Poveži se s nama
In-Portal Banner

Moderna vremena

Studija: Sviranje ili pjevanje dobro je za zdravlje mozga u kasnijoj dobi

Objavljeno

/

Sviranje glazbenog instrumenta ili pjevanje moglo bi pomoći u održavanju zdravlja mozga u starijoj dobi, utvrdili su britanski znanstvenici.

Vježbanje sviranja i ‘čitanje’ glazbe može pomoći u održavanju dobrog pamćenja i sposobnosti rješavanja složenih zadataka, pokazuje njihova studija koju prenosi BBC.

U radu objavljenom u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry navode da bi glazba trebala biti dijelom načina života koji pomaže održavanju zdravlja mozga.

Proučavano je više od 1100 ljudi starijih od 40 godina, s prosječnom dobi od 68 godina.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Exeteru analizirali su podatke o njihovim moždanim funkcijama u sklopu šire studije koja je proučavala kako mozak stari i zašto ljudi razvijaju demenciju.

Proučavali su učinke sviranja instrumenta, pjevanja, čitanja i slušanja glazbe te glazbenih sposobnosti.

Znanstvenici su usporedili kognitivne podatke ispitanika u studiji koji su se na neki način u životu bavili glazbom, s onima koji to nikada nisu činili.

Njihovi rezultati pokazali su da su najviše koristi imali ljudi koji su svirali glazbene instrumente, što može biti zbog “višestrukih kognitivnih zahtjeva” te aktivnosti.

Sviranje klavira i sličnih instrumenata pokazalo se osobito korisnim, dok su limeni i puhački instrumenti također bili dobri.

Čini se da jednostavno slušanje glazbe ne pomaže kognitivnom zdravlju.

Dobrobit koja se vidi kod pjevanja mogla bi biti dijelom zbog poznatih društvenih aspekata boravka u zboru ili grupi, kažu znanstvenici.

“Budući da imamo tako osjetljive testove mozga za ovu studiju, u mogućnosti smo sagledati pojedinačne aspekte moždanih funkcija, kao što su kratkoročno pamćenje, dugoročno pamćenje i rješavanje problema te kako bavljenje glazbom utječe na to”, rekla je voditeljica studije prof. Anne Corbett za BBC.

“To svakako potvrđuje i u mnogo većoj mjeri učvršćuje ono što već znamo o dobrobitima glazbe. Konkretno, sviranje nekog instrumenta ima posebno veliki učinak, a ljudi koji nastave svirati u starijoj dobi imali su dodatnu korist”, rekla je.

U studiji su ljudi koji su redovito ‘čitali’ glazbu imali bolje numeričko pamćenje.

Profesorica Corbett objašnjava: “Naš je mozak mišić kao i bilo koji drugi i potrebno ga je vježbati, a učenje čitanja glazbe pomalo je poput učenja novog jezika, izazovno je.”

Znanstvenici nisu analizirali potencijalne prednosti bavljenja glazbom prvi put u životu tek u kasnijoj dobi, ali je profesorica Corbett rekla da vjeruje, na temelju trenutnih dokaza, da bi to bilo “vrlo korisno”.

Ona je  rekla da, iako su potrebna dodatna istraživanja, promicanje glazbenog obrazovanja može činiti “vrijedan” dio javnozdravstvenih preporuka, kao i poticanje starijih osoba da se vrate glazbi kasnije u životu.

Dodala je: “Bilo bi naivno misliti da bi uzimanje glazbenog instrumenta značilo da nećete razviti demenciju. Nije tako jednostavno.”

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Asistivna tehnologija

PHONIX Nova aplikacija za pomoć osobama s disleksijom

Objavljeno

/

Slika prikazuje tri pametna telefona koja leže na svijetloplavoj podlozi. Na svakom ekranu prikazana je drugačija slika, uključujući profil korisnika, informacije o disleksiji te prikaz teksta za čitanje. Dizajn aplikacije je moderan, s jednostavnim, plavim i bijelim tonovima. Prikazi na ekranima sugeriraju da je aplikacija edukativna i usmjerena na pomoć korisnicima s disleksijom, s fokusom na čitanje i postizanje napretka.
Foto: Zagreb Design Week

Aplikacija Phonix predstavlja značajan korak naprijed u osiguravanju inkluzivnog obrazovanja i pomoći osobama s disleksijom, nudeći inovativna rješenja koja će olakšati svakodnevne izazove u učenju

Aplikacija Phonix, razvijena od strane tima studenata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, inovativno je rješenje za osobe s teškoćama u čitanju i pisanju, posebice disleksijom. Ime aplikacije dolazi od kombinacije riječi ‘fonetika’ i ‘feniks’, simbolizirajući ponovno rađanje vještina pismenosti.

Phonix nudi praćenje napretka, pretvaranje teksta u govor te interaktivne igre koje korisnicima omogućuju poboljšanje čitanja i pisanja. Igre su prilagođene različitim razinama, a napredak korisnika prati se kroz gamifikaciju.

Phonix nudi nekoliko ključnih značajki koje olakšavaju čitanje i pisanje osobama s disleksijom.

Aplikacija prati individualni napredak svakog korisnika kroz gamifikaciju, omogućujući sakupljanje medalja za postignuća. Korištenje aplikacije bilježi se kroz interaktivni kalendar koji motivira korisnike da redovito vježbaju.

Phonix uključuje i naprednu Text-to-Speech tehnologiju koja može interpretirati tekstove različite težine, od jednostavnih bajki do složenijih znanstvenih članaka. Korisnici također imaju mogućnost unosa vlastitih tekstova koje aplikacija zatim pretvara u govor.

Aplikacija također nudi igre poput prepoznavanja ispravne riječi na temelju slike ili zvuka, prepisivanja paragrafa nakon slušanja te vježbe pisanja slova temeljene na strojnom učenju.

Aplikacija je osmišljena s mogućnošću prilagodbe veličine fonta, stila i boje pozadine, što smanjuje vizualni napor za korisnike s disleksijom i poboljšava čitljivost.

Phonix uključuje i fonetski pregled pravopisa, koji automatski prepoznaje i ispravlja pogreške u pisanju, što korisnicima olakšava usvajanje ispravnog pravopisa i gramatičkih pravila.

Phonix je rezultat rada tima JBGProductions, kojeg čine četvorica studenata treće godine Informatičkog dizajna na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu – Karlo Jandrić, Borna Bagur, Filip Galijan i Ivan Plenković.

U sklopu kolegija ‘Praktikum iz dizajna’, pod mentorstvom profesorice Ulle Leiner Maksan, tim je sudjelovao na Global Competition on Design for Future Education natjecanju u Pekingu. Njihov projekt prepoznat je u kategoriji inkluzivnog obrazovanja, gdje su osvojili nagradu ‘Most Applicable Award’ na polufinalu natjecanja održanom u lipnju.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Anemija u starijoj životnoj dobi je čest zdravstveni problem

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba u bijelom laboratorijskom mantilu i plavim rukavicama koja drži epruvetu. Osoba stoji pored stalka s mnogim drugim epruvetama koje su označene žutim čepovima. U pozadini se vide laboratorijski instrumenti i oprema. Ova fotografija prikazuje dio procesa u laboratoriju koji može biti povezan s istraživanjem, testiranjem ili medicinskim analizama.
Foto: Pixabay

Anemija u starijoj dobi često je podcijenjena, a može imati ozbiljne posljedice ako se ne prepozna i ne liječi pravovremeno. Rano dijagnosticiranje i odgovarajuće liječenje mogu značajno poboljšati kvalitetu života starijih osoba, smanjiti rizik od komplikacija i poboljšati prognozu

Anemija je stanje koje se javlja kada razina hemoglobina u krvi opadne, što smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik do tkiva. To može dovesti do umora, slabosti, vrtoglavice i drugih simptoma. U starijoj dobi, anemija može biti posljedica različitih faktora te pogoršati postojeće zdravstvene probleme.

Najčešći uzrok anemije, uključujući kod starijih osoba, je manjak željeza, često zbog nepravilne prehrane, slabe apsorpcije željeza ili gubitka krvi uzrokovanog gastrointestinalnim problemima (npr. ulkusi, polipi, rak crijeva). Također, kronične bolesti poput bubrežnih oboljenja, srčane insuficijencije, raka ili kroničnih infekcija mogu uzrokovati anemiju jer upalni citokini ometaju proizvodnju crvenih krvnih stanica.

Nedostatak vitamina B12 i folne kiseline također može biti uzrok, budući da su ovi vitamini ključni za stvaranje crvenih krvnih stanica. Starije osobe često imaju problem s apsorpcijom vitamina B12 zbog stanja poput atrofičnog gastritisa ili malapsorpcijskih sindroma.

Hemolitička anemija, koja nastaje kada se crvene krvne stanice razgrađuju prije nego što prirodno odumru, može biti autoimuna, nasljedna ili izazvana lijekovima. Tu su i mijelodisplastični sindromi (MDS), poremećaji koštane srži koji narušavaju normalnu proizvodnju krvnih stanica, češći kod starijih osoba i često manifestirani kao anemija.

Određeni lijekovi, uključujući antikoagulanse, nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) i neke antibiotike, mogu uzrokovati anemiju kod starijih osoba.

Simptomi anemije kod starijih često su slični onima kod mlađih, ali ih se može previdjeti ili pripisati prirodnom starenju. Neki od tipičnih simptoma su umor, slabost, vrtoglavica, pomanjkanje daha, ubrzan ili nepravilni rad srca, blijeda koža, te smanjena fizička i mentalna funkcionalnost.

Dijagnoza započinje kompletnom krvnom slikom, te se provode testovi na serumsko željezo, feritin, vitamin B12, folnu kiselinu, funkciju bubrega i markere upale. Ako je potrebno, dodatni testovi poput kolonoskopije, gastroskopije ili biopsije koštane srži mogu se koristiti za otkrivanje uzroka krvarenja ili poremećaja koštane srži.

Liječenje ovisi o uzroku anemije. Kod manjka željeza koriste se oralni suplementi željeza, dok je u težim slučajevima potrebna intravenska primjena. Nedostatak vitamina B12 se liječi injekcijama vitamina, a folna kiselina se također dodaje po potrebi. U slučajevima anemije uzrokovane kroničnim bolestima, liječenje osnovne bolesti može poboljšati razinu hemoglobina. U težim slučajevima, može biti potrebna transfuzija krvi kako bi se stanje brzo poboljšalo.

Anemija u starijoj dobi često je podcijenjena, a može imati ozbiljne posljedice ako se ne prepozna i ne liječi pravovremeno. Rano dijagnosticiranje i odgovarajuće liječenje mogu značajno poboljšati kvalitetu života starijih osoba, smanjiti rizik od komplikacija i poboljšati prognozu.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Zdrave kosti srž su našeg blagostanja, pokretljivosti i neovisnosti

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan digitalni prikaz ljudskog koljena s naglaskom na bol u zglobu.
Foto: Pixabay

Prevencija osteoporoze zahtijeva kombinaciju zdrave prehrane, redovite fizičke aktivnosti i izbjegavanja rizičnih faktora poput pušenja i alkohola. Rano usvajanje ovih navika može pomoći u očuvanju zdravlja kostiju te smanjenju rizika od prijeloma i osteoporoze u starijoj dobi

Svjetski dan osteoporoze, koji se obilježava svake godine 20. listopada, idealna je prilika za podizanje svijesti o osteoporozi. Ovogodišnja kampanja pod sloganom ‘Recimo ne krhkim kostima’ nastoji potaknuti ljude svih generacija na brigu o zdravlju kostiju. Glavne poruke kampanje bit će usmjerene prema ljudima svih dobi, pacijentima, zdravstvenim djelatnicima i institucijama.

Prva poruka naglašava važnost zdravlja kostiju. Zdrave kosti temelj su našeg blagostanja, mobilnosti i neovisnosti, stoga je važno da ljudi svih dobi poduzmu rane korake za prevenciju osteoporoze kroz pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost s opterećenjem i izbjegavanje nezdravih navika poput pušenja.

Druga poruka ističe da je osteoporoza ozbiljan zdravstveni problem. Ona može imati teške posljedice, a prepoznavanje rizičnih čimbenika i pravovremeno testiranje na osteoporozu ključno je za smanjenje rizika. Briga o zdravlju kostiju treba biti prioritet, baš kao i briga o kardiovaskularnom zdravlju, jer pridržavanje preporučenih terapija može pomoći u očuvanju pokretljivosti i neovisnosti tijekom starenja.

Treća poruka poziva na prioritetno postavljanje zdravlja kostiju u zdravstvenim politikama. S obzirom na to da se godišnje u svijetu dogodi oko 37 milijuna fragilnih prijeloma, osteoporoza predstavlja ogroman ekonomski i zdravstveni teret. Zdravstvene vlasti moraju osigurati adekvatne usluge nakon prijeloma, uključujući stručne procjene i liječenje pacijenata starijih od 50 godina kako bi se spriječili daljnji, potencijalno opasni prijelomi.

Za prevenciju osteoporoze, ključna je prehrana bogata kalcijem i vitaminom D, koji su neophodni za zdravlje kostiju. Redovita tjelesna aktivnost, posebno vježbe koje opterećuju kosti, pomaže u održavanju koštane gustoće, dok održavanje zdrave tjelesne težine smanjuje rizik od prijeloma.

Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola negativno utječu na zdravlje kostiju, pa se preporučuje prestanak pušenja i umjeren unos alkohola. Žene u postmenopauzi i muškarci stariji od 70 godina trebali bi redovito provjeravati gustoću kostiju putem denzitometrije, a liječnici mogu preporučiti suplemente kalcija i vitamina D ili terapiju lijekovima u određenim slučajevima.

Prevencija osteoporoze temelji se na zdravoj prehrani, redovitoj fizičkoj aktivnosti i izbjegavanju rizičnih faktora. Usvajanje ovih navika može značajno smanjiti rizik od prijeloma i očuvati zdravlje kostiju u starijoj dobi.

Nastavi čitati

U trendu