Poveži se s nama

EU kutak

Više od stotinu poduzeća potpisalo obveze iz Pakta EU-a o umjetnoj inteligenciji

Objavljeno

/

Slika prikazuje stiliziranu ilustraciju mozga koji izgleda kao da je izrađen od električnih i računalnih sklopova. Mozak je izgrađen od tankih, svjetlucavih žica i linija koje podsjećaju na neurone, ali u obliku električnih spojeva. Cijela slika ima plavičaste i tirkizne tonove, a središte mozga emitira blagu svjetlost, dajući dojam moderne tehnologije i digitalne inteligencije.
Foto: Pixabay

Komisija je u srijedu najavila više od stotinu poduzeća koja su prvi potpisnici Pakta EU-a o umjetnoj inteligenciji i njezinih dobrovoljnih obveza

Potpisnici su multinacionalne korporacije i europska mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) iz različitih sektora, uključujući informacijske tehnologije, telekomunikacije, zdravstvo, bankarstvo, automobilsku industriju i aeronautiku.

Paktom se podupiru dobrovoljne obveze industrije da počne primjenjivati načela Akta o umjetnoj inteligenciji prije početka njegove primjene te se jača suradnja između Ureda EU-a za umjetnu inteligenciju i svih relevantnih dionika, uključujući industriju, civilno društvo i akademsku zajednicu.

U dobrovoljnim obvezama u okviru Pakta EU-a o umjetnoj inteligenciji poduzeća koja sudjeluju u paktu pozivaju se da se obvežu na najmanje tri osnovne mjere:

  • Strategija upravljanja umjetnom inteligencijom kako bi se potaknulo uvođenje umjetne inteligencije u organizaciju i radilo na budućoj usklađenosti s Aktom o umjetnoj inteligenciji.
  • Mapiranje visokorizičnih UI sustava: Utvrđivanje UI sustava koji će se vjerojatno kategorizirati kao visokorizični u skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji
  • Promicanje pismenosti i osviještenosti osoblja u području umjetne inteligencije, osiguravanje etičkog i odgovornog razvoja umjetne inteligencije.

Osim tih temeljnih obveza, više od polovine potpisnika obvezalo se na dodatne obveze, uključujući osiguravanje ljudskog nadzora, ublažavanje rizika i transparentno označivanje određenih vrsta sadržaja stvorenih umjetnom inteligencijom, kao što su uvjerljivi krivotvoreni sadržaji. Poduzeća se mogu pridružiti Paktu o umjetnoj inteligenciji i obvezati se u svakom trenutku dok se Akt o umjetnoj inteligenciji ne počne u potpunosti primjenjivati.

Jačanje vodećeg položaja EU-a u području inovacija u području umjetne inteligencije

Uz nastojanja da se poduzećima pomogne u provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji u očekivanju zakonskog roka, Komisija poduzima mjere za poticanje inovacija EU-a u području umjetne inteligencije. Inicijativa tvornice umjetne inteligencije od 10. rujna 2024. osigurat će start-up poduzećima i industriji jedinstvenu kontaktnu točku za inovacije i razvoj umjetne inteligencije, uključujući podatke, talente i računalnu snagu. Tvornice umjetne inteligencije potaknut će i razvoj i validaciju industrijskih i znanstvenih primjena umjetne inteligencije u ključnim europskim sektorima kao što su zdravstvo, energetika, automobilska i prometna industrija, obrana i zrakoplovno-svemirska industrija, robotika i proizvodnja, čista i poljoprivredna tehnologija.

Tvornice umjetne inteligencije važan su dio Komisijina paketa za inovacije u području umjetne inteligencije predstavljenog u siječnju 2024., zajedno s mjerama potpore poduzetničkom kapitalu i vlasničkim kapitalom, uvođenjem zajedničkih europskih podatkovnih prostora, inicijativom GenAI4EU i velikim izazovom u području umjetne inteligencije kojim se start-up poduzećima pruža financijska potpora i pristup superračunalima EU-a, među ostalim mjerama. Komisija će osnovati i Europsko istraživačko vijeće za umjetnu inteligenciju kako bi se iskoristio potencijal podataka te strategiju za primjenu umjetne inteligencije za poticanje novih industrijskih primjena umjetne inteligencije.

Akt o umjetnoj inteligenciji stupio je na snagu 1. kolovoza 2024. Neke odredbe Akta o umjetnoj inteligenciji već su u potpunosti primjenjive. Cijeli Akt o umjetnoj inteligenciji počet će se u potpunosti primjenjivati dvije godine nakon njegova stupanja na snagu, uz neke iznimke: zabrane će stupiti na snagu nakon šest mjeseci, pravila upravljanja i obveze za UI modele opće namjene počet će se primjenjivati nakon 12 mjeseci, a pravila za UI sustave ugrađene u regulirane proizvode počet će se primjenjivati nakon 36 mjeseci.

Izvor: Europska komisija

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

Hrvatska lider u povlačenju sredstava iz Europske unije

Objavljeno

/

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, drži uvodni govor na svečanosti. Stoji za prozirnim pultom s mikrofonom ispred zastava Hrvatske i Europske unije. Iza njega je projekcija koja prikazuje njegovu fotografiju i tekst "Uvodni govor / Opening speech". U prvom planu publika sjedi i prati događaj, dok netko u publici snima govor mobilnim telefonom.
Foto: In Portal

U Zagrebu je 20. siječnja 2025. održana konferencija posvećena Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), na kojoj su predstavnici Vlade, gospodarstvenika i stručne javnosti naglasili uspjehe Hrvatske u provedbi ovog važnog europskog programa

Premijer Andrej Plenković, ministar financija Marko Primorac, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić te izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme Raffaele Fitto istaknuli su postignuća, ali i izazove s kojima se zemlja suočava.

Premijer Plenković u svom uvodnom govoru pohvalio je činjenicu da je Hrvatska među vodećim zemljama Europske unije po apsorpciji sredstava.

– Hrvatska prednjači u povlačenju sredstava iz Europske unije zahvaljujući naporima naših institucija i partnera. Ovi rezultati omogućili su strateško pozicioniranje Hrvatske kao lidera u regiji – rekao je Plenković.

Osim uspjeha, premijer je naglasio i potrebu borbe protiv dezinformacija.

– Moramo razgrtati laži koje pokušavaju umanjiti naše uspjehe. Transparentnost i odgovornost ostaju naši ključni prioriteti – izjavio je.

Ministar Primorac je istaknuo da je Hrvatska do sada povukla preko 60% dostupnih sredstava iz EU-a, što je rezultiralo investicijama u infrastrukturu, digitalizaciju i zelenu tranziciju.

– Naš fokus je na održivim projektima koji doprinose dugoročnom razvoju zemlje – rekao je ministar, dodajući da je važno nastaviti jačati kapacitete za provedbu projekata.

Ministar Šime Erlić posebno je naglasio važnost regionalne suradnje i jačanja kapaciteta lokalnih zajednica za korištenje europskih fondova.

– Projekti financirani iz NPOO-a otvaraju nove prilike za gospodarski rast i zapošljavanje na svim razinama – istaknuo je Erlić.

Raffaele Fitto pohvalio je Hrvatsku za rezultate i naglasio da je uspješna implementacija europskih programa ključna za izgradnju otpornosti u EU.

– Hrvatska je primjer kako kohezijska politika može biti motor razvoja i inovacija – rekao je Fitto.

Na konferenciji je sudjelovao i niz gospodarstvenika i stručnjaka koji su istaknuli primjere dobre prakse u provedbi NPOO-a. Posebno je naglašena uloga privatnog sektora u realizaciji projekata, kao i potreba za daljnjim ulaganjima u ljudske resurse i obrazovanje.

Vlada Republike Hrvatske, kako je objavljeno na službenim stranicama, naglasila je stratešku važnost NPOO-a za jačanje otpornosti gospodarstva. U priopćenju se navodi kako ‘implementacija NPOO-a donosi projekte koji čine iskorak u razvoju zemlje te osiguravaju bolju apsorpciju europskih sredstava’.

Konferencija u Zagrebu još jednom je potvrdila kako NPOO nije samo alat za oporavak nakon pandemije, već i platforma za stvaranje održivije i konkurentnije Hrvatske.

Nastavi čitati

EU kutak

Konferencija o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti

Objavljeno

/

Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, moderna arhitektura s velikim staklenim prozorima i ravnim linijama. U prvom planu je travnata površina, a nebo je oblačno s difuznim svjetlom.
Foto: arhiva

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organizira konferenciju ‘Nacionalni plan oporavka i otpornosti – Konkurentnost i zelena tranzicija u Hrvatskoj’, koja će se održati u ponedjeljak, 20. siječnja 2025., u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 10 do 13 sati

Konferenciju, koja će okupiti ključne predstavnike Vlade Republike Hrvatske, Europske komisije, gospodarstva i lokalne zajednice, zajednički organiziraju Predstavništvo Europske komisije i Vlada Republike Hrvatske kako bi se razmotrila dosadašnja postignuća i budući izazovi u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, s posebnim naglaskom na jačanje konkurentnosti i poticanje zelene tranzicije.

Sudionicima konferencije obratit će se izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme Europske komisije Rafaelleo Fitto, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac te ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Šime Erlić.

Uz dvije panel rasprave koje će se baviti zelenom tranzicijom i njenim učincima na poduzeća i građane, konferencija će ponuditi i pregled ključnih mjera te budućih koraka u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na panelima će sudjelovati i istaknuti članovi akademske zajednice, koji će svojim stručnim uvidima dodatno obogatiti raspravu o izazovima i mogućnostima zelene tranzicije u Hrvatskoj.

Jačanje konkurentnosti i potpora zelenoj tranziciji ključne su za Hrvatsku, ali i za cijelu Europsku uniju. Održivi razvoj omogućuje smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, poticanje inovacija i stvaranje novih radnih mjesta, čime se jača otpornost europskog gospodarstva i njezina konkurentnost.

Hrvatski plan za oporavak i otpornost sadrži niz reformi i ulaganja kojima se potiče jačanje pozicije hrvatskih poduzeća na tržištu, posebno u segmentu potpora za prelazak na zeleno gospodarstvo.

Budući da je energetika ključna za osiguravanje konkurentnosti i održivosti gospodarstva, Plan potiče značajne reforme i ulaganja u razvoj i modernizaciju energetske infrastrukture, kao i u razvoj održivih izvora energije. Značajna sredstva namijenjena zelenoj tranziciji već pružaju opipljive koristi i građanima.

Planom se, između ostalog, podupiru mjere za razvoj održivog prometa, smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti u zgradama, u sinergiji s obnovom zgrada nakon potresa, kao i značajna ulaganja u vodna gospodarstva kako bi se povećala dostupnost pitke vode i smanjili gubici vode.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

ZOVKO Moramo intenzivnije surađivati s Trumpovom administracijom

Objavljeno

/

Žena stoji za drvenim pultom s mikrofonima, između zastava Sjedinjenih Američkih Država (lijevo) i Europske unije (desno). Nasmiješena je i odjevena u tamno odijelo s bijelom bluzom. Iza nje je drveni panel s dekorativnim detaljima, a na lijevoj strani vidljiv je znak "EXIT".
Foto: EPP

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko sudjelovala je u razmjeni mišljenja s povjerenicom za proširenje Martom Kos

Tijekom rasprave, Zovko je naglasila potrebu za razumijevanjem složenosti Bosne i Hercegovine, ističući kako se ove godine obilježava 30. obljetnica Daytonskog-pariškog mirovnog sporazuma.

Zovko je dodala kako bi se Europska unija trebala više posvetiti energetskim i sigurnosnim pitanjima u zemlji, posebno u kontekstu izgradnje Južne plinske interkonekcije. Upozorila je kako nedavni slučaj stranog uplitanja od strane odlazeće američke administracije i vršenja pritisaka na predstavnike parlamenta Federacije BiH da izglasaju zakon koji ide protiv interesa energetske sigurnosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine izaziva zabrinutost.

Zovko je potom pitala povjerenicu Kos o tome na koji način će se Europska unija posvetiti ovom pitanju i što će učiniti kako bi se zaštitio suverenitet Bosne i Hercegovine. Jednako tako, istaknula je kako je suradnja s administracijom izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa od iznimne važnosti za očuvanje Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

Podsjetimo, Zovko se u svom parlamentarnom radu aktivno zalaže za zaštitu interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini. Snažna je zagovornica reforme Izbornog zakona u skladu s presudama Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava te osiguranja ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda i ostalih.

Izvor: EPP

Nastavi čitati

U trendu