Poveži se s nama

Vijesti

U mirovinu nakon 36 godina staža, a penzija mora iznositi barem 75 posto plaće

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje niz grafikona i dijagrama koji predstavljaju podatke o mirovini, uključujući koliko godina rada bi se trebalo ići u mirovinu, izvore prihoda tijekom mirovine, želju za radom tijekom mirovine i očekivani iznos mirovine.

Blagdani su pred vratima, a to u pravilu znači i nešto veće troškove no inače. I dok neki troše kao da sutra ne postoji, jedna skupina ljudi teško si može priuštiti raskošan blagdanski stol

Kao što vjerojatno pogađate, radi se o umirovljenicima.

S jedne strane često se naglašava imperativ produženja radnog vijeka, dok se s druge strane suočavamo s kompleksnim izazovom niskih mirovina koje postaju neizbježna realnost nakon dugotrajnog profesionalnog angažmana.

Upravo ove dvije teme našle su se u fokusu istraživanja koje je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo gotovo 500 ispitanika.

Baby Boomeri zagovaraju 38 godina radnog staža

U mirovinu bi se trebalo povući nakon, u prosjeku, 36 godina staža, barem prema stavu ispitanika.

Najdulje zadržavanje na tržištu rada zagovaraju Baby Boomeri koji smatraju da odlazak u mirovinu treba uslijediti nakon 38 godina radnog staža. Na drugom kraju spektra nalaze se pripadnici generacije Y, odnosno milenijalci. Oni vjeruju kako je radni vijek od 31 godine sasvim dovoljan i kako nakon tog vremena treba ‘okrenuti list’ i otići u mirovinu.

Pomalo iznenađujuće, pripadnici generacije X i Z dijele slične stavove o trajanju radnog staža. Generacija X promovira ideju odlaska u mirovinu nakon 36 godina rada, dok generacija Z zagovara umirovljenje nakon 35 godina staža.

Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u dobi za umirovljenje, mišljenja su podijeljena, posebno među muškarcima i ženama.

Dok polovica muškaraca (51%) zagovara jednakost u dobi za umirovljenje, samo trećina žena (37%) dijeli isto stajalište.

Mlađe generacije, s posebnim naglaskom na generaciji Z (86%), iznimno podržavaju ideju jednakih dobno-specifičnih granica za muškarce i žene.

Kada je riječ o pitanju trebaju li godine školovanja utjecati na radni staž za mirovinu, ispitanici su podijeljeni.

Oko 44% smatra da školovanje treba biti dio staža, dok se 56% protivi.

Zanimljivo je primijetiti da odgovori variraju prema razini obrazovanja ispitanika. Oni s visokom stručnom spremom, koji su prošli dulje obrazovanje, većinom (60%) podržavaju uključivanje školovanja u radni staž. S druge strane, 56% ispitanika s višom stručnom spremom dijeli isto mišljenje, dok samo trećina (35%) onih sa srednjom stručnom spremom podržava tu ideju.

Odlazak u prijevremenu mirovinu

Kada bi im financijski uvjeti to dopustili, dvije trećine ispitanika izražava sklonost prema prijevremenoj mirovini.

Značajno je primijetiti da veći postotak žena (67%) u usporedbi s muškarcima (54%) te ispitanika s nižom razinom obrazovanja, posebno onih sa srednjom stručnom spremom (66%) i visokom stručnom spremom (57%), iskazuje interes za ovu opciju.

Generacijski gledano, ideja prijevremenog odlaska u mirovinu najinteresantnija je pripadnicima generacija X i Y, gdje bi čak 74% i 70% ispitanika tih generacija razmatralo prijevremenu mirovinu. Nasuprot tome, generacija Z rjeđe promišlja o ovoj opciji što, potpuno razumljivo, sugerira da je za njih trenutna mirovinska perspektiva još uvijek udaljeni horizont.

Rad tijekom mirovine

Unatoč želji za ranijim umirovljenjem, 55% ispitanika otvoreno je za mogućnost rada tijekom umirovljeničkih dana, makar na pola radnog vremena. Koncept rada u mirovini privlačan je većini, s izraženim interesom među ispitanicima generacije Z, gdje čak 71% pripadnika ove generacije rad u mirovini smatra poželjnim.

Želju za radom u mirovini dijeli i značajan broj baby boomera (63%), ispitanika generacije X (60%), dok je najmanje popularna među ispitanicima generacije Y (48%).

S obzirom na razinu stručne spreme, rad u mirovini najprihvatljivija je opcija ljudima s višom i visokom stručnom spremom (64%), dok je nešto manje prihvatljiv među ispitanicima sa srednjom stručnom spremom (59%).

Motivacije za rad u mirovini variraju, a većina ljudi (61%) razmatra ovu opciju zbog niskih mirovina i potrebe za dodatnim financijskim sredstvima (41%). Dio ispitanika prepoznaje rad u mirovini kao sredstvo za socijalnu uključenost (27%) i održavanje osjećaja produktivnosti (21%).

Zanimljivo je vidjeti što ispitanici misle kolika bi morala mirovina iznositi za normalan život u odnosu na koliku mirovinu imaju.

Većina umirovljenih sudionika istraživanja (54%) trenutačno prima mirovinu koja se kreće u rasponu od 25% do 50% njihove nekadašnje plaće. Dodatnih 30% umirovljenika prima mirovinu između 51% i 75% iznosa njihovih primanja za vrijeme zaposlenja. Oni čija mirovina čini manje od četvrtine nekadašnje plaće čine 11% ispitanika, dok 3% ima mirovinu između 76% i 99% nekadašnjih primanja. Tek 2% umirovljenika tvrdi da im je mirovina jednaka iznosu njihove prijašnje plaće.

S druge strane, istraživanje je potvrdilo kako bi prema mišljenju većine ispitanih (54%) optimalna mirovina trebala iznositi između 76% i 99% iznosa nekadašnje plaće, a petina ljudi ističe kako bi iznos mirovine trebao biti jednak iznosu plaće.Top of Form

Većina ispitanika (69%) se oslanja ili planira oslanjanje na osnovnu mirovinu.

S obzirom na to da većina ispitanika prima mirovinu koja je manja od one koju smatraju dovoljnom za održavanje normalnog života, 31% njih traži dodatne izvore prihoda. Ovi dodatni izvori, najčešće potaknuti dodatnim radom, dodatnim mirovinskim fondovima i najmom nekretnina, pridonose financijskoj sigurnosti ispitanika.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Vlada povećava minimalne socijalne naknade za najugroženije

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana ruka koja drži više novčanica od 100,50, 20 i 10 eura.
Foto: Pexels

Vlada je, osim udomiteljima, naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura

Poslušaj članak

S novom 2025. godinom dolazi i nova nada da će biti bolje. Tome se najviše nadaju oni čija mjesečna primanja nisu dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Hrvatska Vlada, na prijedlog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, doskočila je tom problemu i odlučila povećati socijalne naknade za one najugroženije.

Naime, od nove godine Vlada je odlučila povećati socijalne naknade za obitelji koje imaju veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, starijim osobama, osobama s invaliditetom te roditeljima djece s teškoćama u razvoju, roditeljima njegovateljima te udomiteljima.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike povećalo je osnovicu za izračun zajamčene minimalne naknade te za izračun naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 10 eura. Tako će iduće godine osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade iznositi 160 eura, a za udomitelje 90 eura.

Pojam zajamčena minimalna naknada oblik je socijalne pomoći koji se dodjeljuje onima koji svojim primanjima – zbog nezaposlenosti, bolesti, starosti, invaliditeta ili socijalne ugroženosti – nisu u mogućnosti sami sebi osigurati sredstva za osnovne životne potrebe. Cilj ove naknade je osigurati osnovne uvjete za život osobama koje su u teškoj materijalnoj situaciji.

Iznos minimalne naknade gleda se po broju članova kućanstva i po njihovim prilikama/potrebama (djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom). Novčana naknada koja će pripasti kućanstvu određuje se prema propisanoj osnovici te množi s odgovarajućim koeficijentima.

Za dvije odrasle radno sposobne osobe s dvoje djece zajamčena minimalna naknada će 2025. biti povećana za 26 posto (s 420 na 528 eura). Za samohranog radno sposobnog roditelja i jedno dijete naknada će porasti za 32 posto (s 315 na 416 eura), dok će za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece naknada biti uvećana za 50 posto (s 400 na 600 eura).

Tradicionalnim udomiteljima s jednim djetetom naknada će sa 632 eura porasti na 697 eura, s dvoje djece s 1264 na 1395 eura, standardnim udomiteljima s 1888 na 2083 eura, a specijaliziranim udomiteljima s 1376 na 1534 eura.

– Nastavljamo već nekoliko godina podizati te iznose socijalnih naknada obiteljima i osobama u riziku od siromaštva, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kao i djeci s teškoćama u razvoju, njihovim roditeljima, starijim osobama te osobama s invaliditetom – istaknuo je Piletić, dodavši da je za povećanje tih naknada u državnom proračunu za iduću godinu osigurano 258 milijuna eura.

Vlada je osim udomiteljima naknade podigla i za osobe koje imaju status njegovatelja ili roditelja njegovatelja. Njihova će naknada porasti na 75 eura.

Isti iznos naknade, za vlastite potrebe, dobiti će osobe koje žive u ustanovama socijalne skrbi, udomiteljskim obiteljima ili drugim organiziranim oblicima smještaja.

Identičan iznos naknade zagarantiran je i studentima koji redovno studiraju.

Nadalje, Vlada je usvojila i odluku o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja te iznosu sredstava za pojedinu jedinicu lokalne samouprave za 2025. godinu, prema kojoj su lokalne jedinice dužne u proračunima osigurati sredstva za podmirenje troškova stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade u visini od najmanje 30 posto iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu, odnosno kućanstvu.

Spomenute naknade trebale bi, barem malo, olakšati život najugroženijim građanima ove zemlje.

Nastavi čitati

Vijesti

Usvojen Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama

Objavljeno

/

Prazna učionica s drvenim stolovima i stolicama, velikim zelenim pločama u pozadini i prirodnim svjetlom koje ulazi kroz prozore.
Foto: Pixabay

Školske ustanove uskladit će svoje interne dokumente poput kućnog reda školske ustanove i internih protokola o postupanju u slučaju kriznih situacija s ovim Protokolom

Poslušaj članak

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je 2. siječnja Protokol  o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama, koji je izrađen s ciljem osiguravanja veće sigurnosti u školskim ustanovama, odnosno osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima, zaštite učenika i svih radnika u školskim ustanovama te prevencije mogućih situacija povećanog rizika.

Školske ustanove uskladit će svoje interne dokumente poput kućnog reda školske ustanove i internih protokola o postupanju u slučaju kriznih situacija s ovim Protokolom.

Napomenuto je da ako škola djeluje na više lokacija i/ili dijeli prostor sa subjektima kao što su fakulteti ili druge institucije, upravljanje sigurnošću ulaza i izlaza zahtijeva dodatnu koordinaciju i prilagodbu koja će omogućiti dosljedno i sigurno provođenje Protokola na svim lokacijama i u specifičnim situacijama.

Protokol je 2. siječnja 2025. dostavljen svim školskim ustanovama diljem Republike Hrvatske.

Nastavi čitati

Vijesti

U osječkom KBC-u rođena prva beba u Hrvatskoj u 2025.

Objavljeno

/

By

Bliska fotografija nježno rozih stopala novorođenčeta na bijeloj pozadini, simbolizira nježnost i početak života.
Foto: Pixabay

Prva beba u Osijeku, ali i u Hrvatskoj, u Novoj 2025. godini, rođena je točno u ponoć u osječkom Kliničkom bolničkom centru, a prvu bebu u srijedu je posjetio osječki gradonačelnik Ivan Radić

Predstojnik Klinike za ginekologiju i opstetriciju Siniša Šijanović izvijestio je da je prva beba rođena točno u ponoć, i to dječak Noa Zečević, težak 3,8 kilograma i dugačak 52 centimetra.

Dodao je da su na Silvestrovo u toj Klinici imali deset poroda, od ponoći 1. siječnja imali su dva poroda, a svi porodi su protekli uredno.

Šijanović je kazao da su u osječkom KBC-u tijekom 2024. imali ukupno 1747 poroda, što je 88 poroda manje nego 2023. 

– Slučaj je htio da imamo prvu bebu u Hrvatskoj, a bitno je da su beba i mama dobro, kao i svi ostali porodi, koji su protekli uredno. Klinike za ginekologiju i pedijatriju uvijek će imati posebno mjesto u KBC-u i trudimo se da sve što radimo bude na najvišoj razini – poručio je ravnatelj KBC-a Osijek Krunoslav Šego.

Osječki gradonačelnik Ivan Radić poželio je građanima te novorođenoj djeci i njihovim roditeljima puno zdravlja i sreće u 2025. godini, u koju, kako kaže, Grad Osijek ulazi s povećanom naknadom za novorođeno dijete – dosad je bila  350 eura, a sada je udvostručena na 700 eura, za što je u proračunu osigurano 150 tisuća eura.

– Tu skrb za djecu i obitelji ne prestaje – u našem mandatu napravili smo pet novih vrtića i upisali 777 djece više, nego 2021. godine kada sam postao gradonačelnik. Uskoro kreće i veliki projekt energetske obnove i nadogradnje osnovnih škola, jer želimo stvoriti uvjete za jednosmjensku nastavu za svu djecu – istaknuo je Radić.

Nastavi čitati

U trendu