Komisija je jučer u okviru programa LIFE za okoliš i djelovanje u području klime dodijelila više od 380 milijuna eura za 133 nova projekta širom Europe

Dodijeljeni iznos predstavlja više od polovine ukupnih potreba za ulaganjima u te projekte u iznosu od 574 milijuna EUR, a ostatak će uložiti tijela nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, javno-privatna partnerstva, poduzeća i organizacije civilnog društva.

Projekti LIFE pridonose postizanju brojnih klimatskih, energetskih i okolišnih ciljeva europskog zelenog plana, uključujući cilj EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan te da do 2030. zaustavi i preokrene trend gubitka bioraznolikosti uz istodobno osiguravanje dugoročnog blagostanja Europe. Ta će ulaganja imati trajan učinak na naš okoliš, gospodarstvo i dobrobit svih Europljana.

Projektima će biti obuhvaćena sva područja programa LIFE, pri čemu će se mobilizirati: 143 milijuna EUR (od čega će EU osigurati 74 milijuna EUR) za doprinos kružnom gospodarstvu i poboljšanju kvalitete života u okviru 26 projekata za smanjenje potrošnje vode, industrijskog i kućanskog otpada, onečišćenja zraka i onečišćenja bukom, kao i za dokazivanje poslovne isplativosti smanjenja potrošnje, ponovne uporabe i recikliranja; gotovo 216 milijuna EUR (144,5 milijuna EUR doprinosa EU-a)za projekte u području prirode i bioraznolikosti za obnovu slatkovodnih, morskih i obalnih ekosustava i staništa te poboljšanje stanja očuvanosti ptičjih vrsta, kukaca, gmazova, vodozemaca i sisavaca; oko 110 milijuna EUR (gotovo 62 milijuna EUR doprinosa EU-a) za otpornost na klimatske promjene, ublažavanje klimatskih promjena te upravljanje i informiranje; 105 milijuna EUR (99 milijuna EUR doprinosa EU-a) za upravljačka i tržišna rješenja kako bi se ubrzao prelazak na čistu energiju.

Projekti važni za Hrvatsku

Kako bi se osigurao prelazak na čistu energiju, u okviru 59 najavljenih novih projekata trogodišnjim programom digitalnog osposobljavanja u vrijednosti od 1,25 milijuna EUR LIFE DiVirtue izgradit će se kapaciteti za učinkovitiji i inovativniji sektor građevinske i građevinske industrije.

Valja naglasiti da se u projektu upotrebljava virtualna stvarnost (VR) i proširena stvarnost (AR) kako bi se studentima i stručnjacima u građevinarstvu pomoglo u izgradnji zgrada i provedbi obnove s nultim emisijama u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj.

U međuvremenu, projekt Enercom FACILITY, vrijedan gotovo 10 milijuna EUR, osigurat će izravna bespovratna sredstva za 140 novih energetskih zajednica širom Europe kako bi se potaknula ulaganja u održivu energiju. Dodatno će podupirati energetske zajednice u razvoju njihovih poslovnih modela materijalima za osposobljavanje i izgradnju kapaciteta, čime će se utrti put poslovnim modelima koji se mogu reproducirati i dugoročno su održivi.

Izvor: Europska komisija

Europski parlament objavio je ‘EU postizborno istraživanje 2024.’ o stavovima birača i prioritetima građana. I u Hrvatskoj i u EU-u dominiraju gospodarske teme te se prepoznaju koristi EU članstva

Rast cijena i troškova života (42%) te stanje u gospodarstvu (41%) bili su glavni poticaj europskim građanima da izađu na izbore za Europski parlament u lipnju ove godine.

Trećina birača (34%) ističe kako ih je na glasanje potaknula međunarodna situacija, a sličan udio ispitanika izdvaja obranu demokracije i vladavine prava (32%).

Oni koji nisu glasali – među temama koje su ih mogle motivirati na sudjelovanje na izborima – izdvojili su također troškove života (46%) te ekonomsku situaciju (36%).

I birači u Hrvatskoj glavni su poticaj za izlazak na izbore primarno našli u temama koje utječu na njihov standard. U značajno većem postotku nego na EU razini na prvom su mjestu također rastuće cijene i troškovi života (56%), slijedi gospodarstvo (55%) te socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37%).

– Proteklog lipnja građani diljem Europe iskoristili su svoj glas te je na izborima za Europski parlament zabilježena najveća izlaznost u posljednjih 30 godina. Građani su nam dali mandat da djelujemo, ponudimo odgovore i rješenja te pozitivno utječemo na njihovu svakodnevicu. Ispunit ćemo očekivanja. Tijekom sljedećih tjedana Europski parlament će pomno nadzirati novu Europsku komisiju kako bi osigurao da se doista bavi pitanjima koja su prioritetna za građane. To su troškovi života, gospodarstvo, demokracija, vladavina prava, migracije i sigurnost. Europski parlament nastavit će raditi na tome da glas građana u EU-u bude važan – istaknula je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola komentirajući rezultate Eurobarometra.

Velika potpora EU-u i povjerenje u parlamentarnu demokraciju

Potpora Europskoj uniji i dalje je visoka, unatoč gospodarskim poteškoćama. Rezultati istraživanja također pokazuju da su građani optimistični oko budućnosti EU-a (65%) te da i dalje imaju pozitivnu predodžbu Unije (48% ispitanika u odgovoru ističe pozitivnu, a samo 16% negativnu percepciju).

I na članstvo u Europskoj uniji gleda se pozitivno. Sedam od deset ispitanika (70%) ističe kako je njihova zemlja imala koristi od Europske unije i to je brojka koja je stabilna već nekoliko godina. Općenito, u Europskoj uniji četiri su glavna razloga zašto se članstvo smatra korisnim: povećanje suradnje među državama članicama (36%), održavanje mira i jačanje sigurnosti (32%), doprinos EU-a gospodarskom rastu (28%) te stvaranje novih mogućnosti za rad (24%).

U Hrvatskoj je potpora Uniji iznad europskog prosjeka. Čak 56% građana ima ukupno pozitivnu predodžbu, a samo 10% negativnu. Najizraženiji pozitivni stav (62%) ima dobna skupina od 25 do 39 godina. I po pitanju prepoznavanja koristi od članstva, građani u Hrvatskoj su značajno iznad europskog prosjeka. Njih 85% smatra da je članstvo korisno, prije svega zbog novih mogućnosti za rad (51%), poboljšanja standarda života (33%), gospodarskog rasta te mira i sigurnosti (po 31%).

Na početku ovog desetog saziva, povjerenje u europsku parlamentarnu demokraciju je izrazito visoko: 42% građana ima pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta što je najveći dosad zabilježeni omjer za ovaj indikator. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu Parlamenta ima 49% ispitanika, najviše njih u dobnoj skupini od 25 do 39 godina.

Na europskim izborima u lipnju odaziv birača EU-a bio je 50,74%, što je najviše u posljednjih 30 godina te slično izlaznosti 2019. godine. U odnosu na te izbore, povećan je odaziv u 16 od 27 država članica. Da se njihov glas u Uniji čuje smatra 56% ispitanika, što je porast od 8 postotnih bodova u odnosu na veljaču/ožujak 2024.

Hrvatska nije slijedila europski trend te je s 21,35% bila na samom začelju kada je riječ o odazivu birača. Kao glavni razlog za neizlazak na birališta ispitanici u Hrvatskoj navode nezainteresiranost za politiku (30%), činjenicu da inače rijetko glasaju te uvjerenje da glasanje ništa ne mijenja (po 19%).

No analiza Eurobarometra upućuje na to da za brojne građane u EU-u glasanje na europskim izborima postaje navika. Na pitanje zašto glasaju, njih 46% je odgovorilo da to uvijek čine, 42% da je to njihova građanska dužnost, dok je 20% ispitanika reklo kako žele dati potporu političkoj stranci koja im je bliska.

Birači u EU-u su odluku za koga će glasati uglavnom temeljili na tome koliko su stranački programi bliski njihovim idejama i vrijednostima. Stranački prijedlozi o europskim temama bili su najčešći razlozi odabira određene liste za 47% birača (+4 p.p. u odnosu na 2019.).

Postizborni Eurobarometar za Europski parlament je provela agencija Verian (nekadašnji Kantar Public) između 13. lipnja i 8. srpnja 2024. u svih 27 EU država članica. Istraživanje je provedeno uživo, a video-intervjui (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je ukupno 26.349 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji. Uz pregled prema socio-demografskim pokazateljima (spol, dob, regija, urbanizacija) u odgovorima na pitanja o europskim izborima dodatno je napravljeno ponderiranje prema nacionalnom odazivu birača.

Detaljan pregled rezultata istraživanja dostupan je ovdje.

Komisija je u srijedu najavila više od stotinu poduzeća koja su prvi potpisnici Pakta EU-a o umjetnoj inteligenciji i njezinih dobrovoljnih obveza

Potpisnici su multinacionalne korporacije i europska mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) iz različitih sektora, uključujući informacijske tehnologije, telekomunikacije, zdravstvo, bankarstvo, automobilsku industriju i aeronautiku.

Paktom se podupiru dobrovoljne obveze industrije da počne primjenjivati načela Akta o umjetnoj inteligenciji prije početka njegove primjene te se jača suradnja između Ureda EU-a za umjetnu inteligenciju i svih relevantnih dionika, uključujući industriju, civilno društvo i akademsku zajednicu.

U dobrovoljnim obvezama u okviru Pakta EU-a o umjetnoj inteligenciji poduzeća koja sudjeluju u paktu pozivaju se da se obvežu na najmanje tri osnovne mjere:

• Strategija upravljanja umjetnom inteligencijom kako bi se potaknulo uvođenje umjetne inteligencije u organizaciju i radilo na budućoj usklađenosti s Aktom o umjetnoj inteligenciji.
• Mapiranje visokorizičnih UI sustava: Utvrđivanje UI sustava koji će se vjerojatno kategorizirati kao visokorizični u skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji
• Promicanje pismenosti i osviještenosti osoblja u području umjetne inteligencije, osiguravanje etičkog i odgovornog razvoja umjetne inteligencije.

Osim tih temeljnih obveza, više od polovine potpisnika obvezalo se na dodatne obveze, uključujući osiguravanje ljudskog nadzora, ublažavanje rizika i transparentno označivanje određenih vrsta sadržaja stvorenih umjetnom inteligencijom, kao što su uvjerljivi krivotvoreni sadržaji. Poduzeća se mogu pridružiti Paktu o umjetnoj inteligenciji i obvezati se u svakom trenutku dok se Akt o umjetnoj inteligenciji ne počne u potpunosti primjenjivati.

Jačanje vodećeg položaja EU-a u području inovacija u području umjetne inteligencije

Uz nastojanja da se poduzećima pomogne u provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji u očekivanju zakonskog roka, Komisija poduzima mjere za poticanje inovacija EU-a u području umjetne inteligencije. Inicijativa tvornice umjetne inteligencije od 10. rujna 2024. osigurat će start-up poduzećima i industriji jedinstvenu kontaktnu točku za inovacije i razvoj umjetne inteligencije, uključujući podatke, talente i računalnu snagu. Tvornice umjetne inteligencije potaknut će i razvoj i validaciju industrijskih i znanstvenih primjena umjetne inteligencije u ključnim europskim sektorima kao što su zdravstvo, energetika, automobilska i prometna industrija, obrana i zrakoplovno-svemirska industrija, robotika i proizvodnja, čista i poljoprivredna tehnologija.

Tvornice umjetne inteligencije važan su dio Komisijina paketa za inovacije u području umjetne inteligencije predstavljenog u siječnju 2024., zajedno s mjerama potpore poduzetničkom kapitalu i vlasničkim kapitalom, uvođenjem zajedničkih europskih podatkovnih prostora, inicijativom GenAI4EU i velikim izazovom u području umjetne inteligencije kojim se start-up poduzećima pruža financijska potpora i pristup superračunalima EU-a, među ostalim mjerama. Komisija će osnovati i Europsko istraživačko vijeće za umjetnu inteligenciju kako bi se iskoristio potencijal podataka te strategiju za primjenu umjetne inteligencije za poticanje novih industrijskih primjena umjetne inteligencije.

Akt o umjetnoj inteligenciji stupio je na snagu 1. kolovoza 2024. Neke odredbe Akta o umjetnoj inteligenciji već su u potpunosti primjenjive. Cijeli Akt o umjetnoj inteligenciji počet će se u potpunosti primjenjivati dvije godine nakon njegova stupanja na snagu, uz neke iznimke: zabrane će stupiti na snagu nakon šest mjeseci, pravila upravljanja i obveze za UI modele opće namjene počet će se primjenjivati nakon 12 mjeseci, a pravila za UI sustave ugrađene u regulirane proizvode počet će se primjenjivati nakon 36 mjeseci.

Izvor: Europska komisija