi o službenom ili formalnom događaju.
Foto: Gradsko društvo Crvenog križa Križevci

Kroz projekt će biti zaposlene 33 osobe koje će pružati uslugu potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom. Broj osoba kojima se kroz projekt planira pružiti usluga potpore i podrške je 198

Gradskom društvu Crvenog križa Križevci iz Europskog socijalnog fonda plus, Program: Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., Poziv: ‘Zaželi – Prevencija institucionalizacije’ odobren je projekt pod nazivom ‘Pruži ruku potrebitima’.

Vrijednost projekta iznosi 1.485.000,00 eura što je dosad najviši iznos odobrenih bespovratnih sredstava Gradskom društvu Crvenog križa Križevci za provedbu projekta.

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Križevci, Antonija Pukec, potpisala je ugovor za projekt ‘Pruži ruku potrebitima’ dana 23. veljače 2024. godine.

Trajanje projekta je 36 mjeseci, a od toga je 30 mjeseci predviđeno za pružanje usluge potpore i podrške.

Projektom je obuhvaćeno područje grada Križevaca i okolnih naselja te općine Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Petar Orehovec i Sveti Ivan Žabno s ciljem povećanja socijalne uključenost i preveniranja institucionalizacije.

Glavna aktivnost projekta je pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom uz nabavu i podjelu paketa kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština.

Kroz projekt će biti zaposlene 33 osobe koje će pružati uslugu potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom. Broj osoba kojima se kroz projekt planira pružiti usluga potpore i podrške je 198.

Provedba projekta započinje s postupkom odabira korisnika usluge, nabavom kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština te odabirom kandidata za zapošljavanje.

Gradsko društvo Crvenog križa Križevci provodilo je Zaželi – program zapošljavanja žena – faza I, faza II i faza III. Važno je napomenuti kako je u prethodnim fazama Zaželi projekata fokus bio na zaposlenim ženama, no u novom projektu fokus je na korisnicima koji će za ulazak u projekt morati zadovoljiti određene uvjete, a koji će biti u narednom periodu objavljeni na stranicama GDCK Križevci i Grada Križevaca te lokalnim medijima.

Ugovore je uručio predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno s potpredsjednicom Vlade Anjom Šimpraga, ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem i ravnateljem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Antom Lončarom. Na svečanosti su uručena ukupno 72 ugovora u sklopu Poziva ‘Zaželi – prevencija institucionalizacije’.

Svečanom uručivanju ugovora prisustvovala je i predsjednica Društva Crvenog križa Koprivničko-križevačke županije, Đurđica Trbus, kao podrška GDCK Križevci i GDCK Koprivnica.

Izvor: Gradsko društvo Crvenog križa Križevci

Nastavi čitati

U trendu