Poveži se s nama

EU kutak

Troškovi života glavna su briga građana na početku novog saziva Europskog parlamenta

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje hrpu naslaganih srebrnih kovanica na šarenim novčanicama različitih denominacija. Fokus je na kovanicama, dok su novčanice zamagljene u pozadini.
Foto: Pixabay

Europski parlament objavio je ‘EU postizborno istraživanje 2024.’ o stavovima birača i prioritetima građana. I u Hrvatskoj i u EU-u dominiraju gospodarske teme te se prepoznaju koristi EU članstva

Rast cijena i troškova života (42%) te stanje u gospodarstvu (41%) bili su glavni poticaj europskim građanima da izađu na izbore za Europski parlament u lipnju ove godine.

Trećina birača (34%) ističe kako ih je na glasanje potaknula međunarodna situacija, a sličan udio ispitanika izdvaja obranu demokracije i vladavine prava (32%).

Oni koji nisu glasali – među temama koje su ih mogle motivirati na sudjelovanje na izborima – izdvojili su također troškove života (46%) te ekonomsku situaciju (36%).

I birači u Hrvatskoj glavni su poticaj za izlazak na izbore primarno našli u temama koje utječu na njihov standard. U značajno većem postotku nego na EU razini na prvom su mjestu također rastuće cijene i troškovi života (56%), slijedi gospodarstvo (55%) te socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37%).

– Proteklog lipnja građani diljem Europe iskoristili su svoj glas te je na izborima za Europski parlament zabilježena najveća izlaznost u posljednjih 30 godina. Građani su nam dali mandat da djelujemo, ponudimo odgovore i rješenja te pozitivno utječemo na njihovu svakodnevicu. Ispunit ćemo očekivanja. Tijekom sljedećih tjedana Europski parlament će pomno nadzirati novu Europsku komisiju kako bi osigurao da se doista bavi pitanjima koja su prioritetna za građane. To su troškovi života, gospodarstvo, demokracija, vladavina prava, migracije i sigurnost. Europski parlament nastavit će raditi na tome da glas građana u EU-u bude važan – istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola komentirajući rezultate Eurobarometra.

Velika potpora EU-u i povjerenje u parlamentarnu demokraciju

Potpora Europskoj uniji i dalje je visoka, unatoč gospodarskim poteškoćama. Rezultati istraživanja također pokazuju da su građani optimistični oko budućnosti EU-a (65%) te da i dalje imaju pozitivnu predodžbu Unije (48% ispitanika u odgovoru ističe pozitivnu, a samo 16% negativnu percepciju).

I na članstvo u Europskoj uniji gleda se pozitivno. Sedam od deset ispitanika (70%) ističe kako je njihova zemlja imala koristi od Europske unije i to je brojka koja je stabilna već nekoliko godina. Općenito, u Europskoj uniji četiri su glavna razloga zašto se članstvo smatra korisnim: povećanje suradnje među državama članicama (36%), održavanje mira i jačanje sigurnosti (32%), doprinos EU-a gospodarskom rastu (28%) te stvaranje novih mogućnosti za rad (24%).

U Hrvatskoj je potpora Uniji iznad europskog prosjeka. Čak 56% građana ima ukupno pozitivnu predodžbu, a samo 10% negativnu. Najizraženiji pozitivni stav (62%) ima dobna skupina od 25 do 39 godina. I po pitanju prepoznavanja koristi od članstva, građani u Hrvatskoj su značajno iznad europskog prosjeka. Njih 85% smatra da je članstvo korisno, prije svega zbog novih mogućnosti za rad (51%), poboljšanja standarda života (33%), gospodarskog rasta te mira i sigurnosti (po 31%).

Na početku ovog desetog saziva, povjerenje u europsku parlamentarnu demokraciju je izrazito visoko: 42% građana ima pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta što je najveći dosad zabilježeni omjer za ovaj indikator. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu Parlamenta ima 49% ispitanika, najviše njih u dobnoj skupini od 25 do 39 godina.

Na europskim izborima u lipnju odaziv birača EU-a bio je 50,74%, što je najviše u posljednjih 30 godina te slično izlaznosti 2019. godine. U odnosu na te izbore, povećan je odaziv u 16 od 27 država članica. Da se njihov glas u Uniji čuje smatra 56% ispitanika, što je porast od 8 postotnih bodova u odnosu na veljaču/ožujak 2024.

Hrvatska nije slijedila europski trend te je s 21,35% bila na samom začelju kada je riječ o odazivu birača. Kao glavni razlog za neizlazak na birališta ispitanici u Hrvatskoj navode nezainteresiranost za politiku (30%), činjenicu da inače rijetko glasaju te uvjerenje da glasanje ništa ne mijenja (po 19%).

No analiza Eurobarometra upućuje na to da za brojne građane u EU-u glasanje na europskim izborima postaje navika. Na pitanje zašto glasaju, njih 46% je odgovorilo da to uvijek čine, 42% da je to njihova građanska dužnost, dok je 20% ispitanika reklo kako žele dati potporu političkoj stranci koja im je bliska.

Birači u EU-u su odluku za koga će glasati uglavnom temeljili na tome koliko su stranački programi bliski njihovim idejama i vrijednostima. Stranački prijedlozi o europskim temama bili su najčešći razlozi odabira određene liste za 47% birača (+4 p.p. u odnosu na 2019.).

Postizborni Eurobarometar za Europski parlament je provela agencija Verian (nekadašnji Kantar Public) između 13. lipnja i 8. srpnja 2024. u svih 27 EU država članica. Istraživanje je provedeno uživo, a video-intervjui (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je ukupno 26.349 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji. Uz pregled prema socio-demografskim pokazateljima (spol, dob, regija, urbanizacija) u odgovorima na pitanja o europskim izborima dodatno je napravljeno ponderiranje prema nacionalnom odazivu birača.

Detaljan pregled rezultata istraživanja dostupan je ovdje.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

Komisija najavljuje mjere za siguran i održiv uvoz u okviru e-trgovine

Objavljeno

/

Manja kartonska kutija s ručno napisanim natpisom "Online Shopping" stoji na laptopu, simbolizirajući e-trgovinu.
Foto: Pixabay

Komisija poduzima mjere za uklanjanje rizika koji proizlaze iz uvoza robe male vrijednosti koja se prodaje putem internetskih trgovaca na malo koji nisu iz EU-a i stranica za kupoprodaju na kojima posluju trgovci koji nisu iz EU-a

Te su mjere dio Komunikacije o e-trgovini ‘Sveobuhvatni paket instrumenata EU-a za sigurnu i održivu e-trgovinu’. Komisija potiče mjere u području, među ostalim, carina i trgovine, kao što su pokretanje carinskih provjera, zaštita potrošača te Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima.

Prošle je godine na tržište EU-a ušlo oko 4,6 milijardi pošiljaka male vrijednosti, tj. artikala čija vrijednost nije veća 150 eura, što je 12 milijuna paketa dnevno. To je dvostruko više nego 2023. i trostruko više nego 2022., a za mnoge od tih artikala utvrđeno je da nisu u skladu s europskim zakonodavstvom.

Taj eksponencijalni rast donosi mnoge razloge za zabrinutost.

Kao prvo, u EU ulazi sve više štetnih proizvoda. Osim toga, europskim prodavateljima, koji poštuju naše visoke standarde za proizvode, prijeti opasnost od štete zbog nepoštene trgovačke prakse i prodaje krivotvorene robe na internetskim stranicama za kupoprodaju. Naposljetku, velik broj paketa koji se otpremaju i prevoze ima negativan učinak na okoliš i klimu.

Potrošači u Europi trebali bi imati na raspolaganju puni potencijal e-trgovine te na internetu imati pristup praktičnim, cjenovno pristupačnim, sigurnim i visokokvalitetnim proizvodima. Isto tako, europska poduzeća trebala bi na jedinstvenom tržištu uživati u jednakim uvjetima.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

Zagreb uskoro domaćin europskog festivala novinarstva

Objavljeno

/

By

Vizualni plakat za Europski festival novinarstva i medijske pismenosti "VOICES". Dizajn prikazuje narančasto-plavu omotnicu s bijelom oznakom, pričvršćenom konopcem, na kojoj je naziv festivala. Na vrhu su datum i lokacija događaja: 27. veljače – 1. ožujka 2025., Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb.

Cilj Europskog festivala novinarstva – Voices, čijem će drugom izdanju Zagreb uskoro biti domaćin, bit će jačanje javnih medija i medijske pismenosti, vitalnih elemenata u borbi protiv dezinformacija, najavili su u ponedjeljak organizatori u Kući Europe u Zagrebu

Voices je ‘prvi pokušaj europskog festivala novinarstva i medijske pismenosti’, koji imaju ključnu ulogu u suzbijanju propagande i dezinformacija, objasnio je koordinator Festivala Giovanni Melogli.

Cilj je Festivala ostvariti direktan odnos s javnošću i ‘ukazati na važnost javnih medija, čija je srž informirati, obrazovati i zabaviti svakoga i svagdje’, rekao je Thomas Bergmann iz Europske radiodifuzne unije (EBU), jednog od organizatora.  

– Svjedoci smo da vlade i političari pokušavaju potkopavati nezavisnost javnih medija, stoga treba izaći van i pokazati važnost javnih medija te imati direktan kontakt s ljudima – upozorava Bergmann.

Drugo izdanje Festivala održava se u Zagrebu, ‘baš u ovom dijelu Europe i baš u ovo vrijeme, što je izuzetno važno’ jer Europska komisija izražava zabrinutost zbog razine medijske pismenosti u Hrvatskoj, rekla je Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara.

– Ovo je i važna platforma da se upoznaju mediji iz čitave Europe koji vode zajedničke borbe.

Maja Ljubić Kutnjak iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj naglasila je da građani moraju dobiti točne i relevantne informacije jer nove platforme bujaju i moraju biti pod nadzorom.

Stoga događaj ima snažnu ‘moralnu podršku’ Europskog parlamenta i pod njegovim je visokim pokroviteljstvom.

Teme kojima će se festival baviti su medijska pismenost, budućnost lokalnih medija, sigurnost novinarki i novinara, kao i inovativni formati novinarstva.

– To je pravi festival – rekla je Iva Nenadić iz Centra za pluralizam i slobodu medija, jer mu je format uključiv i prilika je javnosti da ‘preispita svoj odnos s informacijama danas’. Predviđeni su brojni paneli, radionice, izložbe, predavanja, kao i zabavni sadržaj.

Voices je prvi put održan 2024. u Firenci u Italiji gdje se okupilo više od 1300 sudionika. Svečano će biti otvoren 27. veljače, a službeni dio festivala trajat će od 28. veljače do 1. ožujka u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Sudjelovanje na festivalu je besplatno.

Nastavi čitati

EU kutak

Konstituirajuće sjednice novih stalnih radnih tijela Europskog parlamenta

Objavljeno

/

Na slici je prikazana unutrašnjost Europskog parlamenta s velikom količinom zastupnika koji sjede za svojim stolovima raspoređenim u polukružnim redovima. U sredini se nalazi govornica, a iznad nje zastava Europske unije. Sala je moderna i prostrana, a atmosfera je formalna.
Foto: EU/Fred Marvaux

Odbor za sigurnost i obranu (SEDE), koji je na plenarnoj sjednici u prosincu dobio status punopravnog stalnog radnog tijela Parlamenta, održao je konstituirajuću sjednicu na kojoj je za predsjednicu jednoglasno izabrana zastupnica Marie-Agnes Strack-Zimmermann (Renew, Njemačka)

Ona je poručila kako će Odbor biti ‘snažno nadzorno tijelo i pokretačka snaga u području europske sigurnosne i obrambene politike. Naše zajedničko djelovanje odredit će hoće li Europa biti spremna za sadašnje i buduće prijetnje te možemo li ozbiljno shvatiti svoju odgovornost za vlastitu obranu. Europski parlament i novi stalni Odbor u potpunosti će podupirati Ukrajinu, ne samo dokle god to bude potrebno, nego koliko god to bude potrebno, te će poticati razvoj europskih obrambenih sposobnosti’.

Zastupnici su također izabrali potpredsjednike Odbora: Christophea Gomarta (EPP, Francuska), Mihaija Tudosea (S&D, Rumunjska), Alberica Gambina (ECR, Italija) i Riha Terrasa (EPP, Estonija)

Odbor za sigurnost i obranu dobio je status stalnog radnog tijela na plenarnoj sjednici u prosincu 2024., zajedno s Odborom za javno zdravlje (SANT) koji je konstituirajuću sjednicu održao u srijedu u 9 sati.

Zastupnici su također odlučili osnovati dva posebna odbora: za stambenu krizu (HOUS) i za europski štit za zaštitu demokracije čiji će mandat trajati 12 mjeseci. Promjene su dio paketa prijedloga predsjednice Parlamenta Roberte Metsole i čelnika klubova zastupnika za rješavanje trenutačnih izazova u Europi.

Posebni odbor za stambenu krizu sastat će se prvi put u četvrtak u 11:30 kako bi izabrao svoje vodstvo. Prema Poslovniku, novo tijelo će, među ostalim, evidentirati trenutačne stambene potrebe u različitim područjima i skupinama stanovništva te analizirati postojeće stambene politike i financijska sredstva Unije namijenjena održivom i priuštivom stanovanju, s ciljem iznošenja preporuka za izradu i buduću provedbu europskog plana za priuštivo stanovanje i europske strategije za stanogradnju koje će predstaviti Komisija.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nastavi čitati

U trendu