Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Brži i jednostavniji postupak za traženje naknade nakon kašnjenja, susjedna sjedala za roditelja i dijete te ručna prtljaga uključena u cijenu karte neka su od novih pravila

Poslušaj članak

Zastupnici su u utorak sa 646 glasova za, 12 protiv i 3 suzdržana odobrili izmjene pravila o pravima putnika u zračnom prijevozu, o kojima su bili postigli dogovor s Vijećem u okviru Odbora za mirenje. Tim se pravilima, koji su na snazi od 2004., nastoji osigurati odgovarajuća zaštita putnika u slučaju poremećaja u putovanju kao što su uskraćivanje ukrcaja te zakašnjeli ili otkazani letovi. 

– Imamo dobre vijesti za sve koji lete. Naporno smo radili kako bismo osigurali da putnici ne izgube prava koja su već imali, istodobno osiguravajući bolju zaštitu obiteljima, osobama sa smanjenom pokretljivošću i drugima kojima je to najpotrebnije – izjavio je potpredsjednik Odbora za promet i turizam Virginijus Sinkevičius (Zeleni, Litva).

Osiguranje postojećih prava

Zastupnici su uspjeli očuvati ključno pravo putnika na naknadu ili preusmjeravanje na drugi let u slučaju otkazivanja leta. Osim toga, imat će i dalje pravo na traženje naknade kod kašnjenja duljih od tri sata, otkazivanja leta unutar 14 dana do datuma polaska i uskraćivanja ukrcaja.

Iznosi naknade za zakašnjele ili otkazane letove ostaju isti i ovise o udaljenostima: 250 EUR za putovanja do 1500 kilometara, 400 EUR za putovanja unutar EU-a udaljenosti veće od 1500 kilometara i druga putovanja udaljenosti između 1500 i 3500 kilometara te 600 EUR za sva dulja putovanja. Zračni prijevoznici imat će mogućnost umanjiti odštetu za 50% za svoja najdulja putovanja ako putnicima nakon poremećaja u prometu ponude preusmjeravanje do konačnog odredišta, ili ako kašnjenje pri dolasku ne traje dulje od četiri sata.

Uz to, zračni prijevoznici moći će izbjeći isplatu naknade ako je kašnjenje ili otkazivanje leta uzrokovano događajima izvan njihove kontrole. Nova pravila sadržavat će neiscrpan popis izvanrednih okolnosti, među kojima su prirodne katastrofe, rat, meteorološki uvjeti, putnici koji se ponašaju neprihvatljivo te štrajkovi pružatelja usluga u zračnoj luci i zračnoj plovidbi te pružatelja zemaljskih usluga. 

U svim slučajevima zračni prijevoznici dužni su pružiti pomoć putnicima koji su primorani čekati, što uključuje osvježavajuća pića svaka dva sata čekanja, obrok nakon tri sata te, kod duljeg kašnjenja, smještaj od maksimalno tri noći ako je poremećaj u putovanju izvan kontrole zračnih prijevoznika. 

Jednostavnije traženje naknade i kompenzacije 

Zastupnici su inzistirali na tome da postupak traženja naknade bude brži i jednostavniji. Putnici koji se odluče za naknadu umjesto preusmjeravanja dobit će je automatski, a putnici koji se suoče s poremećajima u putovanju dobit će jasne upute o tome kako predati zahtjev za naknadu unutar četiri dana od završetka njihova putovanja. Osim toga, zastupnici su osigurali da putnici nisu obvezni imati korisnički račun ili posebnu aplikaciju kako bi primili te informacije. 

Putnici će imati devet mjeseci za predaju zahtjeva za naknadu, a zračni prijevoznici 30 dana za isplatu naknade ili pozivanje na izvanredne okolnosti, davanje obrazloženja zašto se naknada neće isplatiti te upućivanje putnika u postupak podnošenja pritužbe. 

Nova prava putnika

Putnici u zračnom prometu moći će iskoristiti povratno putovanje dvosmjerne zrakoplovne karte čak i ako nisu iskoristili odlazno putovanje bez dodatnih troškova. 

Nova pravila uključuju i pravo na unos u zrakoplov osobnog predmeta poput male torbe ili ruksaka bez naknade. Kako bi se osigurale transparentnost i usporedivost zrakoplovnih karata, zastupnici su inzistirali na tome da zračni prijevoznici, posrednici i metapretraživači uvijek prikazuju cijene karte koja uključuje ručnu prtljagu na početku postupka rezervacije. Prema novim pravilima, zračni prijevoznici mogu ponuditi niže cijene karata putnicima koji odluče putovati bez ručne prtljage. 

Osim toga, putnici više neće snositi dodatne troškove za ispravljanje pogrešno napisanih imena i prezimena te korištenje ukrcajne propusnice koju su sami ispisali nakon prijave za let. Zastupnici su osigurali i pravo putnika na dobivanje ukrcajne propusnice u digitalnom obliku nakon prijave za let bez ikakvog dodatnog zahtjeva ili obveze otvaranja korisničkog računa ili posebne aplikacije. Uz to, putnicima se ne smije uskratiti ukrcaj na temelju toga što su koristili vlastitu ispisanu verziju digitalno izdane ukrcajne propusnice. 

Zaštita ranjivih putnika

Zastupnici su osigurali da putnici s invaliditetom ili putnici smanjene pokretljivosti imaju pravo na kompenzaciju, preusmjeravanje i pomoć zračnih prijevoznika ako propuste let zbog toga što im pružatelji usluga u zračnoj luci nisu uspjeli osigurati pravovremeni dolazak na izlaz.

Također su osigurali da se obitelji s djecom ne razdvajaju tijekom leta, obvezujući zračne prijevoznike da osobu koja prati dijete mlađe od 14 godina smjeste uz dijete bez dodatnih troškova. Isto pravo vrijedi i za putnike s invaliditetom, putnike smanjene pokretljivosti te trudnice.

– Današnje glasanje pobjeda je i za putnike i za europsko zrakoplovstvo. Nakon više od 13 godina zastoja, konačno zamjenjujemo nesigurnost jasnim pravilima, jačim pravima i povjerenjem. Prava putnika polijeću zajedno s njima, ona ne ostaju prizemljena – istaknuo je izvjestitelj Andrey Novakov (EPP, Bugarska).

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Iako raste zabrinutost za gospodarska pitanja, Europljani cijene mir, sigurnost i suradnju koje donosi EU te prepoznaju kvalitetu života koju Unija omogućuje

Poslušaj članak

Rezultati najnovijeg istraživanja Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, objavljeni u srijedu, pokazuju da Europljani smatraju EU utočištem usred geopolitičke nesigurnosti. 75% Europljana misli da je EU stabilno mjesto za život u nesigurnom svijetu, što je povećanje za osam postotnih bodova u odnosu na listopad i studeni 2025. te drugi najveći udio zabilježen u posljednjem desetljeću.

Ovaj je trend vidljiv i među ispitanicima u Hrvatskoj. Njih 81% kaže da je EU stabilno utočište, što je za 6 postotnih bodova više u odnosu na posljednje istraživanje.

Nedavna geopolitička zbivanja utjecala su na povećanje pesimizma među Europljanima po pitanju budućnosti svijeta: 58% ispitanika je pesimistično, dok je 38% optimistično. Udio pesimističnih građana narastao je za šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2025. Sveopće raspoloženje građana varira između nesigurnosti (44%) i nade (43%), dvaju osjećaja koje su ispitanici najčešće birali za opis svojeg trenutačnog emocionalnog stanja.

Za razliku od EU prosjeka, građani u Hrvatskoj uglavnom su optimistični oko budućnosti. Tako se izjašnjava 52% ispitanika, dok se 44% svrstava u skupinu pesimističnih. Dominantan osjećaj je nada (51%), a  slijede odlučnost (45%) te samopouzdanje (38%).

U kontekstu promjenjivog svijeta i saveza koji se mijenjaju, 74% Europljana smatra članstvo u EU-u korisnim. To je dosad najveći zabilježeni udio od kada je u Eurobarometru postavljeno ovo pitanje, a ista razina dosegnuta je samo još 2025. Doprinos Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti smatra se glavnom i rastućom koristi od članstva (40%), s povećanjem od tri postotna boda u odnosu na proljeće 2025. Druga najveća korist članstva je poboljšana suradnja među državama članicama (34%).

Ispitanici u Hrvatskoj i dalje su iznad EU prosjeka kad je riječ o prepoznavanju dobrobiti EU članstva. 81% kaže da je Hrvatska imala koristi od ulaska u EU, uglavnom zbog novih poslovnih mogućnosti (46%), doprinosa EU-a očuvanju mira i sigurnosti (39%, što je porast od čak 7 p.b. u odnosu na proljeće 2025.) te rasta standarda (30%). Najzastupljeniji pozitivni odgovori o EU članstvu su u dobnim skupinama od 15 – 24 godine te 25 – 39 godina (po 88%).

– U vremenima globalne neizvjesnosti, građani sve više vide Europsku uniju kao svjetionik stabilnosti. U nemirnom svijetu, to je povjerenje najveća snaga Europe. Ono dolazi s jasnim očekivanjem da djelujemo odlučno kako bismo našim građanima pružili sigurnost, blagostanje i nove mogućnosti – izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Velika očekivanja po pitanju geopolitičke neovisnosti EU-a

Kako bi ojačao svoju ulogu u svijetu, građani smatraju da bi se EU trebao usredotočiti na obranu i sigurnost (39%) te energetsku neovisnost (35%, što je povećanju od 6 p.b. u odnosu na jesen 2025.). Na trećem su mjestu konkurentnost i gospodarstvo.

Građani u Hrvatskoj, jačanje EU-a na međunarodnoj pozornici povezuju s energetskom neovisnošću (36%) i gotovo u jednakoj mjeri sa sigurnošću hrane (35%), konkurentnošću i gospodarstvom (34%) te demografijom (33%, što je 5 p.b. više od posljednjeg istraživanja).

Kao odgovor na brojne izazove, građani EU-a žele da Unija pojača svoje napore. 68% Europljana vjeruje da bi uloga EU-a u zaštiti građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika trebala postati još važnija. Velika većina Europljana želi da države članice nastupaju ujedinjenije u trenutačnom geopolitičkom kontekstu i da EU promiče poštovanje međunarodnog prava u svijetu (90%). Uz to, 73% građana želi da EU raspolaže s više sredstava za suočavanje s globalnim rizicima.

Dobra kvaliteta života, ali i strah od pada životnog standarda

Proljetno istraživanje Eurobarometra pokazuje i kako građani percipiraju kvalitetu života u Uniji. Općenito prevladava optimizam: 83% ispitanika zadovoljno je kvalitetom života, dok je 17% nezadovoljno. Međutim, udio zadovoljnih opada na 69% kod građana koji ponekad imaju poteškoća s podmirivanjem troškova života te na samo 40% kod građana koji se suočavaju s takvim problemima većinu vremena. Fizičko i mentalno zdravlje (51%) te financijska situacija (49%) smatraju se najvažnijim elementima dobre kvalitete života.

U Hrvatskoj 71% građana kaže da je zadovoljno kvalitetom života, a 29% da nije. Nešto su zadovoljnije žene (73%) i mladi (94% u dobnoj skupini 15 – 24, te 80% u skupini od 25 – 39 godina). Najmanje su zadovoljni ispitanici stariji od 55 godina (59%). Kao glavni čimbenici koji utječu na kvalitetu života navode se financije (51%), sigurnost i kvaliteta hrane (46%),  društveni život (42%) te fizičko i mentalno zdravlje (41%).

Gotovo trećina građana u EU-u (29%) očekuje da će njihova kvaliteta života opasti sljedećih godina, 50% smatra da će ostati ista, a 18% da će narasti. Najviše zabrinutosti zbog opadanja kvalitete života prisutno je u Francuskoj (44%), Portugalu (39%) te Austriji i Njemačkoj (38%).

Građani žele da glavni prioritet Parlamenta bude rješavanje inflacije

Mišljenje da je potrebno unaprijediti gospodarstvo u skladu je s odgovorima građana na pitanje koje bi teme trebale biti među prioritetima Europskog parlamenta. Prema ispitanicima, glavni prioritet Parlamenta trebao bi biti rješavanje inflacije te rastućih cijena i troškova života (47%, što je povećanje od 6 p.b. u odnosu na jesen 2025). Taj je problem već bio prioritetan u prethodnim istraživanjima, a sada je dobio na važnosti te prednjači pred ostalim prioritetima za 12 postotnih bodova. Iza njega su gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta (35%, =) te obrana i sigurnost EU-a (34%, =).

Ispitanici u Hrvatskoj, još izraženije nego na razini EU-a, kao prioritetnu temu za rad Europskog parlamenta navode inflaciju i troškove života (61%, rast od 4 p.p.) te gospodarstvo i radna mjesta (45%). Slijede siromaštvo i socijalna isključenost (39%), poljoprivreda i sigurnost hrane (35%), javno zdravlje (29%) te obrana i sigurnost EU-a (25%).

EU i Europski parlament – otporna demokracija

Opći pokazatelji zadovoljstva građana EU-om i Parlamentom ostali su stabilni u proljetnom istraživanju Eurobarometra uz jednu iznimku: 59% ispitanika izjavilo je da je zadovoljno demokracijom u Uniji, što je povećanje od 5 postotnih bodova u odnosu na studeni 2025. Time je dosegnut dosad najveći udio, zabilježen i 2022.

Detaljni podaci istraživanja mogu se pronaći na internetskoj stranici Eurobarometra.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Komisija upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja

Poslušaj članak

Europska komisija je prošli tjedan predstavila opsežan socijalni paket kojim želi znatno smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost u Europskoj uniji do 2050. godine.

U središtu paketa nalazi se prva Strategija EU-a za borbu protiv siromaštva, koja bi trebala uskladiti politike država članica i usmjeriti europska sredstva prema najugroženijim skupinama stanovništva.

 Komisija pritom upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja.

Uz strategiju protiv siromaštva predstavljen je i Europski plan za pristupačno stanovanje, kojim Bruxelles želi odgovoriti na rast cijena nekretnina i najamnina u velikom broju europskih gradova.

Komisija planira povećati ulaganja u socijalne i energetski učinkovite stanove, pojednostaviti pravila državnih potpora za stambene projekte te potaknuti Europsku investicijsku banku na snažnije financiranje javnog i pristupačnog stanovanja.

Poseban naglasak stavljen je na borbu protiv beskućništva i energetske siromašnosti, odnosno situacija u kojima kućanstva ne mogu podmirivati osnovne troškove grijanja i električne energije.

Komisija također želi ojačati provedbu Europskog stupa socijalnih prava kroz nove mjere za pravednije tržište rada, bolju zaštitu radnika i veći pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i digitalnim uslugama.

U priopćenju se navodi da će države članice dobiti dodatnu financijsku i tehničku podršku za provođenje reformi, uključujući korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda plus i drugih europskih fondova. Komisija smatra da socijalna politika mora postati sastavni dio zelene i digitalne tranzicije kako bi se spriječilo dodatno produbljivanje nejednakosti među građanima EU-a.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da gospodarski napredak nema smisla ako velik broj građana ostaje isključen iz osnovnih društvenih i ekonomskih prilika te da Europa mora ostati kontinent socijalne sigurnosti, jednakih mogućnosti i dostojanstvenog života za sve.