Poveži se s nama

EU kutak

Europljani poduzimaju mjere za uštedu i prihvaćanje čiste energije

Objavljeno

prije 4 mjeseca

/

Veliki sustav solarnih panela postavljen na zelenom polju pod vedrim nebom s oblacima. Paneli su organizirani u redove i okrenuti prema suncu, što ukazuje na korištenje solarne energije.
Foto: Pixabay

Istraživanje Eurobarometra pokazuje da Europljani poduzimaju mjere za uštedu energije i prihvaćanje čiste energije, ali žele veću potporu za tranziciju i zadržavanje računa pod kontrolom

Jučer objavljeno opsežno istraživanje pokazuje da europski građani podupiru energetsku politiku EU-a u posljednjih pet godina. Kad je riječ o budućnosti, izražavaju snažnu potporu većoj koordinaciji na razini EU-a te još većim naporima na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bismo energiju učinili cjenovno pristupačnijom dok radimo na prelasku na čistu energiju i osiguravamo našu energetsku neovisnost. Velika većina ispitanika (77%) tvrdi da bi Europska unija trebala imati snažniju koordinacijsku ulogu u energetskim pitanjima, ovisno o različitim okolnostima.  

79% ispitanika slaže se da će naši klimatski ciljevi potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i privući ulaganja u sektor čiste energije. 76% smatra da će se našim politikama smanjiti ovisnost o uvozu energije, a 69% smatra da će osigurati smanjenje računa za energiju za kućanstva i poduzeća. Kako bi se osiguralo postizanje tih ciljeva, 62% ispitanika izjavilo je da bi Europa trebala diversificirati svoje izvore energije, među ostalim ulaganjem u obnovljive izvore energije, a 54% izjavilo je da bismo trebali štedjeti energiju kad god je to moguće.

Na pitanje što im znači energetska politika EU-a, građani su u svojim odgovorima stavili snažan naglasak na cjenovnu pristupačnost energije: 40% ispitanika prvo je izjavilo da bi se energetskom politikom EU-a trebale osigurati povoljnije cijene energije za potrošače, 33% izjavilo je da bi EU trebao ulagati u inovativne energetske tehnologije, a 30% izjavilo je da bi se trebalo usredotočiti na smanjenje potrošnje energije. Na zahtjev da se navedu politike EU-a iz proteklih pet godina kojima je ostvarena dodana vrijednost za države članice, 35% ispitanika istaknulo je potporu ulaganjima u obnovljivu energiju, a 27% izjavilo je da EU ima dodanu vrijednost ulaganjem u inovativne energetske tehnologije. U međuvremenu je 25% ispitanika izjavilo da je Europa pomogla osigurati da cijene energije budu što pristupačnije, a drugi su izjavili da je potrošačima olakšao izbor opskrbe energijom (24%) ili energetski učinkovitih proizvoda (18%). Na pitanje o oznaci energetske učinkovitosti EU-a tri četvrtine ispitanika (75%) izjavilo je da je to utjecalo na njihov odabir pri kupnji uređaja u posljednjih pet godina.

Potrošači prihvaćaju energetsku tranziciju, ali žele veću potporu

Više od tri četvrtine ispitanika (77%) izjavilo je da je u posljednjih pet godina osobno poduzelo mjere i znatno promijenilo svoje navike kako bi trošili manje energije kod kuće. 55% ispitanika izjavilo je da su prilagodili prijevozne navike kako bi smanjili svoju potrošnju energije, a četiri od deset ispitanika (41%) izjavilo je da su promijenili svoje obrasce potrošnje energije na radnom mjestu.

Konkretni odgovori o mjerama koje su poduzeli građani pokazuju da se val obnove koji je pokrenula Komisija odvija diljem Europe. Među 44% ispitanika koji su poduzeli mjere za smanjenje potrošnje energije kod kuće gotovo polovina ispitanika izvijestila je da su izolirali krov, zidove, prozore ili pod. Više od jedne petine ispitanika spominje promjenu bojlera (27%) ili ugradnju solarnih ploča (22%). U međuvremenu je gotovo četiri od deset osoba izjavilo da mjere nisu poduzele zbog financijskih razloga (37%) ili da odluku donosi vlasnik nekretnine ili suvlasnici zgrade (36%).

Kad je riječ o budućnosti, kad se od njih traži da odaberu s popisa opcija politike za postizanje klimatske neutralnosti, većina ispitanika tvrdi da bi EU trebao poticati države članice da se usredotoče na mjere kojima se podupiru kućanstva pogođena energetskim siromaštvom (53%), smanjenje potrošnje energije (50%) ili mjere kojima se građanima pomaže u proizvodnji ili potrošnji energije iz obnovljivih izvora (50%). 38% ispitanika izjavilo je da bi EU trebao poticati države članice da se usredotoče na mjere za industriju i poduzeća. Na pitanje koje bi konkretne politike služile tom cilju 35% ispitanika izjavilo je da bi EU to trebao učiniti podupiranjem inovacija u području čistih tehnologija, dok 30% smatra da bi trebalo poticati uštedu energije.

Izvor: Europska komisija

Povezane teme:

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati

EU kutak

Istraživanje Eurobarometra pokazuje snažnu potporu zajedničkoj poljoprivrednoj politici

Objavljeno

prije 3 dana

/

10/01/2025

By

Slika prikazuje zlatno polje pšenice obasjano toplim bojama zalaska sunca, s plavkastim oblacima na nebu.
Foto: Pixabay

Najnovije istraživanje Eurobarometra pokazuje da je potpora zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a (ZPP) dosegnula rekordnu razinu

Ne samo da je osviještenost javnosti o ZPP-u dosegnula najvišu razinu od 2007., već se i više od 70 % ispitanika slaže da u okviru ZPP-a EU uspješno ispunjava svoju ulogu u osiguravanju sigurne, zdrave i održive visokokvalitetne hrane.

Istraživanje pokazuje i veliko poštovanje prema poljoprivrednicima među građanima EU-a: 92 % ispitanika smatra da su u EU-u poljoprivreda i ruralna područja važni za našu budućnost, a njih 52 % smatra ih ‘vrlo važnima’. Više od polovine (56 %) navodi da je razina financijske potpore EU-a poljoprivrednicima kojom se pridonosi stabilizaciji njihovih prihoda odgovarajuća.

Osim toga, velika većina ispitanika složila se s važnošću nekoliko ključnih tema: osiguravanje stabilne opskrbe hranom u EU-u u svakom trenutku (94 %), osiguravanje razumnih cijena hrane za potrošače (92 %), osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima (91 %) i jačanje uloge poljoprivrednika u prehrambenom lancu (90 %).

– Drago mi je što građani EU-a pokazuju dosad nezabilježenu osviještenost i potporu zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Ta je politika postala istinski sastavni dio europske integracije i pokazuje važnost poljoprivrednika i poljoprivrede u našem društvu. Naši građani vjeruju da naše politike pomažu poljoprivrednicima da ponude sigurnu hranu, usvoje prakse prihvatljive za okoliš i povećaju zaposlenost u ruralnim područjima. To je istinska europska priča o uspjehu kojom se oblikuje održiva budućnost za sve – izjavio je povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen.

Ovo je osmo istraživanje Eurobarometra o ‘Europljanima, poljoprivredi i ZPP-u’, a provedeno je u svih 27 država članica EU-a u razdoblju od 13. lipnja do 8. srpnja 2024. Intervjuirano je 26.349 ispitanika iz različitih društvenih i demografskih skupina, i to na njihovu nacionalnom jeziku.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

Chemnitz i Nova Gorica europske su prijestolnice kulture 2025.

Objavljeno

prije 4 dana

/

09/01/2025

By

Zračna fotografija urbanog područja s mnogo zgrada, zelenilom i jezerom u prvom planu, koje je okruženo drvećem.
Foto: Kora27/CC BY-SA 3.0

S početkom 2025. dva grada preuzimaju titulu europskih prijestolnica kulture: Chemnitz (Njemačka) i Nova Gorica (Slovenija)

Tijekom cijele godine ti će gradovi ugošćivati kulturna događanja, izložbe i izvedbe, čime će se istaknuti bogatstvo naših zajedničkih europskih kultura. Ovogodišnje proslave imaju dodatnu dimenziju jer se 2025. obilježava 40. obljetnica inicijative europskih prijestolnica kulture.

Inauguracija Chemnitza kao europske prijestolnice kulture 2025. održat će se 18. siječnja. Pod geslom ‘Vidjeti neviđeno’ grad želi ojačati ulogu civilnog društva kulturnim projektima koje predvodi zajednica i izgraditi mrežu ‘europskih tvoraca demokracije’.

Aktivnosti vezane uz europsku prijestolnicu kulture u Novoj Gorici počet će 8. veljače. U tom okviru grad namjerava rasti zajedno sa susjednim talijanskim gradom Gorizijom i postati ‘europska prijestolnica kulture bez granica’. Bit će to i prilika da se kulturnim i umjetničkim sredstvima istraži koncept granica iz različitih dimenzija.

– Čestitamo našim europskim prijestolnicama kulture 2025., Chemnitzu i Novoj Gorici. Radujem se cjelogodišnjim proslavama kojima će se predstaviti raznolikost, identiteti i vrijednosti europskih kultura te istodobno istaknuti ono što zbližava europske građane u proslavi naše raznolikosti, identiteta i vrijednosti. To je i prilika da se promisli o tome što je sve ta ugledna inicijativa postigla tijekom posljednjih 40 godina – izjavio je povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport Glenn Micallef.

Titula europske prijestolnice kulture gradovima omogućuje da putem kulture potaknu svoj lokalni i regionalni razvoj. Gradovima i regijama koje ih okružuju pruža i dugoročne kulturne, gospodarske i društvene koristi.

Da bi bili odabrani, gradovi su morali uspostaviti kulturni program sa snažnom europskom dimenzijom u kojem se promiče aktivno sudjelovanje gradskih zajednica. Komisija je dvjema europskim prijestolnicama kulture za 2025. dodijelila nagradu Melina Mercouri u iznosu od 1,5 milijuna eura, koja se financira u okviru programa Kreativna Europa, kao priznanje za kvalitetu njihovih priprema za predstojeću godinu. Povjerenik Micallef dodijelit će nagradu Mercouri prilikom svojeg sudjelovanja na svečanoj inauguraciji Chemnitza 18. siječnja, na kojoj će održati i govor.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Nastavi čitati

EU kutak

EU poboljšava sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce

Objavljeno

prije 5 dana

/

08/01/2025

By

Crno-bijela fotografija rijeke i mosta u Crikvenici. Brodovi su usidreni uz obalu, a u pozadini su zgrade i drveće.
Foto: Pixabay

Zahvaljujući potpori iz kohezijske politike u iznosu od 33 milijuna eura, građani aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce na hrvatskoj obali dobit će unaprijeđen sustav odvodnje otpadnih voda kojim će se poboljšati javna vodoopskrba i pristup sigurnoj vodi za piće

Na tom su području trenutačno prisutni znatni gubici vode, dok je održavanje kanalizacijske mreže otežano ilegalnim priključcima za odvodnju oborinskih voda.

U okviru projekta, koji je pokrenut 2017. i sada ulazi u drugu fazu, u mrežu su dodana gotovo 53 km kanalizacijskih cijevi te je obnovljeno 19 km postojećih cijevi. Osim toga, izgrađeno je 2,8 km novih i obnovljeno 10,4 km postojećih vodoopskrbnih cijevi, a izgrađeno je deset crpnih stanica te obnovljeno njih pet.

– Ovaj je projekt konkretan primjer kako kohezijska politika svakodnevno poboljšava život građana EU-a. Građani Novog Vinodolskog, Crikvenice i Selca mogu očekivati sigurniju vodu za piće, bolju odvodnju otpadnih voda i veću privlačnost tog područja za turiste. Projekt će pridonijeti i zaštiti okoliša na hrvatskoj obali Jadrana jer će se boljom odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda smanjiti onečišćenje tla i mora – izjavio je izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme Raffaele Fitto.

U drugoj fazi projekta, koja će biti dovršena do 2027., postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda koja opslužuju aglomeraciju unaprijedit će se kako bi se omogućilo sekundarno pročišćavanje otpadnih voda. Postrojenje Novi Vinodolski imat će i solarnu sušilicu mulja za pročišćavanje otpadnih voda iz oba postrojenja.

Crikvenica i Novi Vinodolski turistička su područja na jadranskoj obali koja godišnje posjeti oko 329.000 turista koji ostvare približno 4,5 milijuna noćenja. Projekt će dodatno povećati privlačnost tog područja.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Nastavi čitati

U trendu