Istraživanje Eurobarometra pokazuje da Europljani poduzimaju mjere za uštedu energije i prihvaćanje čiste energije, ali žele veću potporu za tranziciju i zadržavanje računa pod kontrolom
Jučer objavljeno opsežno istraživanje pokazuje da europski građani podupiru energetsku politiku EU-a u posljednjih pet godina. Kad je riječ o budućnosti, izražavaju snažnu potporu većoj koordinaciji na razini EU-a te još većim naporima na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bismo energiju učinili cjenovno pristupačnijom dok radimo na prelasku na čistu energiju i osiguravamo našu energetsku neovisnost. Velika većina ispitanika (77%) tvrdi da bi Europska unija trebala imati snažniju koordinacijsku ulogu u energetskim pitanjima, ovisno o različitim okolnostima.
79% ispitanika slaže se da će naši klimatski ciljevi potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i privući ulaganja u sektor čiste energije. 76% smatra da će se našim politikama smanjiti ovisnost o uvozu energije, a 69% smatra da će osigurati smanjenje računa za energiju za kućanstva i poduzeća. Kako bi se osiguralo postizanje tih ciljeva, 62% ispitanika izjavilo je da bi Europa trebala diversificirati svoje izvore energije, među ostalim ulaganjem u obnovljive izvore energije, a 54% izjavilo je da bismo trebali štedjeti energiju kad god je to moguće.
Na pitanje što im znači energetska politika EU-a, građani su u svojim odgovorima stavili snažan naglasak na cjenovnu pristupačnost energije: 40% ispitanika prvo je izjavilo da bi se energetskom politikom EU-a trebale osigurati povoljnije cijene energije za potrošače, 33% izjavilo je da bi EU trebao ulagati u inovativne energetske tehnologije, a 30% izjavilo je da bi se trebalo usredotočiti na smanjenje potrošnje energije. Na zahtjev da se navedu politike EU-a iz proteklih pet godina kojima je ostvarena dodana vrijednost za države članice, 35% ispitanika istaknulo je potporu ulaganjima u obnovljivu energiju, a 27% izjavilo je da EU ima dodanu vrijednost ulaganjem u inovativne energetske tehnologije. U međuvremenu je 25% ispitanika izjavilo da je Europa pomogla osigurati da cijene energije budu što pristupačnije, a drugi su izjavili da je potrošačima olakšao izbor opskrbe energijom (24%) ili energetski učinkovitih proizvoda (18%). Na pitanje o oznaci energetske učinkovitosti EU-a tri četvrtine ispitanika (75%) izjavilo je da je to utjecalo na njihov odabir pri kupnji uređaja u posljednjih pet godina.
Potrošači prihvaćaju energetsku tranziciju, ali žele veću potporu
Više od tri četvrtine ispitanika (77%) izjavilo je da je u posljednjih pet godina osobno poduzelo mjere i znatno promijenilo svoje navike kako bi trošili manje energije kod kuće. 55% ispitanika izjavilo je da su prilagodili prijevozne navike kako bi smanjili svoju potrošnju energije, a četiri od deset ispitanika (41%) izjavilo je da su promijenili svoje obrasce potrošnje energije na radnom mjestu.
Konkretni odgovori o mjerama koje su poduzeli građani pokazuju da se val obnove koji je pokrenula Komisija odvija diljem Europe. Među 44% ispitanika koji su poduzeli mjere za smanjenje potrošnje energije kod kuće gotovo polovina ispitanika izvijestila je da su izolirali krov, zidove, prozore ili pod. Više od jedne petine ispitanika spominje promjenu bojlera (27%) ili ugradnju solarnih ploča (22%). U međuvremenu je gotovo četiri od deset osoba izjavilo da mjere nisu poduzele zbog financijskih razloga (37%) ili da odluku donosi vlasnik nekretnine ili suvlasnici zgrade (36%).
Kad je riječ o budućnosti, kad se od njih traži da odaberu s popisa opcija politike za postizanje klimatske neutralnosti, većina ispitanika tvrdi da bi EU trebao poticati države članice da se usredotoče na mjere kojima se podupiru kućanstva pogođena energetskim siromaštvom (53%), smanjenje potrošnje energije (50%) ili mjere kojima se građanima pomaže u proizvodnji ili potrošnji energije iz obnovljivih izvora (50%). 38% ispitanika izjavilo je da bi EU trebao poticati države članice da se usredotoče na mjere za industriju i poduzeća. Na pitanje koje bi konkretne politike služile tom cilju 35% ispitanika izjavilo je da bi EU to trebao učiniti podupiranjem inovacija u području čistih tehnologija, dok 30% smatra da bi trebalo poticati uštedu energije.
Komisija upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja
Poslušaj članak
Europska komisija je prošli tjedan predstavila opsežan socijalni paket kojim želi znatno smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost u Europskoj uniji do 2050. godine.
U središtu paketa nalazi se prva Strategija EU-a za borbu protiv siromaštva, koja bi trebala uskladiti politike država članica i usmjeriti europska sredstva prema najugroženijim skupinama stanovništva.
Komisija pritom upozorava da se gotovo 95 milijuna ljudi u EU-u i dalje suočava s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, a posebno su pogođeni samohrani roditelji, djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe i građani s nesigurnim oblicima zaposlenja.
Uz strategiju protiv siromaštva predstavljen je i Europski plan za pristupačno stanovanje, kojim Bruxelles želi odgovoriti na rast cijena nekretnina i najamnina u velikom broju europskih gradova.
Komisija planira povećati ulaganja u socijalne i energetski učinkovite stanove, pojednostaviti pravila državnih potpora za stambene projekte te potaknuti Europsku investicijsku banku na snažnije financiranje javnog i pristupačnog stanovanja.
Poseban naglasak stavljen je na borbu protiv beskućništva i energetske siromašnosti, odnosno situacija u kojima kućanstva ne mogu podmirivati osnovne troškove grijanja i električne energije.
Komisija također želi ojačati provedbu Europskog stupa socijalnih prava kroz nove mjere za pravednije tržište rada, bolju zaštitu radnika i veći pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i digitalnim uslugama.
U priopćenju se navodi da će države članice dobiti dodatnu financijsku i tehničku podršku za provođenje reformi, uključujući korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda plus i drugih europskih fondova. Komisija smatra da socijalna politika mora postati sastavni dio zelene i digitalne tranzicije kako bi se spriječilo dodatno produbljivanje nejednakosti među građanima EU-a.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da gospodarski napredak nema smisla ako velik broj građana ostaje isključen iz osnovnih društvenih i ekonomskih prilika te da Europa mora ostati kontinent socijalne sigurnosti, jednakih mogućnosti i dostojanstvenog života za sve.
Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite
Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.
– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).
Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.
Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.
Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.
Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.
Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.
Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.
– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.
– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.
Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.
– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje dvije godine
Europski parlament objavio je natječaj u sklopu programa ‘Positive Action Programme 2026’, koji je namijenjen zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Uz ovaj program Europski parlament želi povećati zapošljivost osoba s invaliditetom te na taj način stvoriti bazu kandidata s invaliditetom za rad na radnim mjestima ugovornih djelatnika u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Program je namijenjen osobama koje prethodno nisu radile u institucijama, tijelima ili agencijama Europske unije.
Na natječaj se mogu prijaviti osobe s najmanje 20% invaliditeta prema europskoj ljestvici procjene invaliditeta koji su državljani zemlje članice Europske unije.
Isto tako, kandidati moraju imati odgovarajuće obrazovanje, odnosno znanje barem jednog službenog jezika Europske unije na C1 razini te drugog službenog jezika na B2 razini. U službene jezike Europske unije spadaju jezici država članica plus engleski jezik.
Razina traženog obrazovanja ovisi o radnom mjestu. Za prijavu na administrativnu poziciju osoba treba imati visoko obrazovanje. Ako se osoba pak prijavljuje za administrativno-tehničke poslove, dovoljno je da ima srednju školu uz radno iskustvo ili višu razinu obrazovanja.
Svi koji se odluče prijaviti morat će proći selekcijski postupak koji se sastoji od online testa s pitanjima o Europskoj uniji, verbalnom zaključivanju i situacijskim zadatcima.
Kandidati koji pređu prag ulaze u drugi selekcijski krug, nakon čega se formira lista 20 najuspješnijih kandidata. Tijekom selekcijskog postupka kandidati mogu zatražiti razumnu prilagodbu, dok se prilagodba radnog mjesta osiguravaju u slučaju zapošljavanja.
Svake godine, u sklopu programa može se zaposliti do šest kandidata, dok ostali kandidati ostaju na listi za zapošljavanje u razdoblju od dvije godine, a mogu biti pozvani na razgovor za posao u različitim službama u Europskog parlamenta, kada se otvori mjesto koje odgovaraju njihovom profilu.
Prijave se podnose na putem platforme Apply4EP, ovdje, a rok za prijavu je do 6. svibnja 2026. u 12 sati.
in MREŽAPrije 6 dana
Vaše pričePrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 6 dana
RibolovPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana