Poveži se s nama
In-Portal Banner

Vremeplov

Europski dan gluhosljepoće – izazovi, prava i podrška

Objavljeno

/

Na slici je prikazana osoba u svijetloplavoj košulji koja koristi znakovni jezik. Ruke su u fokusu, a pokret prikazuje oblik koji bi mogao predstavljati određeni znak u znakovnom jeziku. Pozadina je mutna, što naglašava pokrete ruku i njihov značaj u komunikaciji.
Foto: Pexels

Svake godine, 22. listopada, obilježava se Europski dan gluhosljepoće s ciljem podizanja svijesti o potrebama i izazovima s kojima se suočavaju osobe s gluhosljepoćom

Ova specifična kombinacija oštećenja sluha i vida često je malo poznata u širim krugovima, a unatoč tomu, osobe s ovim oblikom invaliditeta susreću se s brojnim preprekama u svakodnevnom životu.

Ovaj dan predstavlja važan trenutak za promicanje njihovih prava, ali i jačanje solidarnosti i uključivosti u društvu.

Što je gluhosljepoća?

Gluhosljepoća je specifična vrsta invaliditeta koja kombinira istovremeni gubitak vida i sluha u različitim stupnjevima. To može uključivati potpuni ili djelomični gubitak oba osjetila, a osoba s gluhosljepoćom suočava se s velikim izazovima u komunikaciji, pristupu informacijama, mobilnosti i neovisnom življenju.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), procjenjuje se da je u Europi oko 2,5 milijuna osoba pogođeno ovim oblikom invaliditeta, iako je stvaran broj često teško utvrditi zbog različitih kriterija i metoda procjene.

Važnost Europskog dana gluhosljepoće

Europski dan gluhosljepoće nije samo dan za podizanje svijesti, već i za isticanje ključnih pitanja s kojima se suočavaju ove osobe. Cilj je potaknuti vlade, organizacije i širu javnost da prepoznaju specifične potrebe osoba s gluhosljepoćom i osiguraju im pristup pravima koja im pripadaju prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD).

Osobe s gluhosljepoćom često trebaju prilagođene oblike komunikacije, kao što su taktilni znakovni jezik, Brailleovo pismo, specifične tehnološke pomagala i pristup specijaliziranim uslugama podrške. Unatoč zakonodavnim okvirima koji promiču jednakost i neovisnost osoba s invaliditetom, mnoga od ovih prava još uvijek nisu u potpunosti ostvarena u praksi.

Inicijative i podrška

U povodu Europskog dana gluhosljepoće, brojne udruge, nevladine organizacije i institucije organiziraju aktivnosti diljem Europe kako bi ukazale na izazove s kojima se suočavaju osobe s gluhosljepoćom.

U Hrvatskoj, Udruga gluhoslijepih osoba ‘Dodir’ kontinuirano radi na podizanju svijesti i pružanju podrške ovoj zajednici. Organiziraju se radionice, edukacije, okrugli stolovi i druge aktivnosti koje za cilj imaju informirati javnost i potaknuti veće uključivanje osoba s gluhosljepoćom u sve sfere društvenog života.

Jedna od ključnih inicijativa jest i promicanje prava na osobne asistente i tumače za gluhoslijepe osobe, koji im omogućuju lakši pristup obrazovanju, zapošljavanju i svakodnevnim aktivnostima. Te usluge su od neprocjenjive važnosti za unapređenje kvalitete života osoba s gluhosljepoćom, no njihova dostupnost varira diljem Europe.

Što možemo učiniti?

Europski dan gluhosljepoće prilika je za svaku osobu da se informira i educira o izazovima s kojima se suočavaju osobe s gluhosljepoćom. Pristupačnost i inkluzivnost nisu samo prava osoba s invaliditetom, već i obveza cijelog društva.

Kroz male korake, poput učenja osnovnih oblika taktilne komunikacije ili podržavanja organizacija koje rade s ovom zajednicom, možemo zajedno graditi društvo koje je otvoreno za sve, bez obzira na njihove sposobnosti.

Sjetimo se, gluhosljepoća nije prepreka ako stvorimo okruženje u kojemu svaka osoba može živjeti dostojanstveno i neovisno.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vremeplov

Kronična bol predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja sjedi na krevetu. Osoba nosi bijelu majicu s dugim rukavima i plave hlače s bijelim točkicama. Kosa osobe je duga i smeđa, a ruke su prekrižene oko trbuha kao da osoba u tom području trpi bol.
Foto: Pixabay

Međunarodni dan borbe protiv boli pruža priliku za naglašavanje potreba pacijenata koji se suočavaju s boli, kao i za promicanje napretka u znanosti i medicini u pogledu metoda liječenja boli, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe

Međunarodni dan borbe protiv boli obilježava se širom svijeta 17. listopada svake godine, s ciljem podizanja svijesti o važnosti prepoznavanja, prevencije i odgovarajućeg liječenja boli.

Ovaj dan obilježava se i u Hrvatskoj, pri čemu značajnu ulogu u osvješćivanju o ovom problemu imaju medicinske ustanove, udruge pacijenata te stručnjaci za liječenje boli, poput anesteziologa i drugih zdravstvenih profesionalaca.

Bol, osobito kronična, predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem jer može značajno smanjiti kvalitetu života oboljelih. Ovaj dan pruža priliku za isticanje potreba pacijenata koji se suočavaju s boli, kao i za promicanje napretka u znanosti i medicini u pogledu metoda liječenja, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe.

Kronična bol, koja traje duže od tri mjeseca, često je povezana s različitim stanjima poput artritisa, fibromialgije, neuropatske boli ili ozljeda kralježnice. Osim fizičkih simptoma, kronična bol može dovesti do emocionalnih teškoća poput depresije, anksioznosti i osjećaja bespomoćnosti. Traženje psihološke podrške može pomoći u jačanju mentalne otpornosti, a suočavanje s emocionalnim posljedicama kronične boli ključno je za cjelokupno blagostanje.

Mnogi nisu svjesni da postoje specijalisti koji se bave liječenjem boli. Danas postoji niz metoda za upravljanje kroničnom boli, a prvi korak je potražiti stručnu pomoć. Iako postoji mnogo postupaka za ublažavanje boli, nijedan nije univerzalan. Potrebno je isprobati različite pristupe kako bi se pronašla odgovarajuća kombinacija terapija za svakog pacijenta.

Nošenje s kroničnom boli zahtijeva multidisciplinarni pristup koji kombinira fizičke, psihološke i životne promjene. Važno je biti ustrajan i prilagodljiv u pronalaženju metoda koje najbolje odgovaraju, budući da se iskustva s kroničnom boli značajno razlikuju među osobama. Savjetovanje s liječnikom i prilagođavanje liječenja individualnim potrebama ključno je za postizanje boljeg kvaliteta života.

Nastavi čitati

Vremeplov

Svjetski je dan hrane i ona je temeljno pravo svakog čovjeka

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje tržnicu, a u fokusu je zdravo raznoliko voće i povrće povodom Svjetskog dana hrane.
Foto: Pixabay

Najranjivije skupine prisiljene su hraniti se samo osnovnim i jeftinim namirnicama, dok druge skupine ne jedu svježu i raznoliku hranu, bilo zato što im nedostaju potrebne informacije za pravilne izbore ili zato što im je tako praktičnije

Svjetski dan hrane obilježava se danas, 16. listopada. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane je ‘Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost’, s naglaskom na osiguravanje osnovnog ljudskog prava na hranu i prehrambenu sigurnost za sve ljude diljem svijeta.

Ova tema ističe važnost hrane kao temeljne ljudske potrebe, uz poseban osvrt na globalne napore u smanjenju gladi, borbi protiv neuhranjenosti i jačanju održivih prehrambenih sustava.

Prepoznaje se da hrana nije samo roba, već pravo svakog čovjeka. Tema poziva na globalnu akciju kako bi se osiguralo da svi, bez obzira na ekonomske ili društvene okolnosti, imaju pristup hranjivoj, zdravoj i sigurnoj hrani. Ističe se potreba za smanjenjem razlika u pristupu hrani, posebno u zemljama u razvoju, ruralnim područjima i među marginaliziranim skupinama. Cilj je osigurati pravednu raspodjelu resursa i podržati zajednice koje su najviše pogođene nesigurnošću hrane.

Naglašava se važnost održive poljoprivrede i proizvodnje hrane koja ne samo da zadovoljava potrebe današnjeg stanovništva, već i čuva resurse za buduće generacije. Održivost podrazumijeva smanjenje bacanja hrane, očuvanje prirodnih resursa i smanjenje utjecaja klimatskih promjena.

Pravilna prehrana povezana je s boljim zdravljem, boljim obrazovnim ishodima i većim ekonomskim prilikama. Stoga je osiguravanje pristupa kvalitetnoj hrani ključno za stvaranje zdravijeg i produktivnijeg društva. S obzirom na klimatske promjene i njihov negativan utjecaj na proizvodnju hrane, ovogodišnja tema poziva na inovacije i prilagodbu u poljoprivredi kako bi se osigurala otpornost prehrambenih sustava na ekstremne vremenske uvjete i druge prijetnje.

Više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može si priuštiti zdravu prehranu, a nezdrava prehrana je vodeći uzrok različitih oblika pothranjenosti – od neuhranjenosti i nedostatka određenih mikronutrijenata do pretilosti, koja je sada problem u većini zemalja i među različitim socio-ekonomskim klasama. Ipak, mnogi ljudi i dalje pate od gladi i ne mogu si priuštiti zdravu prehranu.

Najranjivije skupine prisiljene su hraniti se samo osnovnim i jeftinim namirnicama, dok druge skupine ne jedu svježu i raznoliku hranu, bilo zato što im nedostaju potrebne informacije za pravilne izbore ili zato što im je tako praktičnije.

Svjetski dan hrane u  predstavlja priliku da se dodatno osvijeste globalni i lokalni izazovi vezani uz prehranu te da se potaknu rješenja koja će omogućiti bolji i pravedniji pristup hrani za sve.

Nastavi čitati

Vremeplov

Ako primijetite promjene u vidu, odmah potražite pomoć

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazana osoba koja prolazi pregled očiju pomoću biomikroskopa s prorezom, što je uobičajeni oftalmološki instrument. Lice pacijenta je skriveno radi privatnosti. Ova slika prikazuje zdravstveno okruženje usmjereno na zdravlje očiju, naglašavajući važnost redovitih pregleda očiju i tehnologije koja se koristi u oftalmologiji.
Foto: Pixabay

Cilj obilježavanja Svjetskog dana vida u Hrvatskoj je motivirati ljude da redovito kontroliraju svoj vid i djeluju preventivno kako bi smanjili rizik od problema koji mogu utjecati na kvalitetu života

Svjetski dan vida (World Sight Day) obilježava se svake godine drugog četvrtka u listopadu diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Ovaj dan služi podizanju svijesti o važnosti brige za zdravlje očiju, prevenciji sljepoće i slabovidnosti, te promicanju pristupa skrbi za oči.

Globalno, Svjetski dan vida organizira Međunarodna agencija za prevenciju sljepoće (IAPB), a u Hrvatskoj se u njemu aktivno sudjeluje kroz različite akcije i kampanje.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana vida u Hrvatskoj je motivirati ljude da redovito kontroliraju svoj vid i djeluju preventivno kako bi smanjili rizik od problema koji mogu utjecati na kvalitetu života.

Čuvanje vida izuzetno je važno jer kvalitetan vid utječe na svakodnevni život, rad i opću dobrobit. Evo nekoliko ključnih savjeta za očuvanje zdravlja očiju.

Redoviti pregledi kod oftalmologa ili optometrista ključni su za rano otkrivanje bolesti poput glaukoma, katarakte, makularne degeneracije i dijabetičke retinopatije, koje često ne pokazuju simptome u ranim fazama.

Za odrasle se preporučuje kontrola vida barem jednom u dvije godine, a nakon 40. godine života i češće. Djeca bi trebala obaviti prvi pregled već u predškolskoj dobi.

Zaštitite oči od UV zračenja. Nošenje šešira ili kapa s obodom može dodatno pomoći u zaštiti očiju od direktnog sunčevog svjetla.

Nastojte se zdravo hraniti. Hrana bogata antioksidansima, poput vitamina A, C i E, te cinkom, luteinom i zeaksantinom, pomaže očuvanju zdravlja očiju. Zeleno lisnato povrće, mrkva, agrumi, riba bogata omega-3 masnim kiselinama (poput lososa i tune) korisni su za zdravlje vida.

Pravilno koristite digitalne uređaje. Kako biste smanjili umor očiju uzrokovan dugotrajnim gledanjem u ekrane, svakih 20 minuta skrenite pogled na 20 sekundi prema nekom objektu udaljenom barem 6 metara.

Pobrinite se da ekran ima dobar kontrast i osvjetljenje prilagođeno okolini. Ekrani s prejakim svjetlom mogu izazvati naprezanje očiju.

Trepćite često kako biste spriječili suhoću očiju, a povremeno radite pauze od ekrana.

Radite vježbe poput naizmjeničnog fokusiranja na bliske i daleke predmete mogu pomoći u smanjenju umora očiju, posebno ako dugo radite za računalom.

Održavajte zdravu razinu šećera i krvnog tlaka. Dijabetičari trebaju redovito kontrolirati šećer u krvi jer visoke razine šećera mogu oštetiti krvne žile u mrežnici i uzrokovati dijabetičku retinopatiju. Visok krvni tlak može oštetiti očne krvne žile i povećati rizik od glaukoma i makularne degeneracije.

Zaštitite oči od ozljeda. Pri bavljenju sportovima ili rukovanju alatima koristite zaštitne naočale kako biste izbjegli ozljede očiju.

Prestanite pušiti jer ono povećava rizik od razvoja makularne degeneracije, katarakte i drugih problema s očima. Prestankom pušenja smanjujete ove rizike.

Ako su vam oči sklone suhoći, korištenje umjetnih suza može pomoći u održavanju vlažnosti očiju. Boravite li dugo u suhoj prostoriji, razmislite o korištenju ovlaživača zraka kako biste smanjili isušivanje očiju.

Čuvanje vida zahtijeva redovitu brigu, zdrav način života i pridržavanje gore navedenih mjera, koje će vam pomoći u očuvanju zdravlja očiju kroz godine.

Nastavi čitati

U trendu