Od sljedećeg proljeća tisuće osamnaestogodišnjaka imat će priliku besplatno istražiti Europu. Komisija je upravo otvorila prijave za najnoviji krug inicijative DiscoverEU

Dostupno je ukupno 35.500 putnih propusnica. Kako bi se kvalificirali, mladi rođeni između 1. siječnja i 31. prosinca 2006. najprije moraju odgovoriti na pet pitanja o EU-u te dodatno pitanje na Europskom portalu za mlade. Kandidati će se rangirati na temelju odgovora, a putne propusnice raspodijelit će se na temelju tog rangiranja. Poziv je otvoren mladima iz Europske unije i zemalja pridruženih programu Erasmus+, uključujući Island, Lihtenštajn, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku. Poziv je otvoren do 16. listopada u 12 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Uspješni kandidati imat će priliku putovati Europom do 30 dana od 1. ožujka 2025. do 31. svibnja 2026. Mogu planirati vlastite ture ili se nadahnuti postojećima, kao što je ‘Feel Good Route’, usmjerena na fizičko i mentalno zdravlje tijekom putovanja. Sudionici nadahnuće mogu potražiti u kulturnoj turi DiscoverEU, inicijativi Europske godine mladih 2022. koja povezuje različite kulturne destinacije s naglaskom na arhitekturi, glazbi, likovnoj umjetnosti, kazalištu, modi i dizajnu. Mogu posjetiti europske prijestolnice kulture, lokacije na UNESCO-vu popisu svjetske baštine, lokacije s oznakom europske baštine ili lokacije s nagradom za pristupačnost grada, tj. gradove usmjerene na povećanje pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

Osim besplatne putne propusnice, sudionici će dobiti i karticu za popuste s više od 40.000 popusta na javni prijevoz, kulturne sadržaje, smještaj, hranu, sport i druge usluge. Osim toga, nacionalne agencije za Erasmus+ organiziraju informativne sastanke prije odlaska i susrete inicijative DiscoverEU, u okviru kojih programi učenja traju od jednog do tri dana.

Sudionicima s invaliditetom ili zdravstvenim problemima dostupna je posebna potpora u skladu s naglaskom programa Erasmus+ na socijalnu uključenost. Aktivnost uključivanja u okviru inicijative DiscoverEU omogućuje organizacijama koje rade s mladima s manje mogućnosti da se prijave za bespovratna sredstva te pruža dodatnu potporu sudionicima, kao što su dodatna financijska sredstva i mogućnost putovanja s osobama u pratnji. Iako se inicijativom DiscoverEU potiče održivo putovanje željeznicom, za mlade iz najudaljenijih regija, prekomorskih područja, udaljenih područja i otoka dostupni su posebni aranžmani.

Komisija je u lipnju 2018., nakon pripremnog djelovanja Europskog parlamenta, pokrenula inicijativu DiscoverEU. Ta je inicijativa sada integrirana u program Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027.

Od 2018. za 319.000 dostupnih putnih propusnica prijavilo se više od 1,3 milijuna kandidata. Na pitanje o svojim iskustvima 93 % ispitanika izjavilo je da planira češće putovati vlakom nakon iskustva s inicijativom DiscoverEU. Mnogima je to bilo prvo putovanje bez roditelja ili odraslih u pratnji, a većina ih je izjavila da se osjeća neovisnije. Više od dvije trećine ispitanika izjavilo je da svoje putne propusnice ne bi mogli financirati bez inicijative DiscoverEU.

Iskustvo inicijative DiscoverEU mladima je omogućilo bolje razumijevanje europskih kultura i povijesti, uz istodobno poboljšanje jezičnih vještina. Sudionici i sudionice pozivaju se da postanu ambasadori inicijative DiscoverEU koji će promicati tu inicijativu. Službena grupa na Facebooku #DiscoverEU, u kojoj se mladi putnici mogu povezati i razmjenjivati iskustva i savjete, trenutačno ima više od 102.000 članova.

Izvor: Europska komisija

Istraživanje Eurobarometra pokazuje da Europljani poduzimaju mjere za uštedu energije i prihvaćanje čiste energije, ali žele veću potporu za tranziciju i zadržavanje računa pod kontrolom

Jučer objavljeno opsežno istraživanje pokazuje da europski građani podupiru energetsku politiku EU-a u posljednjih pet godina. Kad je riječ o budućnosti, izražavaju snažnu potporu većoj koordinaciji na razini EU-a te još većim naporima na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bismo energiju učinili cjenovno pristupačnijom dok radimo na prelasku na čistu energiju i osiguravamo našu energetsku neovisnost. Velika većina ispitanika (77%) tvrdi da bi Europska unija trebala imati snažniju koordinacijsku ulogu u energetskim pitanjima, ovisno o različitim okolnostima.  

79% ispitanika slaže se da će naši klimatski ciljevi potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i privući ulaganja u sektor čiste energije. 76% smatra da će se našim politikama smanjiti ovisnost o uvozu energije, a 69% smatra da će osigurati smanjenje računa za energiju za kućanstva i poduzeća. Kako bi se osiguralo postizanje tih ciljeva, 62% ispitanika izjavilo je da bi Europa trebala diversificirati svoje izvore energije, među ostalim ulaganjem u obnovljive izvore energije, a 54% izjavilo je da bismo trebali štedjeti energiju kad god je to moguće.

Na pitanje što im znači energetska politika EU-a, građani su u svojim odgovorima stavili snažan naglasak na cjenovnu pristupačnost energije: 40% ispitanika prvo je izjavilo da bi se energetskom politikom EU-a trebale osigurati povoljnije cijene energije za potrošače, 33% izjavilo je da bi EU trebao ulagati u inovativne energetske tehnologije, a 30% izjavilo je da bi se trebalo usredotočiti na smanjenje potrošnje energije. Na zahtjev da se navedu politike EU-a iz proteklih pet godina kojima je ostvarena dodana vrijednost za države članice, 35% ispitanika istaknulo je potporu ulaganjima u obnovljivu energiju, a 27% izjavilo je da EU ima dodanu vrijednost ulaganjem u inovativne energetske tehnologije. U međuvremenu je 25% ispitanika izjavilo da je Europa pomogla osigurati da cijene energije budu što pristupačnije, a drugi su izjavili da je potrošačima olakšao izbor opskrbe energijom (24%) ili energetski učinkovitih proizvoda (18%). Na pitanje o oznaci energetske učinkovitosti EU-a tri četvrtine ispitanika (75%) izjavilo je da je to utjecalo na njihov odabir pri kupnji uređaja u posljednjih pet godina.

Potrošači prihvaćaju energetsku tranziciju, ali žele veću potporu

Više od tri četvrtine ispitanika (77%) izjavilo je da je u posljednjih pet godina osobno poduzelo mjere i znatno promijenilo svoje navike kako bi trošili manje energije kod kuće. 55% ispitanika izjavilo je da su prilagodili prijevozne navike kako bi smanjili svoju potrošnju energije, a četiri od deset ispitanika (41%) izjavilo je da su promijenili svoje obrasce potrošnje energije na radnom mjestu.

Konkretni odgovori o mjerama koje su poduzeli građani pokazuju da se val obnove koji je pokrenula Komisija odvija diljem Europe. Među 44% ispitanika koji su poduzeli mjere za smanjenje potrošnje energije kod kuće gotovo polovina ispitanika izvijestila je da su izolirali krov, zidove, prozore ili pod. Više od jedne petine ispitanika spominje promjenu bojlera (27%) ili ugradnju solarnih ploča (22%). U međuvremenu je gotovo četiri od deset osoba izjavilo da mjere nisu poduzele zbog financijskih razloga (37%) ili da odluku donosi vlasnik nekretnine ili suvlasnici zgrade (36%).

Kad je riječ o budućnosti, kad se od njih traži da odaberu s popisa opcija politike za postizanje klimatske neutralnosti, većina ispitanika tvrdi da bi EU trebao poticati države članice da se usredotoče na mjere kojima se podupiru kućanstva pogođena energetskim siromaštvom (53%), smanjenje potrošnje energije (50%) ili mjere kojima se građanima pomaže u proizvodnji ili potrošnji energije iz obnovljivih izvora (50%). 38% ispitanika izjavilo je da bi EU trebao poticati države članice da se usredotoče na mjere za industriju i poduzeća. Na pitanje koje bi konkretne politike služile tom cilju 35% ispitanika izjavilo je da bi EU to trebao učiniti podupiranjem inovacija u području čistih tehnologija, dok 30% smatra da bi trebalo poticati uštedu energije.

Izvor: Europska komisija

U srijedu u 9 sati zastupnici će s premijerom Viktorom Orbanom raspravljati o programu šestomjesečnog mađarskog predsjedanja Vijećem koje je započelo 1. srpnja 2024.

Mađarska vlada najavila je sljedeće prioritete:

• novi dogovor o europskoj konkurentnosti;
• jačanje europske obrambene politike;
• dosljedna politika proširenja koja se temelji na zaslugama;
• suzbijanje nezakonitih migracija;
• priprema buduće kohezijske politike;
• agrarna politika EU-a usmjerena na poljoprivrednike;
• rješavanje demografskih izazova.

Tijekom zakonodavnog razdoblja 2019. – 2024. Parlament je u više navrata osudio namjerne i sustavne napore mađarske vlade da ugrozi vrijednosti EU-a i prijetnju koju ona predstavlja za institucije i fondove EU-a. Zastupnici su izrazili ozbiljnu sumnju u sposobnost vlade Viktora Orbana da vjerodostojno ispuni svoju ulogu predvodnika Vijeća. Parlament smatra da se stanje pogoršalo od pokretanja postupka iz članka 7. stavka 1. UEU-a, do te mjere da se Mađarska više ne može smatrati potpunom demokracijom.

U utorak ujutro zastupnici će raspravljati o uredbi o društvenim mrežama i ulozi Akta o digitalnim uslugama u zaštiti demokracije i slobode na internetu.

Rasprava s Komisijom vodit će se o provedbi Akta o digitalnim uslugama, koji se od veljače 2024. primjenjuje na sve platforme. Zastupnici će vjerojatno pitati o mjerama koje je Komisija dosad poduzela, uključujući postupke za procjenu mogućih povreda Akta o digitalnim uslugama koje su počinili TikTok, Meta, X i AliExpress. S obzirom na nedavni razvoj događaja vezano uz uhićenje Pavela Durova, zastupnici također mogu postaviti pitanje hoće li se strože nadzirati i platforma Telegram.

Od donošenja Akta o digitalnim uslugama sve više zemalja počinje razmatrati slične prijedloge i zakone kako bi internetske platforme bile odgovorne za dobrobit svojih korisnika. Primjerice, britanski Zakon o sigurnosti na internetu, kanadski Zakon o šteti na internetu, australski Zakon o sigurnosti na internetu i američki Zakon o sigurnosti djece na internetu.

Isti dan u 13:30 Mario Draghi predstavit će zastupnicima sveobuhvatan i ambiciozan plan za jačanje konkurentnosti Europe.

Nakon prezentacije, Parlament će održati raspravu. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen zadužila je Maria Draghija, bivšeg predsjednika Europske središnje banke i talijanskog premijera, da predstavi ideje o budućnosti europske konkurentnosti.

U izvješću se navodi da je izazov s kojim se suočavaju tvorci politika ‘egzistencijalan’ te se upozorava da će odugovlačenje rezultirati teškim odlukama koje će trebati donijeti. Draghi predlaže dalekosežne promjene u brojnim područjima. To uključuje poticanje javnih ulaganja ‘bez presedana’, među ostalim izdavanjem novih zajedničkih vrijednosnih papira EU-a, reformom kohezijske politike EU-a, reformom politike tržišnog natjecanja i novom industrijskom politikom u čijem je središtu strategija za smanjenje visokih cijena energije u Europi.

U utorak poslijepodne zastupnici će s Komisijom raspravljati o ratu u Pojasu Gaze i stanju na Bliskom istoku.

Pozivajući na zajednički europski pristup, prvi čovjek EU-a za vanjske poslove Josep Borrell nedavno je opisao stanje u Gazi kao ‘katastrofalno i s humanitarnog i s političkog stajališta, bez pozitivnih mogućnosti na vidiku’.

Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, izraelske su snage od listopada 2023. ubile više od 40.000 Palestinaca kao odgovor na napad Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno oko 1200, a oteto oko 250 ljudi.

Europski parlament u više je navrata pozvao na hitan i trajan prekid vatre te trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih talaca. Zastupnici su izrazili duboku zabrinutost zbog rizika od eskalacije sukoba, posebno u Libanonu.

Zastupnici će u srijedu s Komisijom i Vijećem raspravljati o mađarskom sustavu izdavanja dozvola boravka i posljedicama za schengensko područje.

U srpnju je mađarska vlada proširila svoj sustav boravišnih dozvola na državljane Rusije i Bjelarusa. Zastupnici su izrazili zabrinutost da se time ublažuju zahtjevi za provjeru za ruske i bjeloruske državljane koji ulaze u EU, stvarajući moguće sigurnosne rizike za cijelo schengensko područje slobodnog putovanja.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson potvrdila je 4. rujna pred parlamentarnim Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da Komisija od mađarske vlade traži dodatna pojašnjenja.

Isti dan, u raspravi o stajalištu Vijeća o proračunu EU-a za sljedeću godinu, zastupnici će kritizirati planirana smanjenja sredstava.

U svojem nedavno objavljenom radnom dokumentu o stajalištu Vijeća  o proračunu EU-a za sljedeću godinu, izvjestitelj Victor Negrescu (S&D, RO) kritizira Vijeće zbog smanjenja iznosa za 1,52 milijarde EUR u odnosu na nacrt proračuna Komisije.

– Vijeće se svake godine služi sličnim obrazloženjem za smanjenje omotnica programa ili za ograničavanje programiranih povećanja sredstava, iako su se proračunske okolnosti te društveni, gospodarski i geopolitički kontekst znatno promijenili . navodi Negrescu, dodajući da taj pristup ‘potiče nerazumijevanje’.

Prioriteti Parlamenta za budžet EU-a za 2025., prvi godišnji proračun nakon revizije višegodišnjeg financijskog okvira, obuhvaćaju veću potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji, konkurentnosti te osiguravanju blagostanja, uključivosti i sigurnosti, kako je navedeno u njegovim smjernicama donesenima u ožujku.

Na plenarnoj sjednici raspravljat će se o stanju u Venezueli nakon što je predsjednički kandidat Edmundo Gonzalez pobjegao iz zemlje. Rasprava je na dnevnom redu u utorak, a glasanje o rezoluciji u četvrtak.

Državne vlasti Venezuele tvrde da je predsjednik Nicolas Maduro pobijedio na predsjedničkim izborima 28. srpnja, ali nisu objavile službene podatke o glasanju. Od izbora je uhićeno više od dvije tisuće prosvjednika i političkih disidenata na temelju optužbi za terorizam. Prošlog je tjedna oporbeni predsjednički kandidat Edmundo Gonzalez – očigledan pobjednik izbora prema javno dostupnim primjercima izbornih podataka – pobjegao iz zemlje kako bi zatražio politički azil u Španjolskoj.

Očekuje se da će zastupnici u četvrtak u rezoluciji pozvati države EU-a da nastave pružati vojnu i financijsku potporu Kijevu.

Prije glasanja o rezoluciji, na plenarnoj sjednici bit će održana rasprava s Komisijom, u utorak ujutro.

U srpnju je novoizabrani Europski parlament usvojio prvu rezoluciju o Ukrajini desetog saziva u kojoj su zastupnici istaknuli kako Europska unija mora nastaviti podupirati Kijev sve dok to bude potrebno, do pobjede u ratu protiv ruskih okupacijskih snaga.

U četvrtak ujutro, pak, zastupnici će se osvrnuti na ovotjednu presudu Suda Europske unije u kojoj se irski porezni aranžmani s Appleom smatraju nezakonitom državnom potporom.

Predstavnici Komisije i Vijeća iznijet će i svoja stajališta o mogućim posljedicama presude Suda kojom se Apple obvezuje Irskoj vratiti 13 milijardi EUR poreza. Presudom se poništava i ranija odluka Općeg suda koja je bila suprotna. Ovotjedna presuda konačna je i zadnja. Na dan donošenja presude predsjednik Pododbora Parlamenta za porezna pitanja nazvao ju je ‘povijesnom‘.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj