Connect with us

In Metropola

ZAGREB Održana konferencija na temu modela socijalnog uključivanja

Objavljeno

/

Foto: Borna Ferdo Vukojević

Nadamo se kako će poruke ove konferencije doprijeti do onih koji imaju snage, znanja i moći da poboljšaju život teško zapošljivim skupinama društva

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, u organizaciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, u Zagrebačkom Almera Centru održana je dvodnevna konferencija pod nazivom ‘Modeli socijalnog uključivanja i radne aktivacije teže zapošljivih skupina građana’.

Ovom se konferencijom htjela potaknuti razmjena znanja o temama socijalnog uključivanja i radne aktivacije ranjivih skupina građana koji su izloženi povećanom riziku od siromaštva.

U uvodnom govoru pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lora Vidović kazala je kako je stopa rizika od  siromaštva na razini republike Hrvatske u 2023. godini bila 19,03 posto, dok je u Zagrebu iznosila 10,5 posto.

– Iako je u zadnjih nekoliko godina u Zagrebu zabilježen njen veliki pad, od 18,5 posto koliko je iznosila 2020. do 9,5 posto u 2022., u 2023. bilježimo blagi porast. Predstoji nam utvrditi jesmo li mjerama i socijalnim transferima, koje smo u 2024. pokrenuli, taj trend opet učinili silaznim – naglasila je Vidović, podsjetivši kako je u Proračunu Grada Zagreba za 2024., kroz Odluku o socijalnoj skrbi, za tu namjenu osigurano oko 30 milijuna eura.

Uvedena je novčana naknada korisnicima inkluzivnog dodatka, povećan cenzus za mjeru pomoć djeci u mliječnoj hrani i korisnicima usluge pomoći u kući, uvedeno pravo na besplatnu pokaznu kartu ZET-a za sve građane starije od 65 godina, a od ove godine svi korisnici novčanih naknada ostvaruju i pravo na uskrsnicu i božićnicu.

Grad Zagreb provodi konkretne i kontinuirane mjere s ciljem radne aktivacije i socijalnih uključivanja kao najboljih dugoročnih mjera za suzbijanje siromaštva, kao što su potpore za korisnike koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, javne radove za nezaposlene osobe, radove za opće dobro, radionice za žene žrtve nasilja u obitelji i beskućnike u svrhu osnaživanja i pripreme za uključivanje na tržište rada.

– Razvijanje partnerstva i međusektorskog pristupa svih dionika: javnih i privatnih organizacija, akademske zajednice, poduzetnika, organizacija civilnog društva i korisnika vidim kao jedini ispravan pristup u iznalaženju kvalitetnih, inovativnih mjera kako bismo još više smanjili rizik od siromaštva i povećali socijalnu uključenost. Vjerujem da ćemo upravo u ova dva dana konferencije, razmjenom iskustva i informacija o uspješnim modelima, doći do nekih novih, važnih spoznaja i zaključaka – zaključila je Vidović.

Nakon nje, riječ je dobio državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš koji je istaknuo važnost komuniciranja mjera koje se planiraju i provode kako bi došle do onih kojima su i namijenjene.

Uslijedila su predavaja na temu inkluzivne dimenzije cjeloživotnog učenja Tihomira Žiljka ispred Hrvatskog andragoškog društva te Hrvoja Balena na temu prelaska iz obrazovanja na tržište rada.

Zamjenica pročelnice Romana Galić u svom je izlaganju predstavila socijalnu sliku Grada Zagreba u 2023. godini.

Pri kraju prvoga dana konferencije održana je panel rasprava na temu ‘Osobnih iskustava rada i zapošljavanja teško zapošljivih građana’ na kojoj su brojni zanimljivi gosti poput predsjednika Udruge SUMSI Denisa Marijona, Ivane Kalogjera Brkić i Dijane Boranić iz Udruge ‘Nismo same’, te Dorie Jukić iz Doma ‘Duga Zagreb’ raspravljali o ovoj temi te donosili zaključke što i kako treba napraviti za lakše zapošljavanje rizičnih skupina građana.

Drugi dan konferencije prisutni su mogli čuti još zanimljivih predavanja o tome na koji se način rješava i može poboljšati stanje nezaposlenosti teško zapošljivih osoba.

Nešto više o projektima koje Grad Zagreb provodi u svrhu zapošljavanja teško zapošljivih osoba rekla je voditeljica Odjela za socijalno uključivanje, planiranje, pripremu i provedbu razvojnih projekata u socijalnoj zaštiti Zorana Uzelac Bošnjak, ističući da je Grad Zagreb proveo EU projekte održivosti kroz koje su pružali sveobuhvatnu podršku krajnjim korisnicima kako bi ih se moglo osposobiti za tržište rada.

Nešto više o mjerama uključivanja ranjivih skupina na tržište rada sudionici su mogli čuti od predstojnika HZZ Područne službe Zagreb Dražena Dodiga.

– Moram reći da nikad manji broj nezaposlenih nismo imali u Gradu Zagrebu. Vlada Republike Hrvatske donijela je nacionalnu razvojnu strategiju. Ona pridonosi tome da Hrvatska što bolje iskoristi svoje potencijale i otkloni štete koje su nastale kao posljedica globalne krize te da potakne što brži oporavak Republike Hrvatske. Nacionalne politike koje su donijete odnose se na aktivne politike zapošljavanja, odnosno, usmjerene su na mlade i teže zapošljive skupine. Konceptom i planom obrazovanja te omogućavanjem stjecanja kompetencija i razvoj istih omogućava se konkurencija na tržištu rada. Program obrazovanja kroz vaučere u Hrvatskoj se provodi od četvrtog mjeseca 2022., a broj trenutnih korisnika koji kroz taj program stječu kompetencije je oko 23 tisuće.

Mi kroz razne projekte Europske unije, kroz nacionalni plan moramo ‘neetovce’ uključiti u program obrazovanja, u sve to spadaju i osobe s invaliditetom. Apeliram na sve obrazovne ustanove da izrađuju programe koji će biti dostupni osobama s invaliditetom. Trenutno je 10.510 nezaposlenih osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, dok je u Zagrebu 2184 nezaposlenih osoba s invaliditetom. S druge strane na nivou Republike Hrvatske ove se godine zaposlilo 3607, a u glavnom gradu ove godine zaposleno je njih 540. To je sve plod aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom – rekao je između ostalog Dodig.

Antonio Matković iz Instituta za razvoj tržišta rada govorio je o temi promjene na tržištu rada, perspektiva poslodavca i perspektiva radnika. Matković je naveo ključne izazove s kojima se susreću poslodavci kod zapošljavanja, ali i neke s kojima se susreću oni koji traže posao na tržištu rada, kazavši kako je kod poslodavaca ključni problem što ne mogu naći radnike s dobrim poslovnim vještinama.

S druge strane, kod osoba na tržištu rada najviše fali motivacije za rad. To se vidi i u već spomenutim vaučerima koje koriste mahom zaposlene osobe koje žele poboljšati svoje vještine, a ne nezaposlene za koje je ta mjera i uvedena. Kao još jedan od velikih problema Matković je naveo i neaktivne osobe, rekavši kako se premalo radi na tome da ih se privuče na tržište rada te kako se to mora promijeniti.

Zadnji dio konferencije bio je rezerviran za panel raspravu na temu ‘Iskustva poslodavaca i organizacija koje zapošljavaju teže zapošljive skupine’. U panel raspravi sudjelovali su brojni poznati poslodavci koji se bave zapošljavanjem teže zapošljivih skupina kao što su – ravnateljica URIHO-a Sanja Major, voditeljica ljudskih reursa Socijalne zadruge HUMANA NOVA Karolina Kraljić, Sandra Miletić Škopac (Zvijezda), Željka Pleše (PIK Vrbovec), dok je online sudjelovala Dijana Kalinić (IMEX Banka).

Na panel raspravi otvorile su se mnoge teme vezane za zaposlenje osoba s invaliditetom, a sama rasprava bila je izuzetno zanimljiva te iznjedrila neke korisne zaključke.

– URIHO ima 505 radnika i radnica, od toga je 291 osoba s invaliditetom. Zaštitna radionica mora funkcionirati po principu da više od 51% zaposlenih mora biti osoba s invaliditetom, mi se cijelo vrijeme krećemo oko 58%. Zaštitne radionice služe za zapošljavanje onih osoba koje imaju najteži oblik, odnosno stupanj invaliditeta – kazala je na početku Major.  

Rad svoje zadruge HUMANA NOVA predstavila je Karolina Kraljić kazavši da su oni po misiji slični URIHO-u, samo što nemaju status ustanove. Od 58 zaposlenih koliko zadruga broji, čak 34 njihova zaposlenika su osobe s invaliditetom, a uz to imaju i druge teško zapošljive skupine ljudi. Uključenost osoba s invaliditetom i drugih teško zapošljivih osoba uvodno su predstavile i ostale četiri sudionice.

Major je kazala da posljednjih nekoliko godina nikada nije bilo lakše zaposliti osobu s invaliditetom.

– To se može zahvaliti zakonskom okviru i svim mjerama koje potiču iz zapošljavanja osoba s invaliditetom. Procjenjujem da bi u bližoj budućnosti moglo doći do specifične konkurencije među ranjivim skupinama. Zaposlenici rađe zapošljavaju strane radnike, nego osobe s invaliditetom. Tu će se morati jako voditi računa na koji način zadovoljiti sve te potrebe i tržišta rada i potrebe pružanja prilike zapošljavanja osoba koje pripadaju pojedinim skupinama. U URIHO-u nema radnog mjesta u kojem osoba s invaliditetom ne može raditi, pitanje je samo koja osoba s invaliditetom odgovara kojem radnom mjestu. Imamo niz stručnih radnika i radnica koji pružaju podršku u prilagodbi na radno mjesto. Mi provodimo prilagodbu radnog mjesta za naše zaposlenike – kazala je Major.

– Poslodavci koji zaposle osobu s invaliditetom, ne samo da imaju pravo na subvenciju, nego imaju pravo i na nagradu koju dodjeljuje ZOSI. Nagrada za 2024. godinu iznosi 252 eura. Pozitivna diskriminacija je jedina učinkovita mjera kod zapošljavanja bilo koje ranjive skupine i mislim da bi se to trebalo i dalje razvijati i podržavati. U budućnosti će biti problem u konkurenciji koga zaposliti od svih tih specifičnih skupina – naglasila je prva žena URIHO-a.

– Zvijezda je 15 godina imala suradnju s Centrom za inkluziju gdje su nam bili ustupljeni radnici, a danas imamo nekoliko zaposlenika koji su zaposleni kod nas nakon probnog rada. Naša poruka kao Zvijezde je da različitost zapravo osnažuje svaku kompaniju, donosi kvalitetu i inovativnost, stoga je nužno poticati i zapošljavanje teže zapošljivih skupina te osigurati jednak i pravedan rad svima, rekla je Miletić Škopac.

– Kao poslodavac pozdravljamo ideju ovakvih skupova i smatramo da bi se trebalo što više ovakvih stvari događati te da se vide koje su to vještine gdje se sve osobe s invaliditetom mogu educirati jer tako postaju konkurentni na tržištu rada – dodala je Kraljić.

Ravnateljica URIHO-a Sanja Major podsjetila je na to da poslodavac koji ima preko 20 zaposlenih mora imati zaposlenu osobu s invaliditetom ili mora platiti državi kazneni doprinos. Upravo zbog toga Major smatra kako nikada nije bilo lakše zaposliti osobu s invaliditetom. Također, istaknula je vrijednost zaštitnih radionica kazavši kako u zaštitnim radionicama rade oni ljudi koji ne mogu raditi nigdje drugdje, te da URIHO kao najveća zaštitna radionica omogućava uključivanje ljudi koji bi inače ostali na teret socijalnoj skrbi. Major kaže kako je još puno osoba s invaliditetom na tržištu rada te kako je za njihovo zapošljavanje potrebna podrška.

Dijana Kalinić smatra da je edukacija ključna u poboljšanju zapošljavanja teže zaposlivih skupina.

– Ne postoji zanimanje koje smo stekli u osnovnoj i srednjoj školi, a da ga nije potrebno nadograđivati. To će dovesti do demistifikacije osoba s invaliditetom, te će se tako uvidjeti da to nisu disfunkcionalni ljudi – kazala je Kalinić.

Konferenciju je prigodnim govorom zatvorila Romana Galić.

– Zahvaljujem se svima koji su izdvojili svoje vrijeme za konferenciju. Kad podvučemo crtu, pitanje zapošljavanja je nedovoljno apostrofirano. Ne znam jesmo li svjesni koliko je problem radne snage zahvatio sve u društvu. Bojim se što će biti s našom djecom u budućnosti. Empatija prema svim ljudima o kojima smo ova dva dana govorili, prilagodba tržišta rada te edukacije mladih ljudi kao i povjerenje koje poslodavac daje svojim radnicima sve je to ključno. Vidimo da moramo puno više razgovarati i međusobno se povezivati. Radit ćemo program teže zapošljivih skupina. Sve vas pozivam da komentirate i dajete svoje prijedloge kako bi taj program bio što bolji – zaključila je Galić.

Nadamo se kako će poruke s ove konferencije doprijeti do onih koji imaju snage, znanja i moći da poboljšaju život teško zapošljivim skupinama društva.

In Metropola

GRAD ZAGREB Za djetinjstvo bez siromaštva

Objavljeno

/

Napisao/la:

Predstavnici Grada Zagreba na konferenciji za medije, uz govornicu i prevoditeljicu na znakovni jezik.
Foto: In Portal

Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine

Poslušaj članak

Suzbijanje dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti te stvaranje jednakih prilika za sve mališane jedna je od ključnih agendi zagrebačke Gradske uprave u narednom razdoblju.

To bi se, među ostalim, dalo zaključiti iz jučerašnje tiskovne konferencije gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta upriličene u Prirodoslovnom muzeju u kojemu je, sat vremena ranije, gradonačelnik otvorio skup „Za djetinjstvo bez siromaštva“.

Gradonačelnik i zamjenici najavili su i pokretanje Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva, temeljenog na istraživanju o dobrobiti i potrebama školske djece, što je najopsežniji projekt te vrste u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo gotovo četiri tisuće školaraca te predstavlja bogat izvor podataka o socio-ekonomskom statusu djece i uvjetima u kojima žive.   

Tek da podsjetimo, ova je Gradska uprava, kao svojevrsnu uvertiru u Akcijski plan za suzbijanje siromaštva, već donijela niz socijalnih mjera za djecu i obitelji u nepovoljnom ekonomskom položaju.

Primjerice, gotovo 90 posto cijene dječjeg vrtića podmiruje se iz gradskog proračuna, a više od 32 tisuće djece obuhvaćeno naknadama za ranjive obitelji. Uzgred, za mandata gradonačelnika Tomaševića otvoreno je 19 novih dječjih vrtića, a najavljeno je otvaranje još jednog.

Usto, iz gradskog je proračuna osiguran i besplatan javni prijevoz za gotovo 30 tisuća djece i učenika.

Gradonačelnik Tomašević naglasio je kako je stopa rizika od siromaštva u Zagrebu niža nego u ostatku Hrvatske, no svejedno će Grad i dalje ulagati u uklanjanje nejednakosti i osiguravanje jednakih prilika za sve.

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec istaknula je kako „upravo u dječjoj dobi različitim mjerama, prije svega u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu, možemo prekinuti ciklus siromaštva”.

– Kombinacijom univerzalnih i ciljanih mjera možemo pomoći djeci da izađu iz siromaštva već u ranoj dobi i omogućiti im da ostvare svoje potencijale – rekla je Dolenec.

Grad Zagreb sastavit će povjerenstvo za pripremu Akcijskog plana za suzbijanje siromaštva koji će za par mjeseci biti predstavljen zastupnicima Gradske skupštine.
 

Nastavite čitati

In Metropola

GRAD ZAGREB Značajna ulaganja u zaštitu mentalnog zdravlja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Publika prati izlaganje o mentalnom zdravlju na konferenciji u ispunjenoj dvorani.
Foto: In Portal

Smatramo svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima, rekla je Danijela Dolenec

Poslušaj članak

Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, diljem Hrvatske organiziraju se simpoziji, radionice i javno-zdravstvene akcije kojima je cilj senzibilizirati javnost za rastući problem koji sve više opterećuje zdravstveni sustav – mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih.

Tim je povodom Grad Zagreb u suradnji s Centrom za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok jučer u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju organizirao simpozij „Algoritam odnosa – od pojedinca do zajednice”, peti po redu na temu mentalnog zdravlja.

Stručnjaci okupljeni na simpoziju, kroz predavanja i panele, u fokus rasprave stavili su ulogu obitelji, škole, zdravstvenog i socijalnog sustava te lokalne zajednice kao ključnih čimbenika za zaštitu mentalnog zdravlja. Riječ je o međuljudskim odnosima općenito u kojima se djeca i mladi sve teže snalaze. Pridoda li se k tome i izostanak jasne javno-zdravstvene politike u zaštiti mendalnog zdravlja, ne treba čuditi činjenica da sustavno raste broj djece i mladih s dijagnozama tjeskobe, anksioznosti i drugih srodnih poremećaja.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, otvarajući simpozij, istaknula je kako je Grad Zagreb u zadnjih pet godina, dakle za mandata ove gradske uprave, šesterostruko povećao ulaganja u gradske ustanove koje se bave mentalnim zdravljem djece i mladih.

– Pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih nisu dobri i zato moramo kontinuirano ulagati u sustav i podržavati stručnjake koji svakodnevno rade s djecom i mladima – rekla je Dolenec te napomenula kako ova gradska uprava „smatra svojom odgovornošću osigurati potrebna sredstva i resurse kako bi stručnjaci mogli što kvalitetnije raditi s djecom i mladima”.

Tek da podsjetimo, suorganizator simpozija Dom zdravlja Zagreb – Istok pruža cjelodnevnu zdravstvenu skrb za djecu i mlade, a unutar njega djeluje Centar za zdravlje mladih (CZM). Riječ je o projektu Grada Zagreba koji za misiju ima, uz sve ostalo, zaštitu mentalnog te spolnog i reproduktivnog zdravlja mlađih generacija. Usto, CZM često provodi akcije koje za cilj imaju promociju zdravog načina života.  

Uz zamjenicu gradonačelnika Dolenec, na jučerašnjem su se simpoziju prigodnim govorima prisutnima obratili i Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok te Ivana Pavić Šimetin, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.

Nastavite čitati

In Metropola

SARAJEVSKA CESTA Povijesni dan za Novi Zagreb

Objavljeno

/

Napisao/la:

Govornik se obraća okupljenima na otvorenju obnovljene prometnice, uz predstavnike Grada Zagreba.
Foto: In Portal

Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet

Poslušaj članak

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom te predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem, dijelio je sjajno raspoloženje s okupljenim građanima u petak, 2. listopada, na svečanom otvorenju Sarajevske ceste.

Riječ je o kapitalnom projektu Grada Zagreba na koji su  građani Novog Zagreba čekali više od četiri desetljeća. Posebno zadovoljni trebali bi biti stanovnici kvartova Travno, Utrina, Dugava, Zapruđa, Hrelića i Jakuševca, jer će puštanje u promet Sarajevske ceste značajno rasteretiti promet. Rekonstruirana prometnica, naime, proteže se od rotora u Zapruđu do spoja prema budućem nadvožnjaku, koji grade Hrvatske autoceste i još nije poznato kada će biti završen.

Radovi na rekonstrukciji Sarajevske ceste trajali su dvije godine jer je, uz sve ostalo, postavljena nova prometna signalizacija i javna rasvjeta, zaštita od buke te su uz prometnicu uređene pješačke i biciklističke staze. Također su obavljani i radovi na komunalnoj infrastrukturi – na sustavu odvodnje, vodovodu, elektroenergetskim i komunikacijske instalacijama – što dovoljno govori koliko je obnova Sarajevske bila zahtijevan i složen posao.

Gotovo 40 tisuća stanovnika ovog dijela metropole uskoro će, početkom studenog 2026., svjedočiti još jednom povijesnom danu za Novi Zagreb. U promet će naime biti puštena i tramvajska pruga na Sarajevskoj cesti, a riječ je prvim tramvajskim tračnicama koje su u Zagrebu postavljene nakon četvrt stoljeća. Kada tramvaji počnu voziti ovim dijelom Novog Zagreba i spajati ga s metrpolom preko rijeke Save, prometne gužve bit će neusporedivo podnošljivije.

Sveukupna vrijednost radova na Sarajevskoj cesti, uključujući i tramvajsku prugu te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, iznosi oko 36 milijuna eura. Cijela investicija financirana je iz proračuna Grada Zagreba, na što je gradonačelnik Tomašević također posebno ponosan.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu