U srijedu u 9 sati zastupnici će s premijerom Viktorom Orbanom raspravljati o programu šestomjesečnog mađarskog predsjedanja Vijećem koje je započelo 1. srpnja 2024.
Mađarska vlada najavila je sljedeće prioritete:
- novi dogovor o europskoj konkurentnosti;
- jačanje europske obrambene politike;
- dosljedna politika proširenja koja se temelji na zaslugama;
- suzbijanje nezakonitih migracija;
- priprema buduće kohezijske politike;
- agrarna politika EU-a usmjerena na poljoprivrednike;
- rješavanje demografskih izazova.
Tijekom zakonodavnog razdoblja 2019. – 2024. Parlament je u više navrata osudio namjerne i sustavne napore mađarske vlade da ugrozi vrijednosti EU-a i prijetnju koju ona predstavlja za institucije i fondove EU-a. Zastupnici su izrazili ozbiljnu sumnju u sposobnost vlade Viktora Orbana da vjerodostojno ispuni svoju ulogu predvodnika Vijeća. Parlament smatra da se stanje pogoršalo od pokretanja postupka iz članka 7. stavka 1. UEU-a, do te mjere da se Mađarska više ne može smatrati potpunom demokracijom.
U utorak ujutro zastupnici će raspravljati o uredbi o društvenim mrežama i ulozi Akta o digitalnim uslugama u zaštiti demokracije i slobode na internetu.
Rasprava s Komisijom vodit će se o provedbi Akta o digitalnim uslugama, koji se od veljače 2024. primjenjuje na sve platforme. Zastupnici će vjerojatno pitati o mjerama koje je Komisija dosad poduzela, uključujući postupke za procjenu mogućih povreda Akta o digitalnim uslugama koje su počinili TikTok, Meta, X i AliExpress. S obzirom na nedavni razvoj događaja vezano uz uhićenje Pavela Durova, zastupnici također mogu postaviti pitanje hoće li se strože nadzirati i platforma Telegram.
Od donošenja Akta o digitalnim uslugama sve više zemalja počinje razmatrati slične prijedloge i zakone kako bi internetske platforme bile odgovorne za dobrobit svojih korisnika. Primjerice, britanski Zakon o sigurnosti na internetu, kanadski Zakon o šteti na internetu, australski Zakon o sigurnosti na internetu i američki Zakon o sigurnosti djece na internetu.
Isti dan u 13:30 Mario Draghi predstavit će zastupnicima sveobuhvatan i ambiciozan plan za jačanje konkurentnosti Europe.
Nakon prezentacije, Parlament će održati raspravu. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen zadužila je Maria Draghija, bivšeg predsjednika Europske središnje banke i talijanskog premijera, da predstavi ideje o budućnosti europske konkurentnosti.
U izvješću se navodi da je izazov s kojim se suočavaju tvorci politika ‘egzistencijalan’ te se upozorava da će odugovlačenje rezultirati teškim odlukama koje će trebati donijeti. Draghi predlaže dalekosežne promjene u brojnim područjima. To uključuje poticanje javnih ulaganja ‘bez presedana’, među ostalim izdavanjem novih zajedničkih vrijednosnih papira EU-a, reformom kohezijske politike EU-a, reformom politike tržišnog natjecanja i novom industrijskom politikom u čijem je središtu strategija za smanjenje visokih cijena energije u Europi.
U utorak poslijepodne zastupnici će s Komisijom raspravljati o ratu u Pojasu Gaze i stanju na Bliskom istoku.
Pozivajući na zajednički europski pristup, prvi čovjek EU-a za vanjske poslove Josep Borrell nedavno je opisao stanje u Gazi kao ‘katastrofalno i s humanitarnog i s političkog stajališta, bez pozitivnih mogućnosti na vidiku’.
Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, izraelske su snage od listopada 2023. ubile više od 40.000 Palestinaca kao odgovor na napad Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno oko 1200, a oteto oko 250 ljudi.
Europski parlament u više je navrata pozvao na hitan i trajan prekid vatre te trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih talaca. Zastupnici su izrazili duboku zabrinutost zbog rizika od eskalacije sukoba, posebno u Libanonu.
Zastupnici će u srijedu s Komisijom i Vijećem raspravljati o mađarskom sustavu izdavanja dozvola boravka i posljedicama za schengensko područje.
U srpnju je mađarska vlada proširila svoj sustav boravišnih dozvola na državljane Rusije i Bjelarusa. Zastupnici su izrazili zabrinutost da se time ublažuju zahtjevi za provjeru za ruske i bjeloruske državljane koji ulaze u EU, stvarajući moguće sigurnosne rizike za cijelo schengensko područje slobodnog putovanja.
Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson potvrdila je 4. rujna pred parlamentarnim Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da Komisija od mađarske vlade traži dodatna pojašnjenja.
Isti dan, u raspravi o stajalištu Vijeća o proračunu EU-a za sljedeću godinu, zastupnici će kritizirati planirana smanjenja sredstava.
U svojem nedavno objavljenom radnom dokumentu o stajalištu Vijeća o proračunu EU-a za sljedeću godinu, izvjestitelj Victor Negrescu (S&D, RO) kritizira Vijeće zbog smanjenja iznosa za 1,52 milijarde EUR u odnosu na nacrt proračuna Komisije.
– Vijeće se svake godine služi sličnim obrazloženjem za smanjenje omotnica programa ili za ograničavanje programiranih povećanja sredstava, iako su se proračunske okolnosti te društveni, gospodarski i geopolitički kontekst znatno promijenili . navodi Negrescu, dodajući da taj pristup ‘potiče nerazumijevanje’.
Prioriteti Parlamenta za budžet EU-a za 2025., prvi godišnji proračun nakon revizije višegodišnjeg financijskog okvira, obuhvaćaju veću potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji, konkurentnosti te osiguravanju blagostanja, uključivosti i sigurnosti, kako je navedeno u njegovim smjernicama donesenima u ožujku.
Na plenarnoj sjednici raspravljat će se o stanju u Venezueli nakon što je predsjednički kandidat Edmundo Gonzalez pobjegao iz zemlje. Rasprava je na dnevnom redu u utorak, a glasanje o rezoluciji u četvrtak.
Državne vlasti Venezuele tvrde da je predsjednik Nicolas Maduro pobijedio na predsjedničkim izborima 28. srpnja, ali nisu objavile službene podatke o glasanju. Od izbora je uhićeno više od dvije tisuće prosvjednika i političkih disidenata na temelju optužbi za terorizam. Prošlog je tjedna oporbeni predsjednički kandidat Edmundo Gonzalez – očigledan pobjednik izbora prema javno dostupnim primjercima izbornih podataka – pobjegao iz zemlje kako bi zatražio politički azil u Španjolskoj.
Očekuje se da će zastupnici u četvrtak u rezoluciji pozvati države EU-a da nastave pružati vojnu i financijsku potporu Kijevu.
Prije glasanja o rezoluciji, na plenarnoj sjednici bit će održana rasprava s Komisijom, u utorak ujutro.
U srpnju je novoizabrani Europski parlament usvojio prvu rezoluciju o Ukrajini desetog saziva u kojoj su zastupnici istaknuli kako Europska unija mora nastaviti podupirati Kijev sve dok to bude potrebno, do pobjede u ratu protiv ruskih okupacijskih snaga.
U četvrtak ujutro, pak, zastupnici će se osvrnuti na ovotjednu presudu Suda Europske unije u kojoj se irski porezni aranžmani s Appleom smatraju nezakonitom državnom potporom.
Predstavnici Komisije i Vijeća iznijet će i svoja stajališta o mogućim posljedicama presude Suda kojom se Apple obvezuje Irskoj vratiti 13 milijardi EUR poreza. Presudom se poništava i ranija odluka Općeg suda koja je bila suprotna. Ovotjedna presuda konačna je i zadnja. Na dan donošenja presude predsjednik Pododbora Parlamenta za porezna pitanja nazvao ju je ‘povijesnom‘.
Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 2 dana
VijestiPrije 6 dana
Košarka u kolicimaPrije 2 dana
in MREŽAPrije 3 dana
KulturaPrije 3 dana
VijestiPrije 2 dana