Poveži se s nama

Vremeplov

Kronična bol predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja sjedi na krevetu. Osoba nosi bijelu majicu s dugim rukavima i plave hlače s bijelim točkicama. Kosa osobe je duga i smeđa, a ruke su prekrižene oko trbuha kao da osoba u tom području trpi bol.
Foto: Pixabay

Međunarodni dan borbe protiv boli pruža priliku za naglašavanje potreba pacijenata koji se suočavaju s boli, kao i za promicanje napretka u znanosti i medicini u pogledu metoda liječenja boli, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe

Međunarodni dan borbe protiv boli obilježava se širom svijeta 17. listopada svake godine, s ciljem podizanja svijesti o važnosti prepoznavanja, prevencije i odgovarajućeg liječenja boli.

Ovaj dan obilježava se i u Hrvatskoj, pri čemu značajnu ulogu u osvješćivanju o ovom problemu imaju medicinske ustanove, udruge pacijenata te stručnjaci za liječenje boli, poput anesteziologa i drugih zdravstvenih profesionalaca.

Bol, osobito kronična, predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem jer može značajno smanjiti kvalitetu života oboljelih. Ovaj dan pruža priliku za isticanje potreba pacijenata koji se suočavaju s boli, kao i za promicanje napretka u znanosti i medicini u pogledu metoda liječenja, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe.

Kronična bol, koja traje duže od tri mjeseca, često je povezana s različitim stanjima poput artritisa, fibromialgije, neuropatske boli ili ozljeda kralježnice. Osim fizičkih simptoma, kronična bol može dovesti do emocionalnih teškoća poput depresije, anksioznosti i osjećaja bespomoćnosti. Traženje psihološke podrške može pomoći u jačanju mentalne otpornosti, a suočavanje s emocionalnim posljedicama kronične boli ključno je za cjelokupno blagostanje.

Mnogi nisu svjesni da postoje specijalisti koji se bave liječenjem boli. Danas postoji niz metoda za upravljanje kroničnom boli, a prvi korak je potražiti stručnu pomoć. Iako postoji mnogo postupaka za ublažavanje boli, nijedan nije univerzalan. Potrebno je isprobati različite pristupe kako bi se pronašla odgovarajuća kombinacija terapija za svakog pacijenta.

Nošenje s kroničnom boli zahtijeva multidisciplinarni pristup koji kombinira fizičke, psihološke i životne promjene. Važno je biti ustrajan i prilagodljiv u pronalaženju metoda koje najbolje odgovaraju, budući da se iskustva s kroničnom boli značajno razlikuju među osobama. Savjetovanje s liječnikom i prilagođavanje liječenja individualnim potrebama ključno je za postizanje boljeg kvaliteta života.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vremeplov

Pneumonija je ozbiljna prijetnja maloj djeci i starijim osobama

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje promotivni materijal za Svjetski dan pneumonije, koji se obilježava 12. studenog 2024. godine. Na slici se nalazi logo inicijative "PneumoLight" s prikazom pluća i zvijezda, te tekst "PneumoLight". Također, tu je i okrugli logo s natpisom "WORLD PNEUMONIA DAY 12 NOVEMBER" i slikom pluća. U pozadini su tri slike zgrada i objekata osvijetljenih plavom bojom, što simbolizira podršku ovoj inicijativi.
Foto: Pneumolight conference

Pneumonija je infekcija pluća uzrokovana bakterijama, virusima ili gljivicama, a simptomi uključuju kašalj, povišenu temperaturu, otežano disanje i bol u prsima

Svjetski dan svjesnosti o pneumoniji obilježava se svake godine 12. studenog. Ovaj dan ima za cilj podizanje globalne svijesti o pneumoniji, bolesti koja je vodeći uzrok smrtnosti među djecom mlađom od pet godina te ozbiljna prijetnja zdravlju starijih osoba i osoba s oslabljenim imunitetom.

Svjetska kampanja podizanja svijesti o pneumoniji ‘Pneumolight’ je neprofitni petogodišnji projekt (2020.-2024.) čiji je glavni cilj podizanje svijesti o pneumoniji, posebno među zdravstvenim radnicima i široj javnosti.

Pneumonija je infekcija pluća uzrokovana bakterijama, virusima ili gljivicama, a simptomi uključuju kašalj, povišenu temperaturu, otežano disanje i bol u prsima.

Sprečavanje pneumonije moguće je kroz nekoliko ključnih koraka, a prvi je cijepljenje. Postoje cjepiva protiv bakterija Streptococcus pneumoniae, koje su čest uzrok pneumonije. Cjepiva su posebno preporučljiva za djecu, starije osobe i osobe s oslabljenim imunitetom.

Virus gripe također može izazvati komplikacije koje povećavaju rizik od bakterijske pneumonije. Cijepljenje protiv gripe smanjuje rizik od obolijevanja.

Cijepljenje protiv Haemophilus influenzae tipa b (Hib) pomaže u prevenciji infekcija koje mogu uzrokovati pneumoniju kod djece.

Svakako održavajte dobru higijenu, perite ruke i ne dodirujte lice jer dodirivanje nosa, usta ili očiju može olakšati ulazak mikroorganizama u tijelo. Prekrivajte usta prilikom kašljanja i kihanja.

Prakticirajte zdrav način života. Hrana bogata vitaminima i mineralima (posebno vitaminima C i D) jača imunološki sustav i smanjuje podložnost infekcijama.

Hidratacija pomaže održati sluznicu dišnih puteva vlažnom i otpornijom na infekcije.

Aktivnost jača imunološki sustav i pomaže u održavanju općeg zdravlja.

Imajte na umu da pušenje oštećuje pluća i povećava rizik od infekcija, a alkohol može oslabiti imunološki sustav.

Osobe s kroničnim bolestima, poput dijabetesa ili bolesti srca i pluća, trebaju redovito pratiti svoje stanje jer su sklonije komplikacijama poput pneumonije. Pravovremena terapija i nadzor liječnika ključni su za smanjenje rizika.

Kvaliteta zraka može značajno utjecati na dišni sustav. Prostorije je važno redovito provjetravati, a u područjima s visokim stupnjem zagađenja preporučljivo je koristiti zračne filtre ili nositi zaštitne maske.

Nastojte dobro spavati i dovoljno odmarati jer stres i nedostatak sna mogu oslabiti imunitet, pa su dovoljno odmora i tehnike za smanjenje stresa korisne za otpornost organizma na infekcije.

Pridržavanje ovih smjernica pomaže u smanjenju rizika od pneumonije i jača opću otpornost na infekcije dišnog sustava.

Nastavi čitati

Vremeplov

Movember je stigao u studeni, fokus je muško zdravlje

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja ima naglašene brkove, nosi tamni kaput, prugastu kravatu i šešir, stojeći ispred zida od cigle s žutim lišćem.
Foto: Pexels

Sudjelovanje je jednostavno: puštanjem brkova tijekom studenog privlači se pažnja na ove teme i potiče ljude na razgovor o zdravlju. Osim puštanja brkova, Movember se može podržati i organiziranjem sportskih događanja, doniranjem za projekte vezane uz istraživanje i podršku, kao i sudjelovanjem u raznim događajima koji se održavaju s ciljem širenja svijesti o muškom zdravlju

Movember je stigao, a mnogi u Hrvatskoj i širom svijeta puštanjem brkova podižu svijest o ključnim muškim zdravstvenim temama.

Glavni cilj Movember pokreta je potaknuti muškarce na otvoren razgovor o mentalnom zdravlju, prevenciji suicida te na redovite preglede za rano otkrivanje raka prostate i testisa.

Sudjelovanje je jednostavno: puštanjem brkova tijekom studenog skreće se pažnja na važne teme i potiče društvo na razgovor o zdravlju. Osim brkova, Movember se podržava i kroz sportske događaje, donacije za istraživanja i programe podrške te sudjelovanje u inicijativama za podizanje svijesti o zdravlju muškaraca.

Rak prostate najčešći je novodijagnosticirani rak kod muškaraca u Europi, s procijenjenih 415.333 novih slučajeva u 2022. godini. Nažalost, također je i jedan od tri najsmrtonosnija oblika raka kod muškaraca, uz rak pluća i rak debelog crijeva, s gotovo 100.000 smrti godišnje.

Među najvažnijim čimbenicima rizika za razvoj raka prostate su starija dob (češći kod muškaraca iznad 50 godina), nasljedna predispozicija i etnička pripadnost. Osim toga, prehrana, pretilost, upale prostate i spolno prenosive infekcije mogu povećati rizik za razvoj ove bolesti.

Simptomi raka prostate mogu uključivati otežano mokrenje, slab ili isprekidan mlaz, osjećaj pečenja prilikom mokrenja i krv u mokraći. Međutim, ovi simptomi nisu nužno znak prisutnosti raka prostate jer se mogu javiti i kod benignog povećanja prostate. Kod metastatskog raka simptomi mogu uključivati umor, slabost i gubitak težine. Rak se najčešće otkriva digitorektalnim pregledom i mjerenjem PSA vrijednosti (prostata – specifični antigen), koji se preporučuje muškarcima iznad 50 godina.

U Hrvatskoj, rak prostate bio je deveti najčešći uzrok smrtnosti među muškarcima u 2023. godini, s ukupno 758 smrtnih slučajeva. U 2021. godini zabilježeno je 2434 novooboljelih muškaraca.

Rano otkrivanje raka prostate može značajno povećati šanse za uspješno liječenje. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske pokrenulo je Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate, rezultat rada Povjerenstva za izradu ovog programa. Prije Nacionalnog programa uveden je Posebni program probira i ranog otkrivanja raka prostate koji je započeo 1. veljače 2024. Ovaj se program temelji na preporukama Vijeća Europske unije iz 2022. godine, usmjeren na smanjenje smrtnosti od raka prostate.

Posebni program provodi se u Zagrebu i obuhvaća muškarce u dobi od 55 do 69 godina koji nisu ranije bolovali od raka prostate i koji nisu obavljali PSA pretragu u zadnjih 12 mjeseci. Probir će provoditi domovi zdravlja Grada Zagreba, KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice, s ciljem procjene učinkovitosti programa u smanjenju smrtnosti od raka prostate u Hrvatskoj.

Liječenje raka prostate ovisi o stadiju bolesti, dobi pacijenta i njegovom općem zdravstvenom stanju. Moguće terapije uključuju kirurško uklanjanje prostate, radioterapiju, hormonsku terapiju i, u određenim slučajevima, kemoterapiju. Kod niskorizičnih pacijenata može se koristiti pristup ‘aktivnog nadzora’, gdje se bolest redovito prati kako bi se izbjeglo nepotrebno liječenje.

I ne zaboravite, vaš brk može potaknuti važne razgovore o zdravlju.

Nastavi čitati

Vremeplov

Svjetski dan psorijaze podsjeća na razbijanje stigme

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje ruku osobe s vidljivim crvenim osipom ili iritacijom kože. Osoba drži podlakticu drugom rukom, što može ukazivati na nelagodu ili svrbež. Ova fotografija može biti zanimljiva ili relevantna u kontekstu medicinskih istraživanja, dermatologije ili za ilustraciju simptoma kožnih bolesti.
Foto: Pixabay

Podrška oboljelima od psorijaze uključuje razumijevanje, smanjenje stigme i pružanje emocionalne podrške. Svaka osoba može pomoći širenjem informacija o psorijazi, sudjelovanjem u kampanjama ili poticanjem drugih da se educiraju o bolesti. Zajednički napori omogućuju oboljelima bolji pristup zdravstvenoj skrbi i podršci te poboljšavaju kvalitetu njihovog života

Svjetski dan psorijaze obilježava se svake godine 29. listopada kako bi se podigla svijest o ovoj kroničnoj, neizlječivoj bolesti koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta.

Ovaj dan posvećen je edukaciji javnosti, smanjenju stigme i podršci oboljelima, naglašavajući kako psorijaza nije samo stanje kože već ozbiljan zdravstveni problem koji može utjecati na mentalno i emocionalno zdravlje, radnu sposobnost i opće životno zadovoljstvo.

Tema Svjetskog dana psorijaze 2024. usmjerena je na poboljšanje pristupa liječenju i jednakim mogućnostima za sve oboljele. Iako su dostupni različiti oblici liječenja, mnogi oboljeli i dalje nemaju pristup odgovarajućoj skrbi zbog financijskih, geografskih ili drugih prepreka.

Cilj je usmjeriti pozornost na globalne napore za osiguranje dostupnosti tretmana i podrške za svakoga, bez obzira na mjesto stanovanja ili socioekonomski status.

Psorijaza je kronična autoimuna bolest kože koja uzrokuje ubrzani rast stanica kože, što dovodi do stvaranja crvenih, ljuskavih i ponekad bolnih područja na koži. Ova stanja, koja nazivamo plakovima, najčešće se pojavljuju na laktovima, koljenima, tjemenu i donjem dijelu leđa, ali mogu se javiti i na bilo kojem dijelu tijela.

Psorijaza nije zarazna, ali može značajno utjecati na kvalitetu života zbog vidljivih promjena na koži, nelagode i svrbeža.

Postoji nekoliko vrsta psorijaze.

Plak psorijaza je najčešći oblik koji uzrokuje suha, crvena područja prekrivena srebrnkastim ljuskama.

Gutatna psorijaza ili manji, točkasti osipi koji se često javljaju nakon bakterijske infekcije, poput streptokoka.

Inverzna psorijazu prati crvenilo koje zahvaća područja tijela s naborima kože (pazuhe, prepone).

Pustularna psorijaza je rijetki oblik s bijelim mjehurićima ispunjenim gnojem, najčešće na rukama i stopalima.

Eritrodermična psorijaza – težak oblik koji može pokriti cijelo tijelo, uzrokujući intenzivan crvenkast osip i osjećaj peckanja.

Psorijaza se smatra genetski nasljednom bolešću. Kod oboljelih dolazi do poremećaja imunološkog sustava koji potiče brzu proizvodnju stanica kože, što dovodi do nakupljanja i upalnih procesa. Uz genetske čimbenike, okidači mogu biti stres, infekcije, oštećenja kože, pušenje, alkohol, te određeni lijekovi.

Simptomi psorijaze razlikuju se od osobe do osobe, no najčešći simptomi uključuju crvenilo kože prekriveno srebrnastim ljuskama, suha i ispucala koža koja može krvariti, svrbež, peckanje i bol, zadebljani, ispucali nokti (kod psorijaze noktiju), otečeni i bolni zglobovi (kod psorijatičnog artritisa)

Psorijaza se dijagnosticira kliničkim pregledom kože, a ponekad se rade dodatni testovi ili biopsije kako bi se isključile druge bolesti. Liječenje ovisi o vrsti i težini simptoma.

Psorijaza može imati značajan utjecaj na mentalno zdravlje, uzrokujući depresiju, anksioznost i društvenu izolaciju. Edukacija, psihološka podrška i povezivanje s grupama podrške važni su dijelovi liječenja kako bi se osoba nosila s emocionalnim izazovima koje bolest donosi.

Redovito praćenje i razgovor s dermatologom mogu pomoći u pronalaženju odgovarajuće terapije koja će ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života oboljelih od psorijaze.

Nastavi čitati

U trendu