Europska unija suočava se s dosad neviđenim sigurnosnim izazovima, zbog čega je Europski parlament u dvije rezolucije usvojene u srijedu istaknuo potrebu za snažnijom podrškom Ukrajini i istovremenim jačanjem vlastite obrane

Zastupnici upozoravaju da EU ne može nastaviti funkcionirati ‘po starom’ te da su hitne promjene nužne kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i sigurnost kontinenta.

EU kao ključni saveznik Ukrajine

U prvoj rezoluciji Parlament naglašava da je EU sada glavni strateški saveznik Ukrajine te da mora pomoći toj zemlji u očuvanju prava na samoobranu. Zastupnici pozdravljaju prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre postignut 11. ožujka, ali i očekuju da ga Rusija prihvati, uz obustavu svih napada na ukrajinske civile i infrastrukturu.

S obzirom na promjenu stajališta Sjedinjenih Američkih Država prema ruskoj agresiji – što uključuje otvoreno okrivljavanje Ukrajine za trenutačni rat – EU i njegove države članice moraju preuzeti ulogu najvećeg donatora i povećati vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini. Parlament upozorava da se ne smiju donositi kompromisni mirovni sporazumi koji bi dugoročno oslabili sigurnost Ukrajine i Europe te se protivi svim pokušajima prisile ukrajinskog vodstva na kapitulaciju.

Osim toga, zastupnici ističu važnost ubrzanja pristupnih pregovora Ukrajine s EU-om i pozivaju na uvođenje strožih sankcija protiv Rusije, uključujući zapljenu zamrznute ruske imovine koja bi se upotrijebila za obnovu ratom razorene zemlje.

Jačanje europske sigurnosti – kraj iluzije o stabilnosti

U drugoj rezoluciji Parlament upozorava da je Europa suočena s najvećom vojnom prijetnjom od Hladnog rata te da EU mora poduzeti odlučne korake kako bi osigurao vlastitu sigurnost. Upozorava se na sve veću prijetnju koju predstavlja Rusija, zajedno s njezinim saveznicima – Bjelarusom, Kinom, Sjevernom Korejom i Iranom. Osim toga, istaknuta je i zabrinutost zbog nepredvidivih poteza SAD-a, posebice s obzirom na nedavne izjave administracije bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Parlament poziva na ukidanje svih ograničenja u korištenju zapadnih oružanih sustava koje je Ukrajina dobila, uključujući mogućnost napada na vojne ciljeve unutar Rusije. Zastupnici također naglašavaju potrebu za razvojem europskog obrambenog stupa unutar NATO-a koji bi mogao samostalno djelovati u kriznim situacijama.

Kako bi se osigurala otpornost Unije na sigurnosne prijetnje, zastupnici podržavaju osnivanje Vijeća ministara obrane EU-a te prelazak s jednoglasnog odlučivanja na kvalificiranu većinu u pitanjima obrane. Također, naglašavaju hitnu potrebu za financiranjem velikih vojnih ulaganja kroz europske obrambene obveznice, jer ‘hitne potrebe ne mogu čekati sljedeći višegodišnji financijski okvir’.

Europska unija pred ključnim odlukama

Usvajanjem ovih dviju rezolucija, Europski parlament šalje jasan signal da EU mora preuzeti aktivniju ulogu u globalnoj sigurnosti. Dok se Ukrajina nastavlja boriti za svoj teritorijalni integritet, EU ne smije ostati pasivan promatrač – već istinski jamac sigurnosti, kako za Ukrajinu, tako i za vlastite građane. Hoće li države članice pratiti ove ambiciozne planove i osigurati konkretne akcije, ostaje ključno pitanje za budućnost europske sigurnosti.

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj poziva na otvorenje multimedijskog centra Doživi Europu, u subotu 8. ožujka od 11 sati, u Bakačevoj ulici 3 u Zagrebu

Novi izložbeni prostor posjetiteljima nudi specijalizirani sadržaj o Europskoj uniji na vizualno atraktivan, dinamičan i zabavan način: kroz iskustvo virtualne stvarnosti, priče o europskim politikama u svakodnevici, digitalnu interaktivnu tehnologiju.

Organizirane grupe mogu kroz tzv. igru uloga sudjelovati u simulaciji rada zastupnika u Europskom parlamentu te se tako pobliže upoznati s procesom donošenja zakona u EU-u.

Cilj je približiti Europsku uniju građanima i pokazati da odluke koje se donose na europskoj razini vrlo konkretno utječu na živote svih nas. Sadržaj je prilagođen svim generacijama, onima koji žele bolje razumjeti europske procese te doznati više o aktualnim temama koje oblikuju Europu.

Povodom otvorenja, uz obilazak centra građanima će ponuditi i prigodan edukativni i zabavan program na nekoliko lokacija u centru Zagreba, od 11 do 14 sati.

Otvorenjem centra Doživi Europu, Zagreb se pridružuje ostalim europskim prijestolnicama u kojima su ovakvi prostori već dostupni građanima. Prvi je otvoren u Berlinu 2016. godine, a međuvremenu su s radom započeli i centri u Ljubljani, Helsinkiju, Strasbourgu, Kopenhagenu, Tallinnu, Parizu, Rimu, Stockholmu, Beču, Varšavi, Pragu, Luksemburgu te Dublinu. U ovoj su godini planirana otvorenja multimedijskih prostora u Ateni i Budimpešti.

Centar u Zagrebu radit će sedam dana u tjednu, ulaz će biti besplatan, a sadržaj dostupan na 24 službena jezika Europske unije.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

U Muzeju suvremene umjetnosti svečano je otvoren 2. Europski festival novinarstva i medijske pismenosti ‘Voices’, koji okuplja novinare, akademske stručnjake i medijske profesionalce iz cijele Europe

Voices festival otvoren je pred brojnom publikom u Muzeju suvremene umjetnosti, a na otvaranju festivala bili su prisutni i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.

– Novinarstvo današnjice izazvano je naglom digitalnom transformacijom i umjetnom inteligencijom, slažu se i organizatori, zbog čega je važno pronaći odgovarajući zakonodavni model zaštite medija kao stupa demokratskog društva – istaknula je Obuljen Koržinek, koja je najavila usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s Europskim aktom o slobodi medija do jeseni ove godine te rad vlade na potpori za distribuciju tiskanih medija.

– Novinarstvo s pravom nosi naziv sedme sile jer ima moć oblikovati društvo, usmjeravati javno mnijenje i otkrivati istinu. U vremenu sveprisutnih dezinformacija, jačanje medijske pismenosti naša je zajednička odgovornost – rekao je gradonačelnik Tomašević, dodavši kako mu je posebno drago što se ovo značajno događanje održava upravo u Zagrebu, gradu koji je prošle godine od Europske komisije proglašen europskom predstavnicom raznolikosti i socijalne inkluzije.

Predsjednica EFJ-a i organizacijska koordinatorica festivala Maja Sever istaknula je kako su osim ekonomskog rizika, novinari izloženi i sigurnosnom, stoga je ovo platforma i za povezivanje novinara.

– Dok smo se mi potrudili organizirati ovaj festival, u Ukrajini u okrugu Buči u ruskom napadu ubijena je naša kolegica Tatjana Kulik, članica sindikata novinara Ukrajine. U ruskoj invaziji na Ukrajinu poginulo više od 100 novinara – kazala je Sever i pozdravila u publici glavnu tajnicu sindikata novinara Ukrajine Linu Kušč, ukrajinske novinare i kolege iz Bjelorusije u egzilu.

Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj pod čijim se pokroviteljstvom održava festival Voices, rekla je da su medijske slobode temelj vrijednosti Europske unije.

– Europa je prva u svijetu koja uređuje ovo područje i da služi kao uzor drugim zemljama – kazala je Ujević.

Nakon prvog uspješnog izdanja u Firenci, ovogodišnji festival održava se u Zagrebu od 27. veljače do 1. ožujka, donoseći bogat i aktualan program. Ključne teme festivala uključuju ulogu umjetne inteligencije u novinarstvu, borbu protiv dezinformacija, sigurnost novinara, izazove medijskih ekonomskih modela, medijsku pismenost, integritet izbora, europsko zakonodavstvo o medijima i digitalno okruženje.

Sudionici festivala imat će priliku sudjelovati u panelima, raspravama, izložbama, interaktivnim radionicama, kazališnoj predstavi te mrežnim događanjima. Ulaz na festival je besplatan.

Festival Voices organizira konzorcij europskih strukovnih i akademskih organizacija, uz pokroviteljstvo Europske komisije, partnerstvo s Europskom federacijom novinara i Sindikatom novinara Hrvatske te uz podršku Grada Zagreba.