Komisija je jučer u okviru programa LIFE za okoliš i djelovanje u području klime dodijelila više od 380 milijuna eura za 133 nova projekta širom Europe

Dodijeljeni iznos predstavlja više od polovine ukupnih potreba za ulaganjima u te projekte u iznosu od 574 milijuna EUR, a ostatak će uložiti tijela nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, javno-privatna partnerstva, poduzeća i organizacije civilnog društva.

Projekti LIFE pridonose postizanju brojnih klimatskih, energetskih i okolišnih ciljeva europskog zelenog plana, uključujući cilj EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan te da do 2030. zaustavi i preokrene trend gubitka bioraznolikosti uz istodobno osiguravanje dugoročnog blagostanja Europe. Ta će ulaganja imati trajan učinak na naš okoliš, gospodarstvo i dobrobit svih Europljana.

Projektima će biti obuhvaćena sva područja programa LIFE, pri čemu će se mobilizirati: 143 milijuna EUR (od čega će EU osigurati 74 milijuna EUR) za doprinos kružnom gospodarstvu i poboljšanju kvalitete života u okviru 26 projekata za smanjenje potrošnje vode, industrijskog i kućanskog otpada, onečišćenja zraka i onečišćenja bukom, kao i za dokazivanje poslovne isplativosti smanjenja potrošnje, ponovne uporabe i recikliranja; gotovo 216 milijuna EUR (144,5 milijuna EUR doprinosa EU-a)za projekte u području prirode i bioraznolikosti za obnovu slatkovodnih, morskih i obalnih ekosustava i staništa te poboljšanje stanja očuvanosti ptičjih vrsta, kukaca, gmazova, vodozemaca i sisavaca; oko 110 milijuna EUR (gotovo 62 milijuna EUR doprinosa EU-a) za otpornost na klimatske promjene, ublažavanje klimatskih promjena te upravljanje i informiranje; 105 milijuna EUR (99 milijuna EUR doprinosa EU-a) za upravljačka i tržišna rješenja kako bi se ubrzao prelazak na čistu energiju.

Projekti važni za Hrvatsku

Kako bi se osigurao prelazak na čistu energiju, u okviru 59 najavljenih novih projekata trogodišnjim programom digitalnog osposobljavanja u vrijednosti od 1,25 milijuna EUR LIFE DiVirtue izgradit će se kapaciteti za učinkovitiji i inovativniji sektor građevinske i građevinske industrije.

Valja naglasiti da se u projektu upotrebljava virtualna stvarnost (VR) i proširena stvarnost (AR) kako bi se studentima i stručnjacima u građevinarstvu pomoglo u izgradnji zgrada i provedbi obnove s nultim emisijama u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj.

U međuvremenu, projekt Enercom FACILITY, vrijedan gotovo 10 milijuna EUR, osigurat će izravna bespovratna sredstva za 140 novih energetskih zajednica širom Europe kako bi se potaknula ulaganja u održivu energiju. Dodatno će podupirati energetske zajednice u razvoju njihovih poslovnih modela materijalima za osposobljavanje i izgradnju kapaciteta, čime će se utrti put poslovnim modelima koji se mogu reproducirati i dugoročno su održivi.

Izvor: Europska komisija

Europski parlament objavio je ‘EU postizborno istraživanje 2024.’ o stavovima birača i prioritetima građana. I u Hrvatskoj i u EU-u dominiraju gospodarske teme te se prepoznaju koristi EU članstva

Rast cijena i troškova života (42%) te stanje u gospodarstvu (41%) bili su glavni poticaj europskim građanima da izađu na izbore za Europski parlament u lipnju ove godine.

Trećina birača (34%) ističe kako ih je na glasanje potaknula međunarodna situacija, a sličan udio ispitanika izdvaja obranu demokracije i vladavine prava (32%).

Oni koji nisu glasali – među temama koje su ih mogle motivirati na sudjelovanje na izborima – izdvojili su također troškove života (46%) te ekonomsku situaciju (36%).

I birači u Hrvatskoj glavni su poticaj za izlazak na izbore primarno našli u temama koje utječu na njihov standard. U značajno većem postotku nego na EU razini na prvom su mjestu također rastuće cijene i troškovi života (56%), slijedi gospodarstvo (55%) te socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37%).

– Proteklog lipnja građani diljem Europe iskoristili su svoj glas te je na izborima za Europski parlament zabilježena najveća izlaznost u posljednjih 30 godina. Građani su nam dali mandat da djelujemo, ponudimo odgovore i rješenja te pozitivno utječemo na njihovu svakodnevicu. Ispunit ćemo očekivanja. Tijekom sljedećih tjedana Europski parlament će pomno nadzirati novu Europsku komisiju kako bi osigurao da se doista bavi pitanjima koja su prioritetna za građane. To su troškovi života, gospodarstvo, demokracija, vladavina prava, migracije i sigurnost. Europski parlament nastavit će raditi na tome da glas građana u EU-u bude važan – istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola komentirajući rezultate Eurobarometra.

Velika potpora EU-u i povjerenje u parlamentarnu demokraciju

Potpora Europskoj uniji i dalje je visoka, unatoč gospodarskim poteškoćama. Rezultati istraživanja također pokazuju da su građani optimistični oko budućnosti EU-a (65%) te da i dalje imaju pozitivnu predodžbu Unije (48% ispitanika u odgovoru ističe pozitivnu, a samo 16% negativnu percepciju).

I na članstvo u Europskoj uniji gleda se pozitivno. Sedam od deset ispitanika (70%) ističe kako je njihova zemlja imala koristi od Europske unije i to je brojka koja je stabilna već nekoliko godina. Općenito, u Europskoj uniji četiri su glavna razloga zašto se članstvo smatra korisnim: povećanje suradnje među državama članicama (36%), održavanje mira i jačanje sigurnosti (32%), doprinos EU-a gospodarskom rastu (28%) te stvaranje novih mogućnosti za rad (24%).

U Hrvatskoj je potpora Uniji iznad europskog prosjeka. Čak 56% građana ima ukupno pozitivnu predodžbu, a samo 10% negativnu. Najizraženiji pozitivni stav (62%) ima dobna skupina od 25 do 39 godina. I po pitanju prepoznavanja koristi od članstva, građani u Hrvatskoj su značajno iznad europskog prosjeka. Njih 85% smatra da je članstvo korisno, prije svega zbog novih mogućnosti za rad (51%), poboljšanja standarda života (33%), gospodarskog rasta te mira i sigurnosti (po 31%).

Na početku ovog desetog saziva, povjerenje u europsku parlamentarnu demokraciju je izrazito visoko: 42% građana ima pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta što je najveći dosad zabilježeni omjer za ovaj indikator. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu Parlamenta ima 49% ispitanika, najviše njih u dobnoj skupini od 25 do 39 godina.

Na europskim izborima u lipnju odaziv birača EU-a bio je 50,74%, što je najviše u posljednjih 30 godina te slično izlaznosti 2019. godine. U odnosu na te izbore, povećan je odaziv u 16 od 27 država članica. Da se njihov glas u Uniji čuje smatra 56% ispitanika, što je porast od 8 postotnih bodova u odnosu na veljaču/ožujak 2024.

Hrvatska nije slijedila europski trend te je s 21,35% bila na samom začelju kada je riječ o odazivu birača. Kao glavni razlog za neizlazak na birališta ispitanici u Hrvatskoj navode nezainteresiranost za politiku (30%), činjenicu da inače rijetko glasaju te uvjerenje da glasanje ništa ne mijenja (po 19%).

No analiza Eurobarometra upućuje na to da za brojne građane u EU-u glasanje na europskim izborima postaje navika. Na pitanje zašto glasaju, njih 46% je odgovorilo da to uvijek čine, 42% da je to njihova građanska dužnost, dok je 20% ispitanika reklo kako žele dati potporu političkoj stranci koja im je bliska.

Birači u EU-u su odluku za koga će glasati uglavnom temeljili na tome koliko su stranački programi bliski njihovim idejama i vrijednostima. Stranački prijedlozi o europskim temama bili su najčešći razlozi odabira određene liste za 47% birača (+4 p.p. u odnosu na 2019.).

Postizborni Eurobarometar za Europski parlament je provela agencija Verian (nekadašnji Kantar Public) između 13. lipnja i 8. srpnja 2024. u svih 27 EU država članica. Istraživanje je provedeno uživo, a video-intervjui (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je ukupno 26.349 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji. Uz pregled prema socio-demografskim pokazateljima (spol, dob, regija, urbanizacija) u odgovorima na pitanja o europskim izborima dodatno je napravljeno ponderiranje prema nacionalnom odazivu birača.

Detaljan pregled rezultata istraživanja dostupan je ovdje.

Od sljedećeg proljeća tisuće osamnaestogodišnjaka imat će priliku besplatno istražiti Europu. Komisija je upravo otvorila prijave za najnoviji krug inicijative DiscoverEU

Dostupno je ukupno 35.500 putnih propusnica. Kako bi se kvalificirali, mladi rođeni između 1. siječnja i 31. prosinca 2006. najprije moraju odgovoriti na pet pitanja o EU-u te dodatno pitanje na Europskom portalu za mlade. Kandidati će se rangirati na temelju odgovora, a putne propusnice raspodijelit će se na temelju tog rangiranja. Poziv je otvoren mladima iz Europske unije i zemalja pridruženih programu Erasmus+, uključujući Island, Lihtenštajn, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku. Poziv je otvoren do 16. listopada u 12 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Uspješni kandidati imat će priliku putovati Europom do 30 dana od 1. ožujka 2025. do 31. svibnja 2026. Mogu planirati vlastite ture ili se nadahnuti postojećima, kao što je ‘Feel Good Route’, usmjerena na fizičko i mentalno zdravlje tijekom putovanja. Sudionici nadahnuće mogu potražiti u kulturnoj turi DiscoverEU, inicijativi Europske godine mladih 2022. koja povezuje različite kulturne destinacije s naglaskom na arhitekturi, glazbi, likovnoj umjetnosti, kazalištu, modi i dizajnu. Mogu posjetiti europske prijestolnice kulture, lokacije na UNESCO-vu popisu svjetske baštine, lokacije s oznakom europske baštine ili lokacije s nagradom za pristupačnost grada, tj. gradove usmjerene na povećanje pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

Osim besplatne putne propusnice, sudionici će dobiti i karticu za popuste s više od 40.000 popusta na javni prijevoz, kulturne sadržaje, smještaj, hranu, sport i druge usluge. Osim toga, nacionalne agencije za Erasmus+ organiziraju informativne sastanke prije odlaska i susrete inicijative DiscoverEU, u okviru kojih programi učenja traju od jednog do tri dana.

Sudionicima s invaliditetom ili zdravstvenim problemima dostupna je posebna potpora u skladu s naglaskom programa Erasmus+ na socijalnu uključenost. Aktivnost uključivanja u okviru inicijative DiscoverEU omogućuje organizacijama koje rade s mladima s manje mogućnosti da se prijave za bespovratna sredstva te pruža dodatnu potporu sudionicima, kao što su dodatna financijska sredstva i mogućnost putovanja s osobama u pratnji. Iako se inicijativom DiscoverEU potiče održivo putovanje željeznicom, za mlade iz najudaljenijih regija, prekomorskih područja, udaljenih područja i otoka dostupni su posebni aranžmani.

Komisija je u lipnju 2018., nakon pripremnog djelovanja Europskog parlamenta, pokrenula inicijativu DiscoverEU. Ta je inicijativa sada integrirana u program Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027.

Od 2018. za 319.000 dostupnih putnih propusnica prijavilo se više od 1,3 milijuna kandidata. Na pitanje o svojim iskustvima 93 % ispitanika izjavilo je da planira češće putovati vlakom nakon iskustva s inicijativom DiscoverEU. Mnogima je to bilo prvo putovanje bez roditelja ili odraslih u pratnji, a većina ih je izjavila da se osjeća neovisnije. Više od dvije trećine ispitanika izjavilo je da svoje putne propusnice ne bi mogli financirati bez inicijative DiscoverEU.

Iskustvo inicijative DiscoverEU mladima je omogućilo bolje razumijevanje europskih kultura i povijesti, uz istodobno poboljšanje jezičnih vještina. Sudionici i sudionice pozivaju se da postanu ambasadori inicijative DiscoverEU koji će promicati tu inicijativu. Službena grupa na Facebooku #DiscoverEU, u kojoj se mladi putnici mogu povezati i razmjenjivati iskustva i savjete, trenutačno ima više od 102.000 članova.

Izvor: Europska komisija