Poveži se s nama

Vijesti

U mirovinu nakon 36 godina staža, a penzija mora iznositi barem 75 posto plaće

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje niz grafikona i dijagrama koji predstavljaju podatke o mirovini, uključujući koliko godina rada bi se trebalo ići u mirovinu, izvore prihoda tijekom mirovine, želju za radom tijekom mirovine i očekivani iznos mirovine.

Blagdani su pred vratima, a to u pravilu znači i nešto veće troškove no inače. I dok neki troše kao da sutra ne postoji, jedna skupina ljudi teško si može priuštiti raskošan blagdanski stol

Kao što vjerojatno pogađate, radi se o umirovljenicima.

S jedne strane često se naglašava imperativ produženja radnog vijeka, dok se s druge strane suočavamo s kompleksnim izazovom niskih mirovina koje postaju neizbježna realnost nakon dugotrajnog profesionalnog angažmana.

Upravo ove dvije teme našle su se u fokusu istraživanja koje je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo gotovo 500 ispitanika.

Baby Boomeri zagovaraju 38 godina radnog staža

U mirovinu bi se trebalo povući nakon, u prosjeku, 36 godina staža, barem prema stavu ispitanika.

Najdulje zadržavanje na tržištu rada zagovaraju Baby Boomeri koji smatraju da odlazak u mirovinu treba uslijediti nakon 38 godina radnog staža. Na drugom kraju spektra nalaze se pripadnici generacije Y, odnosno milenijalci. Oni vjeruju kako je radni vijek od 31 godine sasvim dovoljan i kako nakon tog vremena treba ‘okrenuti list’ i otići u mirovinu.

Pomalo iznenađujuće, pripadnici generacije X i Z dijele slične stavove o trajanju radnog staža. Generacija X promovira ideju odlaska u mirovinu nakon 36 godina rada, dok generacija Z zagovara umirovljenje nakon 35 godina staža.

Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u dobi za umirovljenje, mišljenja su podijeljena, posebno među muškarcima i ženama.

Dok polovica muškaraca (51%) zagovara jednakost u dobi za umirovljenje, samo trećina žena (37%) dijeli isto stajalište.

Mlađe generacije, s posebnim naglaskom na generaciji Z (86%), iznimno podržavaju ideju jednakih dobno-specifičnih granica za muškarce i žene.

Kada je riječ o pitanju trebaju li godine školovanja utjecati na radni staž za mirovinu, ispitanici su podijeljeni.

Oko 44% smatra da školovanje treba biti dio staža, dok se 56% protivi.

Zanimljivo je primijetiti da odgovori variraju prema razini obrazovanja ispitanika. Oni s visokom stručnom spremom, koji su prošli dulje obrazovanje, većinom (60%) podržavaju uključivanje školovanja u radni staž. S druge strane, 56% ispitanika s višom stručnom spremom dijeli isto mišljenje, dok samo trećina (35%) onih sa srednjom stručnom spremom podržava tu ideju.

Odlazak u prijevremenu mirovinu

Kada bi im financijski uvjeti to dopustili, dvije trećine ispitanika izražava sklonost prema prijevremenoj mirovini.

Značajno je primijetiti da veći postotak žena (67%) u usporedbi s muškarcima (54%) te ispitanika s nižom razinom obrazovanja, posebno onih sa srednjom stručnom spremom (66%) i visokom stručnom spremom (57%), iskazuje interes za ovu opciju.

Generacijski gledano, ideja prijevremenog odlaska u mirovinu najinteresantnija je pripadnicima generacija X i Y, gdje bi čak 74% i 70% ispitanika tih generacija razmatralo prijevremenu mirovinu. Nasuprot tome, generacija Z rjeđe promišlja o ovoj opciji što, potpuno razumljivo, sugerira da je za njih trenutna mirovinska perspektiva još uvijek udaljeni horizont.

Rad tijekom mirovine

Unatoč želji za ranijim umirovljenjem, 55% ispitanika otvoreno je za mogućnost rada tijekom umirovljeničkih dana, makar na pola radnog vremena. Koncept rada u mirovini privlačan je većini, s izraženim interesom među ispitanicima generacije Z, gdje čak 71% pripadnika ove generacije rad u mirovini smatra poželjnim.

Želju za radom u mirovini dijeli i značajan broj baby boomera (63%), ispitanika generacije X (60%), dok je najmanje popularna među ispitanicima generacije Y (48%).

S obzirom na razinu stručne spreme, rad u mirovini najprihvatljivija je opcija ljudima s višom i visokom stručnom spremom (64%), dok je nešto manje prihvatljiv među ispitanicima sa srednjom stručnom spremom (59%).

Motivacije za rad u mirovini variraju, a većina ljudi (61%) razmatra ovu opciju zbog niskih mirovina i potrebe za dodatnim financijskim sredstvima (41%). Dio ispitanika prepoznaje rad u mirovini kao sredstvo za socijalnu uključenost (27%) i održavanje osjećaja produktivnosti (21%).

Zanimljivo je vidjeti što ispitanici misle kolika bi morala mirovina iznositi za normalan život u odnosu na koliku mirovinu imaju.

Većina umirovljenih sudionika istraživanja (54%) trenutačno prima mirovinu koja se kreće u rasponu od 25% do 50% njihove nekadašnje plaće. Dodatnih 30% umirovljenika prima mirovinu između 51% i 75% iznosa njihovih primanja za vrijeme zaposlenja. Oni čija mirovina čini manje od četvrtine nekadašnje plaće čine 11% ispitanika, dok 3% ima mirovinu između 76% i 99% nekadašnjih primanja. Tek 2% umirovljenika tvrdi da im je mirovina jednaka iznosu njihove prijašnje plaće.

S druge strane, istraživanje je potvrdilo kako bi prema mišljenju većine ispitanih (54%) optimalna mirovina trebala iznositi između 76% i 99% iznosa nekadašnje plaće, a petina ljudi ističe kako bi iznos mirovine trebao biti jednak iznosu plaće.Top of Form

Većina ispitanika (69%) se oslanja ili planira oslanjanje na osnovnu mirovinu.

S obzirom na to da većina ispitanika prima mirovinu koja je manja od one koju smatraju dovoljnom za održavanje normalnog života, 31% njih traži dodatne izvore prihoda. Ovi dodatni izvori, najčešće potaknuti dodatnim radom, dodatnim mirovinskim fondovima i najmom nekretnina, pridonose financijskoj sigurnosti ispitanika.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

In Metropola

GRAD ZAGREB Novčane potpore za korisnike inkluzivnog dodatka

Objavljeno

/

Na slici se vidi grupa osoba u prostoriji gdje se očito održava konferencija za tisak. Tri osobe stoje ispred pozadine na kojoj je napisano “GRAD ZAGREB” i prikazana je kontura Zagreba. Osoba u sredini govori za govornicom s mikrofonima. Publika je sjedeća, okrenuta prema govornicima.
Foto: Grad Zagreb

Grad Zagreb uključuje korisnike inkluzivnog dodatka u svoj program novčanih potpora za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju

Poslušaj ovaj članak

Najavili su to gradonačelnik Tomislav Tomašević i zamjenici gradonačelnika Danijela Dolenec i Luka Korlaet. Još 22. svibnja je u javno savjetovanje upućen takav prijedlog izmjene Odluke o socijalnoj skrbi.

– Svjesni činjenice da osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju trajno imaju povećane troškove života, Grad Zagreb osim razvoja usluga za ove korisničke skupine sada i značajno proširuje svoj program novčanih potpora. Ovim izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi naš program novčanih potpora raste za preko 50%, a izdvajanja iz gradskog proračuna se penju s 8,6 milijuna eura godišnje na preko 13 milijuna eura godišnje. S obzirom na to, ovu odluku moramo vezati uz rebalans proračuna za 2024. godinu – rekao je gradonačelnik Tomašević.

– U svom postojećem programu novčanih potpora za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama Grad Zagreb ima 18.239 korisnika, koji primaju mjesečne iznose od 26,54 eura i 50 eura, te uskrsnicu i božićnicu u iznosu od 50 eura. Niti jedan grad u Hrvatskoj nema ni približno ovako velik program novčanih potpora, a uključivanjem korisnika inkluzivnog dodatka, taj će broj porasti za oko 10.000 novih korisnika – istaknula je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec.

Naime, iako je u siječnju 2024. stupio na snagu Zakon o inkluzivnom dodatku, velika većina korisnika prava i dalje nema izdano rješenje o inkluzivnom dodatku, tako da trenutno najveći broj osoba s invaliditetom i dalje ostvaruju prava prema ‘starom’ sustavu prava. Dapače, u sustav gradskih potpora u Zagrebu je od početka godine do 21. svibnja ušlo 1182 novih korisnika koji svoje pravo ostvaruju kroz ‘stari’ sustav potpora za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju.

S obzirom na to, zamjenica Dolenec je naglasila kako ‘ovim predloženim izmjenama Grad Zagreb zadržava svoje postojeće korisnike, uključuje korisnike inkluzivnog dodatka, te omogućuje isplatu naknade onim korisnicima koji su nakon izdanog rješenja o inkluzivnom dodatku prestali dobivati naknadu od Grada, za mjesece koji im nisu isplaćeni’.

Kako bi se osigurala proračunska sredstva za ovo povećanje, nužno je izmjene Odluke o socijalnoj skrbi vezati uz rebalans proračuna za 2024. godinu, a Odluka će biti u primjeni od 1. kolovoza 2024. godine. Ovo će se pravo moći ostvariti temeljem predanog zahtjeva i rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak, a sve informacije o postupku predaje zahtjeva bit će dostupne na mrežnim stranicama Grada Zagreba.

Izvor: Grad Zagreb

Nastavi čitati

Vijesti

Samo tri domaće tvrtke u top 10 najpoželjnijih poslodavaca u trgovini

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Dobar tretman radnika od strane nadređenih, kvalitetni međuljudski odnosi te sigurnost radnog mjesta najvažniji su razlozi njihove atraktivnosti, otkrilo je 19. istraživanje Poslodavac prvog izbora, koje je provela Alma Career Croatia koja upravlja portalom MojPosao

Kad biste imali potpuno odriješene ruke kad je posrijedi izbor tvrtke u kojoj ćete nastaviti svoju karijeru, za kojeg poslodavca biste se odlučili? I kojim kriterijima biste se vodili?

Prema istraživanju Poslodavac prvog izbora, u kojem je tijekom 2023. sudjelovalo više od 25 tisuća ispitanika, najpoželjniji poslodavci u Hrvatskoj u djelatnosti Trgovine su dm-drogerie markt, Lidl Hrvatska, Müller trgovina Zagreb, Kaufland Hrvatska i Konzum plus.

Dobar tretman od strane šefa nam je najvažniji

Kako bi otkrili koje to male tajne čine razliku među poslodavcima, sudionici istraživanja su zamoljeni da odaberu do tri faktora koja po njihovom mišljenju najpoželjniji poslodavac mora imati kako bi zauzeo svoje mjestu na popisu najpoželjnijih.

Najviše ispitanika (51%) ističe dobar tretman zaposlenika od strane nadređenih, kao ono čime ih privlače najpoželjniji poslodavci u sektoru Trgovine. Na drugom mjestu našli su se dobri međuljudski odnosi i dobra atmosfera na radnom mjestu (44%), a na trećem sigurnost radnog mjesta (44%). Od ostalih faktora, ističu se dobra reputacija tvrtke, prilike za napredak u struci te ravnoteža poslovnog i privatnog života.

Mijenjati poslodavca ili ne?

Nešto više od polovice ispitanika (51%) kojima je poslodavac prvog izbora tvrtka iz djelatnosti trgovine često razmišlja o promjeni poslodavca. Trećina zaposlenih ispitanika (35%) ponekad razmišlja o promjeni poslodavca, dok svega 13% ljudi nikad ne razmišlja o davanju otkaza.

Kad je riječ o najvažnijim beneficijama koje očekuju od poslodavaca prvog izbora, ispitanici najčešće navode: bonuse za izvanredna postignuća, naknadu za putne troškove, fleksibilno radno vrijeme te mogućnost pohađanja edukacija.

Bonus za preporuke i pokriveni troškovi kulturnih ili sportskih aktivnosti najmanje su važne beneficije, ističu sudionici istraživanja.

Izvor: MojPosao

Nastavi čitati

Civilno društvo

PRIGRLI DIJETE, STVORI DOM U Hrvatskoj 4000 djece živi izvan obitelji

Objavljeno

/

Slika prikazuje grupu ljudi u prostoriji. Zidovi su ukrašeni digitalnim ekranima koji prikazuju apstraktne uzorke.
Foto: Hina/Damir Senčar

U Hrvatskoj je oko 4000 djece izvan obitelji, zbog čega Zaklada ‘Hrvatska za djecu’ novom kampanjom ‘Prigrli dijete, stvori dom’ želi privući nove udomitelje

Riječ je o kampanji za poticanje udomiteljstva koju je Zaklada ‘Hrvatska za djecu’ u utorak predstavila u Zagrebu i jedna je u nizu kampanja koja se provodi diljem Hrvatske za promicanje udomiteljstva i edukaciju o tome što znači biti udomitelj. 

Danas 1308 udomiteljskih obitelji skrbi o 2242 djece. Broj udomiteljskih obitelji raste, u ovoj je godini 67 novih udomitelja i svaki je izuzetno važan, jer je udomiteljska obitelj najbliža usluga smještaja stanovanju u primarnoj biološkoj obitelji, rečeno je na predstavljanju kampanje. 

Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić istaknula je nastojanje ministarstva, Zaklade Hrvatska za djecu, Zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra da se obitelji u velikim gradovima potiče na udomljavanje. 

Udomiteljske obitelji heroji su socijalnog sustava

– Kontinuirano provodimo programe, zakonske izmjene i dopune, povećali smo naknade i opskrbnine. Uveli smo udomiteljski dopust za sve koji udome djecu do sedme godine života, omogućava se ostanak kod kuće uz isplatu mirovinskog, zdravstvenog i isplatu plaće – rekla je Mađerić, uz napomenu da se, unatoč prošlogodišnjem negativnom trendu po kojem više udomitelja izlazi iz sustava nego što u njega ulazi, javlja puno novih udomiteljskih obitelji. Dodala je da je u rekordnoj 2022. godini posvojeno 196 djece.

– Kad bi barem petero djece dobilo dom i živjelo van institucija u roditeljskoj skrbi, cilj kampanje bio bi postignut – poručila je upraviteljica Zaklade ‘Hrvatska za djecu’ Renata Gubić i napomenula da udomiteljske obitelji treba istaknuti kao ‘heroje socijalnog sustava’, jer je jedino udomiteljska obitelj adekvatna zamjena biološkoj.

Na održanoj panel raspravi sudjelovali su upraviteljica Zaklade Renata Gubić, voditeljica Službe za podršku organizacije rada pružatelja usluga i udomiteljstvo u Ministarstvu Sadika Grozdanić, udomiteljica Katja Dakić, student odrastao u Dječjem domu Maestral Joško Lalić i profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Maja Laklija.

Ambasadori kampanje, hrvatski fotografi Mare Milin, Krasnodar Peršun, Stephan Lupino i Damir Hoyka pripremaju izložbu ‘Obiteljski album’ na kojoj će, krajem listopada u Francuskom paviljonu u Zagrebu, biti prikazane fotografije života u udomiteljskim obiteljima.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

U trendu