Connect with us

In Metropola

Posjetili smo Hrvatski prirodoslovni muzej nakon tri godine obnove

Objavljeno

/

Na slici je izložba raznih minerala i kristala postavljena u staklenoj vitrini. Različiti uzorci kamenja, kristala i minerala su raspoređeni po policama, uključujući i veće komade poput sjajnog zelenog minerala u sredini. Neki minerali su u nepravilnim oblicima, dok su drugi pažljivo oblikovani ili polirani. Pozadina je tamna, što naglašava boje i teksture izloženih komada, stvarajući estetski ugodan prikaz prirodnih elemenata.
Foto: Klaudija Klanjčić

Nakon više od tri godine opsežnih radova i financijske injekcije vrijedne 31,6 milijuna eura, potpuno obnovljeni Hrvatski prirodoslovni muzej u srcu Zagreba proteklog vikenda otvorio je besplatno svoja vrata za sugrađane i sve zainteresirane, kako bi im predstavio novu, modernu i interaktivnu oazu prirodoslovlja

Budući da je zbog stradanja tijekom potresa u Zagrebu i Petrinji 2020. godine muzej bio prisiljen zatvoriti svoja vrata, veliko i svečano otvorenje ovaj puta nakon toliko iščekivanja popraćeno je s uistinu ogromnim interesom koje je srušilo sve rekorde.

Osim što je omogućen besplatan ulaz za sve posjetitelje na dane otvorenja, zainteresirani su imali prilike vidjeti potpuno novi stalni postav s najsuvremenijom tehnologijom, interaktivne izložbe i multimedijski sadržaji, otvorene laboratorije za javnost, bogatu suvenirnicu s jedinstvenim prirodoslovnim suvenirima te izložbu iz fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja pod nazivom ‘Hrvatska prirodoslovna baština – Kukci’.

Novi stalni postav nudi pregršt zanimljivosti za sve generacije, tako da se među posjetiteljima moglo vidjeti od najmlađih do nastarijih članova društva.

Hrvatski prirodoslovni muzej jedan je od najstarijih i najvećih muzeja u Hrvatskoj, a smješten je u povijesnoj plemićkoj palači na bedemima zagrebačkoga Gornjega grada. Od 1797. do 1834. godine tu je djelovalo i prvo zagrebačko javno kazalište, glasoviti ‘Amadeov teatar’, koji je nazvan po njegovom osnivaču i voditelju mađarskom grofu Antonu Amadeu de Varkonyu, velikom županu zagrebačkom.

Također smo saznali da se u muzejskim zbirkama nalazi više od dva milijuna primjeraka minerala, stijena, fosila, prepariranih biljaka i životinja iz svih krajeva hrvatskog ozemlja, ali i iz susjednih zemalja te s drugih kontinenata.

Danas se stručna djelatnost Muzeja ostvaruje unutar njegovih specijalističkih odjela: Geološko-paleontološkoga, Zoološkoga, Mineraloško-petrografskoga koji su, izuzev Botaničkoga, do objedinjenja u današnji Hrvatski prirodoslovni muzej 1986. godine, djelovali kao zasebne muzejske institucije.

Odmah pri dolasku u predvorju uočena su izložena poprsja i spomen-ploče zaslužnim utemeljiteljima Muzeja, a u muzejskom atriju dominiraju mozaički izvedena Kamenospisna karta Hrvatske i Geološki stup kao simbolički uvod u svijet prirodoslovne građe u Muzeju.

Uz klasične muzejske zbirke, godine 2005. osniva se i zbirka tkiva za DNK analize, važna za očuvanje ugroženih endemičnih i reliktnih vrsta hrvatske faune.

Muzej posjeduje i bogatu knjižnicu koja je utemeljena 1868. godine unutar Prirodopisnog odjela tadašnjega Narodnog muzeja. Najstarija i najvrednija građa pohranjena u knjižnici potječe iz 17. i 18. stoljeća te ima i muzeološku funkciju. Od 1992. g. Muzej izdaje časopis Natura Croatica, koji objavljuje znanstvene i stručne radove vezane uz prirodoslovna istraživanja i prirodoslovne muzejske zbirke iz područja biologije i geologije te omogućuje bogatu razmjenu stručne literature, a indeksiran je u mnogim svjetskim citatnim bazama, saznajemo na webu muzeja.

U atriju muzeja od 2000. godine tijekom srpnja, kolovoza i rujna odvija se program Klupske kazališno-glazbeno-filmske scene AMADEO.

Tijekom posjete uočili smo da najviše pozornosti izaziva multimedijalna dvorana, a uz najmoderniji sustav za prezentaciju znanstvenih otkrića može se putovati u dubine svemira.

Napomenimo i to da je dvojezičnu web stranicu s novim sadržajima sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj i partner Grad Zagreb.

In Metropola

SOMAHUT Festival posvećen istraživanju fenomena tijela i pokreta

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: SomaHut

Festival je okupljen oko interesa za tijelo kao mjesto uvjetovanosti, imperativa i strahova – od zaustavljanja, od budućnosti, nepoznatog, ali i njihovog stalnog procesuiranja, transformacije i otvaranja novih mogućnosti

SomaHut je inicijativa pokrenuta 2020. pod okriljem umjetničke organizacije Multimedijalna koliba iz Zagreba. Usmjerena je na međusobno povezivanje te razvoj i širenje znanja proizašlih iz istraživanja fenomena tijela i pokreta kroz različite pristupe, discipline i polja ljudskog djelovanja: umjetnosti, znanosti, edukacije, skrbi…

Ovogodišnji SomaHut festival dvodnevno je događanje koje 9. i 10. svibnja u prostoru udruge KONTEJNER u Zagrebu, Odranska 1, okuplja međunarodne i lokalne umjetnike i somatske praktičare da kroz izvedbe, radionice, ‘zagrijavanje publike’ i razgovore s posjetiteljima podijele rezultate umjetničkih procesa, poticaje i pitanja koja vode njihovo istraživanje.

Festival je okupljen oko interesa za tijelo kao mjesto uvjetovanosti, imperativa i strahova – od zaustavljanja, od budućnosti, nepoznatog, ali i njihovog stalnog procesuiranja, transformacije i otvaranja novih mogućnosti. KONTEJNER će tako dva dana postati prostor susreta, druženja i razmjene somatskog iskustva, izvedbenih mogućnosti i znanja.

Subotnji program započet će radionicom Continuum prakse sa Sylvainom Méretom, plesnim umjetnikom, terapeutom kroz pokret i ples, edukatorom i somatskim praktičarom kojeg je zagrebačka publika imala već prilike susresti kroz festival Improspekcije. U popodnevnim satima održat će se radionica iskustvene anatomije za djecu između 6 i 10 godina starosti, na temu Čemu služe kosti? pod vodstvom Marine Brajdić i Zrinke Šimičić, dok večernji program donosi izvedbe Pomak u nepoznatu pauzu  Anje Bornšek, plesne umjetnice i edukatorice somatskog pokreta, Volumen sjećanja Tine Valentan, plesne umjetnice i edukantice ekspresivne terapije na Tamalpa Institute te izvedbu Kako možemo gledati? plesne umjetnice Ane Kljujev, apsolventice prijediplomskog studija Suvremenog plesa na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

U nedjelju prijepodne nastavlja se radionica Continuum prakse, a popodnevni program započinje razgovorom na temu Somatska edukacija i somatsko u edukaciji

 koji će okupiti članice SomaHut studijske grupe, nastavnice na Odsjeku plesa ADU, somatske praktičarke, edukatore i sve zainteresirane za procese otjelovljenog učenja i podučavanja.

Večernji program donosi izvedbu rada Kontamina Matea Babića te ritualni performans FLUID i T Sylvaina Méreta.

Nastavite čitati

In Metropola

ZAGREB Održiva umjetnost Katarine Juričić i Lovre Ivančića  

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Sanjin Kaštelan

Mladi umjetnici Lovro Ivančić i Katarina Juričić kroz upcycling i prostorne intervencije otvaraju dijalog o održivosti, javnom prostoru i novim urbanim ekosustavima

 U okviru programa Održiva umjetnost u javnom prostoru, od 18. do 24. travnja u parku Zrinjevac i na Trgu kralja Tomislava predstavljaju se dvije nove umjetničke produkcije umjetnika mlađe generacije Lovre Ivančića i Katarine Juričić. Oba rada smještaju se u zeleni okoliš te reagiraju na postojeće prostorne elemente gradskih parkova.

Oblo Lovre Ivančića ulazi u park Zrinjevac gdje njegove organske i biomorfne skulpture nastanjuju odabrana stabla. Oblici su inspirirani mikroskopskim organizmima čija se dimenzija sada transformira u vidljive i opipljive forme u direktnom suživotu sa stablima. Roze nakupine izrađene su od recikliranog deadstock rastezljivog materijala lycre koji omogućava meko prisustvo novonastalih jedinki. Rad spekulativno promišlja urbane ekosustave u kojima se redefiniraju suodnosi prirodnog i sintetskog okoliša te se otvara mogućnost privremene kohabitacije u zajedničkom staništu krošnje.

Na Trgu kralja Tomislava Fontana izlazećeg sunca Katarine Juričić poziva na senzoričko čitanje fontane. Umjetnica istražuje višeslojne transformacije boja kroz dijalog mozaičke slike od recikliranog šljunka i svjetla u pokretu. Dinamični ambijent isprepliće mozaike na dnu fontane, svjetlosnu igru i medij vode. Intervencija proširuje vizualno čitanje tog objekta te oživljava arhitekturu fontane.

Umjetnički radovi Oblo i Fontana izlazećeg sunca ostvaruju se uz podršku Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo te Ministarstva kulture i medije, u okviru programa za mlade umjetnike Održiva umjetnost u javnom prostoru. Kroz ovaj program, koji je usmjeren na nove umjetničke produkcije u javnom prostoru, umjetnici promišljaju materijale koje koriste, načine njihove obrade u korelaciji s okolišem te privremeno transformiraju javne prostore u mjesta novih značenja i iskustava, uključujući prolaznike u izravniji dijalog o održivosti. Program je dio UpArt platforme za razvoj i predstavljanje projekata održive umjetnosti u javnom prostoru.

Nastavite čitati

In Metropola

GRAD ZAGREB Donacija vrijedne jazz zbirke Dubravka Majnarića

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Grad Zagreb

Dubravko Majnarić bio je istaknuti glazbenik, urednik nezaboravnih emisija Hrvatskoga radija, zaslužan diskograf te dugogodišnji uspješan umjetnički ravnatelj Lisinskog

Svečanim potpisivanjem ugovora između Naime Balić, supruge Dubravka Majnarića, i ravnateljice Knjižnica grada Zagreba Sunčice Ostoić o donaciji zbirke jazz građe Dubravka Majnarića, Gradskoj knjižnici Zagreb pripala je iznimno vrijedna glazbena građa.

Zbirka će biti unesena u fond Gradske knjižnice kao zasebna Zbirka jazz glazbe Dubravka Majnarića unutar budućeg Glazbenog odjela na lokaciji Paromlin.

Uz brojne okupljene, svečanom potpisivanju prisustvovali su zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet i pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić.

– Knjižnice grada Zagreba ovom su donacijom dobile kolekciju od 12.771 jedinice građe: više od 11.600 CD-ova, 1.100 ploča i bogate glazbene literature. Brojke govore same za sebe, ali još više od kvantitete govori njezina kvaliteta: nije to bilo kakva kolekcija. To je pažljivo sakupljana zbirka jednog dubinskog poznavatelja – rekao je zamjenik Korlaet i dodao kako Paromlin, koji ulazi u završnu fazu, ovom prvom donacijom postaje bogatiji za izuzetno vrijedan sloj glazbene povijesti te da bi se moglo reći kako je upravo ova zbirka Majnarićev opus magnum.

Pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Emina Višnić zahvalila je gospođi Balić što je odlučila ovu vrijednu donaciju, ne samo materijalno nego i kulturno značajnu, pokloniti Gradskim knjižnicama, ali i cijelom gradu Zagrebu i njegovim stanovnicima.

Naima Balić istaknula je kako je riječ o za nju izuzetno značajnom danu.

– Poklanjam nešto što je dubinski vezano uz moj život s mojim suprugom Dubravkom Majnarićem i uz njegovu bezgraničnu ljubav prema glazbi. On je cijeli život posvetio glazbi. Bio je strastveni kolekcionar – poručila je.

Ravnateljica Gradske knjižnice Zagreb Sunčica Ostoić naglasila je kako će ova zbirka, osim što će značajno obogatiti knjižnični fond, predstavljati i važan doprinos očuvanju glazbene i kulturne baštine.

Dubravko Majnarić bio je istaknuti glazbenik, urednik nezaboravnih emisija Hrvatskoga radija, zaslužan diskograf te dugogodišnji uspješan umjetnički ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i njezin počasni član.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu