Poveži se s nama

EU kutak

Europljani poduzimaju mjere za uštedu i prihvaćanje čiste energije

Objavljeno

/

Veliki sustav solarnih panela postavljen na zelenom polju pod vedrim nebom s oblacima. Paneli su organizirani u redove i okrenuti prema suncu, što ukazuje na korištenje solarne energije.
Foto: Pixabay

Istraživanje Eurobarometra pokazuje da Europljani poduzimaju mjere za uštedu energije i prihvaćanje čiste energije, ali žele veću potporu za tranziciju i zadržavanje računa pod kontrolom

Jučer objavljeno opsežno istraživanje pokazuje da europski građani podupiru energetsku politiku EU-a u posljednjih pet godina. Kad je riječ o budućnosti, izražavaju snažnu potporu većoj koordinaciji na razini EU-a te još većim naporima na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bismo energiju učinili cjenovno pristupačnijom dok radimo na prelasku na čistu energiju i osiguravamo našu energetsku neovisnost. Velika većina ispitanika (77%) tvrdi da bi Europska unija trebala imati snažniju koordinacijsku ulogu u energetskim pitanjima, ovisno o različitim okolnostima.  

79% ispitanika slaže se da će naši klimatski ciljevi potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i privući ulaganja u sektor čiste energije. 76% smatra da će se našim politikama smanjiti ovisnost o uvozu energije, a 69% smatra da će osigurati smanjenje računa za energiju za kućanstva i poduzeća. Kako bi se osiguralo postizanje tih ciljeva, 62% ispitanika izjavilo je da bi Europa trebala diversificirati svoje izvore energije, među ostalim ulaganjem u obnovljive izvore energije, a 54% izjavilo je da bismo trebali štedjeti energiju kad god je to moguće.

Na pitanje što im znači energetska politika EU-a, građani su u svojim odgovorima stavili snažan naglasak na cjenovnu pristupačnost energije: 40% ispitanika prvo je izjavilo da bi se energetskom politikom EU-a trebale osigurati povoljnije cijene energije za potrošače, 33% izjavilo je da bi EU trebao ulagati u inovativne energetske tehnologije, a 30% izjavilo je da bi se trebalo usredotočiti na smanjenje potrošnje energije. Na zahtjev da se navedu politike EU-a iz proteklih pet godina kojima je ostvarena dodana vrijednost za države članice, 35% ispitanika istaknulo je potporu ulaganjima u obnovljivu energiju, a 27% izjavilo je da EU ima dodanu vrijednost ulaganjem u inovativne energetske tehnologije. U međuvremenu je 25% ispitanika izjavilo da je Europa pomogla osigurati da cijene energije budu što pristupačnije, a drugi su izjavili da je potrošačima olakšao izbor opskrbe energijom (24%) ili energetski učinkovitih proizvoda (18%). Na pitanje o oznaci energetske učinkovitosti EU-a tri četvrtine ispitanika (75%) izjavilo je da je to utjecalo na njihov odabir pri kupnji uređaja u posljednjih pet godina.

Potrošači prihvaćaju energetsku tranziciju, ali žele veću potporu

Više od tri četvrtine ispitanika (77%) izjavilo je da je u posljednjih pet godina osobno poduzelo mjere i znatno promijenilo svoje navike kako bi trošili manje energije kod kuće. 55% ispitanika izjavilo je da su prilagodili prijevozne navike kako bi smanjili svoju potrošnju energije, a četiri od deset ispitanika (41%) izjavilo je da su promijenili svoje obrasce potrošnje energije na radnom mjestu.

Konkretni odgovori o mjerama koje su poduzeli građani pokazuju da se val obnove koji je pokrenula Komisija odvija diljem Europe. Među 44% ispitanika koji su poduzeli mjere za smanjenje potrošnje energije kod kuće gotovo polovina ispitanika izvijestila je da su izolirali krov, zidove, prozore ili pod. Više od jedne petine ispitanika spominje promjenu bojlera (27%) ili ugradnju solarnih ploča (22%). U međuvremenu je gotovo četiri od deset osoba izjavilo da mjere nisu poduzele zbog financijskih razloga (37%) ili da odluku donosi vlasnik nekretnine ili suvlasnici zgrade (36%).

Kad je riječ o budućnosti, kad se od njih traži da odaberu s popisa opcija politike za postizanje klimatske neutralnosti, većina ispitanika tvrdi da bi EU trebao poticati države članice da se usredotoče na mjere kojima se podupiru kućanstva pogođena energetskim siromaštvom (53%), smanjenje potrošnje energije (50%) ili mjere kojima se građanima pomaže u proizvodnji ili potrošnji energije iz obnovljivih izvora (50%). 38% ispitanika izjavilo je da bi EU trebao poticati države članice da se usredotoče na mjere za industriju i poduzeća. Na pitanje koje bi konkretne politike služile tom cilju 35% ispitanika izjavilo je da bi EU to trebao učiniti podupiranjem inovacija u području čistih tehnologija, dok 30% smatra da bi trebalo poticati uštedu energije.

Izvor: Europska komisija

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

Metsola potpisala Zakon o proračunu EU za sljedeću godinu

Objavljeno

/

Žena stoji za bijelim podijem i drži govor ispred plavog zida s logotipom Europskog parlamenta. Odjevena je u bež bluzu i izgleda ozbiljno dok govori. Na zidu iza nje su simboli Europske unije i tekst "European Parliament" na engleskom jeziku.
Foto: EU/Mathieu Cugnot

Proračunom su zastupnici osigurali učinkovitiju potporu za pitanja zdravlja, humanitarne pomoći, upravljanja granicama i borbe protiv klimatskih promjena

U dogovoru s državama članicama postignutom u subotu, 16. studenoga, Parlament je uspio obraniti ambiciozan proračun EU-a za sljedeću godinu te osigurati da se njime rješavaju trenutačni izazovi i omogući pozitivan utjecaj na podizanje kvalitete života građana.

Prvi godišnji proračun nakon revizije dugoročnog financijskog okvira EU-a

U veljači 2024., tijekom revizije dugoročnog proračuna EU-a, Parlament je osigurao znatna povećanja za ključne prioritete, kao što je potpora Ukrajini, a ti su dodaci ostali dio proračuna za 2025. Osigurali su i financiranje troškova otplate za Europski instrument za oporavak (EURI), koji su gotovo dvostruko veći od prvotno predviđenog iznosa za 2025., uz istodobnu zaštitu financiranja ključnih programa kao što je Erasmus+ ili istraživanje.

Parlament osigurao dodatna sredstva za programe EU-a

Zastupnici su također dobili dodatna sredstva za ključne programe u godišnjem proračunu za 2025. Uspješno su ispregovarali dodatnih 230,7 milijuna eura povrh početnog nacrta prijedloga Komisije, s naglaskom na ključnim inicijativama kao što su istraživanja, zdravlje, obrazovanje, mladi poljoprivrednici, koordinacija programa socijalne sigurnosti, krizni odgovori na prirodne katastrofe, borba protiv klimatskih promjena, humanitarna pomoć, vojna mobilnost i upravljanje granicama.. Osim tih dodatnih sredstava, velika povećanja ostvarena prethodnim uštedama doprinijet će proračunu za 2025., uključujući 422 milijuna eura za Erasmus+ i 20 milijuna eura za Obzor Europa.

– Ovim proračunom rješavaju se hitni izazovi, koji uključuju rusku agresiju na Ukrajinu, trenutačne migracijske pritiske, sve veću krizu na Bliskom istoku, posljedice prirodnih katastrofa i, prije svega, konkurentnost naših gospodarstava. Time će se osigurati da EU može učinkovito odgovoriti na te hitne situacije – izjavio je Johan Van Overtveldt (ECR, BE), predsjednik Odbora za proračune.

– U iznosu od gotovo 200 milijardi eura proračun EU-a za 2025. veći je za 6 % od proračuna za 2024. To je povećanje od 10 milijardi eura kojim će se omogućiti odgovor na potrebe Europljana te istodobno otplatiti gospodarski oporavak Unije nakon pandemije, a da se pritom ne smanjuju sredstva za ključne programe. Odobravanjem proračuna EU-a za sljedeću godinu šaljemo snažnu poruku građanima EU-a da se, unatoč teškom političkom i gospodarskom kontekstu, EU može opremiti financijskim sredstvima potrebnima za provedbu svojih politika i odgovaranje na potrebe građana – izjavio je Victor Negrescu (S&D, RO), glavni izvjestitelj za proračun EU-a za 2025.

Više od 90 % proračuna EU-a financira aktivnosti u državama članicama EU-a i šire, od čega koristi imaju građani, regije, poljoprivrednici, istraživači, studenti, nevladine organizacije i poduzeća. Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a prvenstveno je usmjeren na ulaganja, stvaranje rasta i prilika diljem Europske unije.

EU opslužuje 27 zemalja s ukupno 450 milijuna stanovnika. S obzirom na to područje primjene, godišnji proračun EU-a relativno je malen – u prosjeku 160 do 180 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. do 2027. To je usporedivo s nacionalnim proračunom Danske, koja ima 5,6 milijuna stanovnika te je za oko 30 % manje od proračuna Poljske, koja ima 38 milijuna stanovnika.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

Europski parlament odobrio novu Komisiju

Objavljeno

/

Dvije žene stoje u prvom planu u velikoj sali za sastanke ispunjenoj ljudima. Jedna od njih, odjevena u svijetli sako, drži dokument, dok druga, u smeđoj košulji, također drži isti dokument. Oboje se smiješe, dok publika iza njih, koja sjedi u redovima, plješće. Prostor je suvremen, s osvijetljenim pločama na zidovima i brojnim sjedećim mjestima raspoređenim u polukrugu.
Foto: EU/EP/Daina Le Lardic

Nakon rasprave s Ursulom von der Leyen o njezinu novom timu i programu, zastupnici su poimeničnim glasanjem izabrali kolegij povjerenika

370 zastupnika glasalo je za, 282 bilo je protiv, a 36 suzdržanih.

Za potvrdu kolegija povjerenika bila je potrebna većina danih glasova.  To će biti drugi mandat Ursule von der Leyen na mjestu predsjednice Komisije, nakon što su zastupnici u Europskom parlamentu u studenome 2019. odobrili njezinu prvu Komisiju.

Uoči glasanja, Ursula von der Leyen predstavila je svoj tim i program, te potvrdila izmjene portfelja koje su zastupnici zatražili tijekom postupka ocjenjivanja u Parlamentu.

– Spremni smo odmah početi raditi – rekla je von der Leyen i istanuka da će njezina Komisija uvijek biti posvećena borbi za slobodu, suverenitet, sigurnost i blagostanje.

Von der Leyen je najavila da će prva inicijativa Komisije biti tzv. kompas konkurentnosti kako bi se premostio inovacijski jaz Europe u odnosu na SAD i Kinu, povećala sigurnost i neovisnost te ostvarila dekarbonizacija. Kad je riječ o europskom zelenom planu, izjavila je da će nastaviti ‘ostvarivati njegove ciljeve’. Obvezala se na predstavljanje dogovora o čistoj industriji, pokretanje strateškog dijaloga o budućnosti europske automobilske industrije, nastavak rada na konkurentnom kružnom gospodarstvu te na ostavarenju unije štednje i ulaganja.

Kad je riječ o aktualnim ratovima u Ukrajini, na Bliskom istoku i u dijelovima Afrike, predsjednica Komisije je poručila kako ‘Europa mora imati snažniju ulogu u svim tim područjima’ te dodala da je to ‘potrebno više nego ikad prije’. Jačanje naše sigurnosti od ključne je važnosti, kazala je, pozivajući Europu da više ulaže u obranu.

– Sigurnost Europe uvijek će biti prioritet ove Komisije – zaključila je.

U raspravi koja je uslijedila neki su zastupnici naglasili potrebu da nova Komisija započne s brzim rješavanjem izazova s kojima se Europa suočava. Također su pozvali Komisiju da poboljša europsku konkurentnost s obzirom na globalni kontekst, da provede europski zeleni plan, osigura energetsku neovisnost te uspostavi obrambenu uniju kao odgovor na aktualni rat u Ukrajini. Dio zastupnika izrazio je neslaganje s novim kolegijem povjerenika.

Nakon što je Europsko vijeće službeno imenuje putem kvalificirane većine, očekuje se da će nova Europska komisija preuzeti dužnost 1. prosinca 2024.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

EU je i dalje globalni predvodnik u području održivog financiranja

Objavljeno

/

Na slici je prikazana plava zastava Europske unije s dvanaest zlatnih zvjezdica koja vijori na vjetru. Oko nje su podignute zastave različitih europskih država na visokim jarbolima. Nebo je oblačno, a u donjem dijelu slike vidi se dio moderne zgrade. Zastave su raspoređene u krug, stvarajući dojam jedinstva i zajedništva.
Foto: EU/Laurie Dieffembacq

EU je više od tri godine nakon prve transakcije zelenim obveznicama u okviru instrumenta NextGenerationEU (NGEU) izdao zelene obveznice NGEU-a u vrijednosti većoj od 65 milijardi eura, zahvaljujući čemu je na putu da postane najveći izdavatelj zelenih obveznica u svijetu

U skladu s najavom predsjednice von der Leyen u govoru o stanju Unije 2020. Europska komisija nastavit će raditi na tome da se 30% instrumenta NextGenerationEU financira putem zelenih obveznica.

Očekuje se da će zelene obveznice NGEU-a omogućiti 264,6 milijardi eura zelenih ulaganja u devet sektora utvrđenih u okviru NGEU-a za zelene obveznice, uključujući čisti promet, čistu energiju i energetsku učinkovitost, čime se potvrđuje vodeća uloga EU-a u održivom financiranju.

Potpuna provedba svih mjera koje se mogu financirati zelenim obveznicama NGEU-a u narednim godinama znatno će doprinijeti zelenoj tranziciji EU-a, pri čemu će se emisije stakleničkih plinova u Uniji smanjivati za otprilike 55 milijuna tona godišnje. To je 1,5% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, a to odgovara kombiniranim emisijama iz 15 milijuna kućanstava u EU-u ili zamjeni 38 milijuna od 250 milijuna automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem u EU-u električnim vozilima. To su rezultati ovogodišnje analize očekivanog učinka dodjele zelenih obveznica instrumenta NextGenerationEU na klimu, koji su danas objavljeni u godišnjem izvješću.

Općenito, prisutnost EU-a na tržištima kapitala deseterostruko se povećala u samo pet godina. Danas su ukupne nepodmirene obveznice EU-a premašile pola bilijuna eura. U nestabilnom globalnom okruženju likvidne i sigurne kolateralne obveznice EU-a povećavaju fond za sigurnu imovinu denominiranu u eurima i omogućuju diversifikaciju rizika.

Izvor: Europska komisija

Nastavi čitati

U trendu