Erik Fabian Kaurin je paraatletičar pred kojim je sjajna sportska budućnost. Na prošlogodišnjim Paraolimpijskim igrama u Parizu, u bacanju kugle, osvojio je sedmo mjesto, dok je prethodno na četvrtom izdanju Međunarodnog paraatletskog mitinga Zagreb Open 2024. u bacanju diska postavio svjetski rekord

Poslušaj članak

Ovi uspjesi nisu nimalo promijenili skromnog i samozatajnog mladića, koji već sada može biti inspiracija mladim ljudima, a posebno osobama s invaliditetom, da se počnu baviti sportom.

Erik je rođen prije 23 godine u Berlinu, a od 2007. godine živio je s roditeljima, sestrom i bratom u Kutini. Prije dvije godine preselio se u Zagreb. Od rođenja živi s oligodaktilijom desne ruke.

– Invaliditet nije utjecao na moj život. S obzirom na to da sam se rodio s invaliditetom, prihvatio sam ga. To je postalo nešto normalno za mene. Svjestan sam da zbog invaliditeta neke stvari ne mogu napraviti, ali to me nikada nije spriječilo da pokušam – rekao je Erik.

Za Kutinu, gdje je nakon osnovnoškolskog obrazovanja završio srednju ekonomsku školu, vežu ga lijepe uspomene. Istaknuo je da je bio sretno dijete i imao predivno djetinjstvo te smatra da je osobama s invaliditetom lakše odrastati u manjem gradu.

– Atletikom se bavim osam godina, a bacanjem kugle također. Prije toga, 2011. godine, trenirao sam nogomet. U mojoj obitelji nitko se nije bavio sportom, a za moje bavljenje sportom zaslužna je majka, koja je nas djecu poticala na sport, a ja sam ga i zavolio. Osim sporta, učio sam svirati klavir jer su ga svirali moj brat i sestra, pa sam se i ja zainteresirao za taj instrument, ali nisam najbolji u tome – ispričao je Erik.

Kao paraolimpijac, ponosan je na osvojeno sedmo mjesto u kategoriji S46. Naglasio je da je imao određena očekivanja od svog nastupa jer je odlučio dati sve od sebe.

– Moji dojmovi s Paraolimpijskih igara su izvanredni. Atmosfera u Parizu bila je posebna, a Francuzi su bili odlični. Vladala je neka posebna energija. Nigdje i nikada nisam vidio takvo uvažavanje sportaša s invaliditetom kao što su ga imali navijači u Parizu – objasnio je Erik. Pohvalio je i veliku povezanost paraolimpijaca te s mnogima od njih njeguje prijateljstvo.

Sport smatra svojim načinom življenja i čini ga izuzetno sretnim, a kao i svakom sportašu, najbitnija mu je podrška obitelji. Njegovi najveći uzori u sportu su svjetski rekorder u bacanju kugle Ryan Crouser i igrač golfa John Daly.

– Vrlo je važno da se osobe s invaliditetom od djetinjstva bave sportom, prije svega zbog njihove uključenosti u društvo. Bavljenje sportom pozitivno utječe na njihovo psihičko i fizičko zdravlje – objasnio je Erik. Smatra da su sportaši s invaliditetom još uvijek degradirani, iako mogu biti vrlo uspješni, pa čak i postići bolje sportske rezultate.

– Još uvijek sportaši s invaliditetom nemaju dovoljno medijske pozornosti. Ljudi bi trebali biti svjesniji takvih sportaša i njihovih uspjeha – rekao je Erik. Naglasio je da je zahvalan gradonačelniku Kutine Zlatku Babiću, koji je po povratku s Paraolimpijade primio Matiju Sloupa i njega, čime je njihov rad, trud i upornost dobio zasluženo priznanje.

Osim što je uspješan sportaš s invaliditetom, Erik je i student poslovne ekonomije i globalizacije na sveučilištu Libertas.

– Kao sportaš prve kategorije imam određene olakšice vezane uz studiranje. Ne moram ići na sva predavanja, pa uspijevam uskladiti studiranje i trening. U redovnoj atletici treniram u Atletskom klubu Dinamo Zrinjevac, a u paraatletici u Paraatletskom klubu URIHO – pojasnio je Erik.

U listopadu ove godine Erika očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu u Indiji, ali njegov najveći cilj je osvojiti medalju na Paraolimpijadi u Los Angelesu 2028. godine.

– Osvojiti medalju u Los Angelesu značilo bi ostvarenje sna. To je vrh piramide – rekao je Erik.

Nakon završetka studija planira se i dalje baviti sportom. Erikova želja je da jednog dana trenira mlade naraštaje jer smatra da će se tako na najbolji način odužiti trenerima od kojih je naučio ono najbolje u sportu.

Osobama s invaliditetom poručio je da postoji mnogo sportova za njih te da se trebaju uključiti u sport, jer će se osjećati fizički i psihički bolje, a i lakše će svladavati prepreke u životu.

Unatoč značajnom napretku u posljednja tri desetljeća, žene s invaliditetom i dalje imaju ograničen pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenim uslugama

Poslušaj članak

Žene s invaliditetom posebno su osjetljiva društvena skupina. Nalaze se u neravnopravnom položaju u odnosu na žene bez invaliditeta, ali i na muškarce s invaliditetom.

S ciljem jačanja svijesti o važnosti ravnopravnosti, uključenosti i osnaživanja žena s invaliditetom u društvu, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u partnerstvu s Uredom pravobranitelja za osobe s invaliditetom organizirala je obilježavanje Međunarodnog dana žena pod nazivom ‘Za sve žene i djevojčice: Pravo – Jednakost – Osnaživanje’, koje je održano u četvrtak u Tribini Grada Zagreba.

Ovim događajem željelo se istaknuti kako nije dovoljno samo jednom godišnje obilježiti Međunarodni dan žena, već je nužno kontinuirano govoriti o položaju i ulozi žena, osobito žena s invaliditetom. Događaj je organiziran u sklopu kampanje ‘Aktivne i uključene’.

U prigodnom obraćanju predsjednica SOIH-a Marica Mirić govorila je o Pekinškoj deklaraciji, iznimno značajnom dokumentu donesenom 1995. godine, koji obuhvaća i prava žena s invaliditetom.

– Cilj ovog dokumenta je uklanjanje prepreka za potpunu ravnopravnost žena u 12 ključnih područja. Dokument ističe kako se žene s invaliditetom suočavaju s višestrukom diskriminacijom. Kada govorimo o višestrukoj diskriminaciji, ona nije samo rodna, već i unutar same skupine žena s invaliditetom – izjavila je Mirić.

Naglasila je kako se ove godine obilježava 30. godišnjica Pekinške deklaracije, a unatoč značajnom napretku u protekla tri desetljeća, žene s invaliditetom i dalje imaju ograničen pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenim uslugama. Stoga je ova obljetnica prilika za osvještavanje i unapređenje položaja žena s invaliditetom.

– Obljetnica predstavlja važan trenutak za obnovu predanosti borbi za rodnu ravnopravnost, s posebnim naglaskom na osnaživanje i inkluziju žena s invaliditetom – pojasnila je Mirić. Dodala je kako će program SOIH-a povodom 30. obljetnice Pekinške deklaracije uključivati interaktivne aktivnosti usmjerene na dijalog, osvještavanje i konkretne korake prema rodnoj ravnopravnosti, a dodijelit će se i nagrada Mandica Knežević.

Statistika o ženama s invaliditetom u Hrvatskoj

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je kako u Hrvatskoj danas živi više od 295 tisuća žena s invaliditetom, što čini 44,6% od ukupnog broja osoba s invaliditetom. Žene s invaliditetom čine oko 14,9% ukupnog ženskog stanovništva Republike Hrvatske.

Najveći broj žena s invaliditetom, njih 152.836 (52%), pripada dobnoj skupini starijih od 65 godina, dok 110.503 (37%) žena s invaliditetom spada u radno-aktivnu dob od 20 do 64 godine.

– Žene s invaliditetom suočene su s brojnim preprekama i diskriminacijom u ostvarivanju svojih prava u različitim područjima života. Također su često žrtve nasilja, uključujući obiteljsko nasilje. To se mora promijeniti, a moguće je samo kroz stalnu edukaciju i osnaživanje žena s invaliditetom – naglasio je Jurišić.

Dodao je kako su osobe s invaliditetom općenito nedovoljno zastupljene u obrazovanju i zapošljavanju.

– Velik broj osoba s invaliditetom završio je samo osnovnu ili srednju školu, dok je vrlo mali postotak onih koji završe višu ili visoku školu. To pokazuje da sustav obrazovanja još uvijek nije dovoljno otvoren prema osobama s invaliditetom, pa tako ni prema ženama s invaliditetom – rekao je Jurišić.

Napomenuo je i kako je u Hrvatskoj vidljiv porast zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali su pomaci i dalje mali, dok su žene s invaliditetom suočene s trostrukom diskriminacijom – kao žene, kao osobe s invaliditetom i kao potencijalne zaposlenice.

– Moramo potaknuti poslodavce da razmišljaju o zapošljavanju žena s invaliditetom. Poslodavci koji se odluče na taj korak često su iznimno zadovoljni svojim zaposlenicama. Osobe s invaliditetom su zahvalne na pruženoj prilici i nastoje se dokazati, osobito ako poslodavac razumije njihove potrebe – istaknuo je Jurišić.

Govoreći o pristupu zdravstvenim uslugama, Jurišić je istaknuo kako žene s invaliditetom u ruralnim područjima imaju problema s dostupnošću određenih zdravstvenih usluga, osobito onih vezanih uz reproduktivno zdravlje i primarnu zdravstvenu skrb.

Panel rasprava o obrazovanju i zapošljavanju žena s invaliditetom

U sklopu obilježavanja Dana žena održana je i panel rasprava o obrazovanju i zapošljavanju žena s invaliditetom.

Senada Halilčević iz Udruge za samozastupanje naglasila je kako je situacija posebno teška za žene s intelektualnim teškoćama na tržištu rada.

– Ove žene su diskriminirane. Ne mogu potpisati ugovor o radu i teško pronalaze posao jer nemaju kvalitetno obrazovanje. Poslodavci često traže poznavanje stranih jezika, no osobe s intelektualnim teškoćama to u školovanju nisu učile i ne mogu zadovoljiti te kriterije. Osim toga, često im izostaje podrška obitelji i okoline – rekla je Halilčević.

Nikolina Kušterbajn iz Hrvatskog saveza slijepih, koja je i sama slabovidna osoba, istaknula je da situacija sa zapošljavanjem žena s oštećenjem vida nije zadovoljavajuća.

– Zapošljavanje je jedan od ključnih čimbenika socijalnog uključivanja, a u Hrvatskoj je stopa zapošljivosti osoba s oštećenjem vida i dalje niska. Ipak, s vremenom su vidljivi pomaci – povećava se pristupačnost, raste informiranost, a poslodavci postaju svjesniji prednosti zapošljavanja osoba s oštećenjem vida. No, predrasude i stereotipi i dalje predstavljaju veliku prepreku – pojasnila je Kušterbajn.

Dijana Vincek, predsjednica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, istaknula je kako se najviše gluhih žena zapošljava u zaštitnim radionicama, primjerice u tekstilnoj industriji, ali su danas, uz pomoć prevoditelja, sve više prisutne i u drugim zanimanjima.

Prva pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak, podijelila je svoje iskustvo studiranja s tetraplegijom, naglašavajući kako su prijevoz i pristupačnost okoline predstavljali najveće prepreke.

Nadamo se da će projekt ‘Iskustvo zlata vrijedi’ potaknuti što više poslodavaca da počnu zapošljavati osobe s invaliditetom u većem broju

Poslušaj članak

Iako u većini životnih segmenata osobe s invaliditetom imaju jednake mogućnosti, kada je riječ o zapošljavanju, tu hrvatsko društvo još uvijek zaostaje.

Većina poslodavaca je suzdržana kad je u pitanju zapošljavanje osoba s invaliditetom. Iako svaki poslodavac koji ima više od 20 zaposlenih radnika mora zaposliti osobu s invaliditetom, to još uvijek radi mali postotak hrvatskih poslodavaca.

Međutim, kako u svemu, tako i u zapošljavanju OSI populacije postoje pozitivni primjeri. Naime, Poslovni dnevnik već više od jednog desetljeća pomaže studentima s invaliditetom pri zapošljavanju.

Već punih 13 godina kroz projekt ‘Iskustvo zlata vrijedi’, spomenuti medij spaja studente s invaliditetom s poslodavcima vodećih kompanija, te im na taj način pomaže da steknu određene vještine i kontakte koji će im pomoći u budućem zapošljavanju.

Nadalje, plasiranjem teme zapošljavanja osoba s invaliditetom u javni medijski prostor, informira i educira javnost o tome koliko stvoriti društvo u kojem će svaka osoba imati pravo na jednake mogućnosti pri zapošljavanju.

Pri pokretanju ovog projekta, Poslovni dnevnik imao je za cilj proširiti svijest u poslovnoj zajednici o važnosti uključivanja osoba s invaliditetom, osobito mladih, na tržište rada.

Od osnutka do danas u projekt se uključilo više od 200 studenata s invaliditetom uz preko 50 kompanija i institucija koje su prepoznale važnost projekta ‘Iskustvo zlata vrijedi’.

Sudjelovanje velikog broja poznatih tvrtki i studenata u projektu samo pokazuje da određeni postotak ljudi u Hrvatskoj ipak uviđa važnost ovog projekta i svjesno je potrebe uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada. Projekt je izuzetno bitan jer osobama s invaliditetom nudi priliku za neovisnim življenjem i kontinuiranim osobnim razvojem.

Prošle je godine, po evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zaposleno 127.530 osoba, od čega 4399 osoba s invaliditetom, što predstavlja rast od 20,7%.

Od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom, 4267 osoba (96,9%) zaposleno je na temelju zasnivanja radnog odnosa, a 132 osobe (3%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (registriranje trgovačkog društva, obrta, ugovor o djelu).

Na posljednji dan 2024. godine u evidenciji Zavoda registrirane su ukupno 91.563 nezaposlene osobe. Od tog broja, 10.801 bile su osobe s invaliditetom, što iznosi 11,8% od ukupne populacije nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciji Zavoda.

S obzirom na to da je u evidenciji HZZZ-a 2023. godine bilo pijavljeno 11.297 osoba s invaliditetom, može se primijetiti kako je nezaposlenost osoba s invaliditetom u blagom padu. Isto tako, može se i zaključiti kako poslodavci u Hrvatskoj još uvijek nisu u potpunosti prihvatili trend zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Nadamo se da će projekt ‘Iskustvo zlata vrijedi’ potaknuti što više poslodavaca da počnu zapošljavati osobe s invaliditetom u većem broju jer zapošljavanje je jedan od ključnih preduvjeta da bi osobe s invaliditetom mogle živjeti neovisan, funkcionalan i kvalitetan život.