Poveži se s nama

Znanost

STUDIJA Dužina prstiju ukazuje na psihičke poremećaje

Objavljeno

/

Jeste li hladnokrvni psihopat? Odgovor bi mogao biti upravo u vašim rukama, piše u srijedu New York Post.

Istraživači u Kanadi analizirali su duljinu prstiju dobrovoljaca s klinički dijagnosticiranim psihijatrijskim problemima kako bi utvrdili je li psihopatija “biološki ukorijenjena”.

Tim je otkrio da kod onih čiji su kažiprsti kraći od prstenjaka postoji veća vjerojatnost da će imati dijagnosticiran psihijatrijski poremećaj.

Rezultati studije objavljeni su u izdanju časopisa The Journal of Psychiatric Research za veljaču.

Tim je započeo istraživanje primjećujući da se već zna da se oni koji imaju kraći kažiprst i duži prstenjak češće povezuju s osobinama “tamne trijade” i agresivnim ponašanjem.

Osobine “tamne trijade” su “izrazito društveno nepoželjni stavovi, poput makijavelizma, narcizma i psihopatije.”

Također je utvrđeno i da osobe koje imaju visoke rezultate na skali “tamne trijade” imaju primjerice i izrazitu mentalnu čvrstinu i odlične sportske rezultate, ali i netoleranciju na neizvjesnost, čestu anksioznost i nedostatak empatije te manipulativnost.

U istraživanju je sudjelovalo 80 dobrovoljaca – 44 s psihijatrijskim problemima i 36 zdravih osoba bez dijagnosticiranja psihičkih stanja.

Analiza njihovih ruku potvrdila je da će “u usporedbi sa zdravim osobama, kod osoba s klinički dijagnosticiranim psihijatrijskim problemom većina vjerojatno imati kraći kažiprst i duži prstenjak”.

S druge strane jedan od autora studije Serge Brand kaže da se ljudi s kraćim kažiprstima ne bi trebali uznemiriti jer je ta pojava ipak često povezana i s potpuno zdravim ljudima.

Hina

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Iz Svijeta

Moždani implantati mijenjaju život

Objavljeno

/

Amerikanka Amber Pearson opsesivno je prala ruke dok ne prokrvare, prestravljena idejom o kontaminaciji mikrobima sa svakodnevnih predmeta, što je bila iscrpljujuća posljedica njezina opsesivno kompulzivnog poremećaja (OKP).

Danas su ti ponavljajući rituali prepušteni zaboravu, zahvaljujući revolucionarnom moždanom implantatu koji se koristi za liječenje njezine epilepsije i OKP-a.

“Danas živim svoj život i to je nevjerojatno”, kaže 34-godišnjakinja za AFP.

“Prije su mi se neprestano u glavi vrtjele moje prisile.”

Moždani implantati nedavno su dospjeli na naslovnice s objavom Elona Muska da je njegova tvrtka Neuralink postavila čip u glavu pacijenta, za koji se znanstvenici nadaju da će u konačnici omogućiti ljudima da upravljaju pametnim telefonom samo razmišljajući o njemu.

No ideja o umetanju uređaja u mozak nije nova, a liječnici već desetljećima znaju da precizno primijenjena električna stimulacija može utjecati na način na koji mozak funkcionira.

Takva duboka moždana stimulacija koristi se u liječenju Parkinsonove bolesti i drugih stanja koja utječu na kretanje, uključujući epilepsiju.

Njezini liječnici ponudili su joj implantat od 32 milimetra za liječenje iscrpljujućih epileptičkih napadaja, uvjereni da će moći detektirati moždanu aktivnost koja uzrokuje epizode i isporučiti puls da omete tu aktivnost.

Tada je i njoj nešto palo na pamet.

“Njena je ideja bila: ‘Pa, kad mi ulazite u mozak i stavljate tu žicu, a ja imam OKP, pa možete li jednostavno staviti žicu za OKP?’,” prisjeća se neurokirurg Ahmed Raslan, koji je izveo operativni zahvat na Oregon Health and Science University u Portlandu na zapadnoj obali SAD-a.

“I znate, srećom, ozbiljno smo prihvatili taj prijedlog.”

Prethodno je bilo nekih studija o korištenju duboke moždane stimulacije za ljude koji pate od OKP-a, ali, kaže Raslan, ona nikada nije bila kombinirana s liječenjem epilepsije.

Liječnici su radili s Pearson kako bi vidjeli što se točno događa u njezinom mozgu kada se nađe zarobljena u opsesivnoj petlji.

Tehnika je uključivala izlaganje poznatim stresorima – u ovom slučaju plodovima mora i snimanje električnih markera.

Na taj su način mogli učinkovito izolirati moždanu aktivnost povezanu s njezinim OKP-om.

Zatim su mogli konfigurirati implantat tako da reagira na taj specifični signal.

Nada

Uređaj s dva programa sada prati aktivnost mozga povezanu s epilepsijom i OKP-om.

To je “jedini uređaj na svijetu koji liječi dva stanja”, kaže Raslan. “I programi su neovisni. Dakle, program za epilepsiju je drukčiji od programa za OKP.”

On misli da je to otkriće do kojeg je mogao doći samo netko poput Pearson.

“Ovo je prvi put u svijetu da je to učinjeno. Obično mislimo na uređaje ili za OKP ili za epilepsiju.

“Ova ideja je izvan okvira i došla je od samog pacijenta”, kaže on.

Raslan je rekao da je sada u tijeku studija na Sveučilištu u Pennsylvaniji kako bi se vidjelo kako se ta tehnika može šire primijeniti, nudeći moguću nadu nekima od 2,5 milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama koji pate od OKP-a.

U slučaju Pearson trebalo je proći osam mjeseci nakon zahvata 2019. kako bi se vidjela primjetna razlika.

No postupno su njezini opsesivni rituali koji su joj od tinejdžerskih godina oduzimali osam ili devet sati svaki dan počeli nestajati.

Beskonačno provjeravanje zatvaranja prozora prije spavanja i stalno pranje ruku sveli su se na podnošljivih 30 minuta dnevno.

I strah od kontaminacije zbog objedovanja s drugim osobama sada je nestao.

“Ponovno sam sretna i uzbuđena što mogu izaći i živjeti i biti sa svojim prijateljima i obitelji”, rekla je.

To je “bilo nešto što mi je bilo uskraćeno godinama.”

Hina

Nastavi čitati

Moderna vremena

Muskova medicinska tehnološka tvrtka ugradila moždani implantat u prvog čovjeka

Objavljeno

/

Tvrtka za medicinsku tehnologiju Elona Muska Neuralink po prvi je put ugradila moždani implantat u čovjeka.

Pacijent se dobro oporavlja nakon zahvata u nedjelju, napisao je tehnološki milijarder na platformi X u ponedjeljak.

“Početni rezultati pokazuju obećavajuću detekciju neuronskih šiljaka”, objavio je Musk.

Implantat tvrtke Neuralink osmišljen je kako bi ljudima omogućio da svojim mislima upravljaju pametnim telefonom, kao i drugom tehnologijom.

U svibnju je Neuralinku odobrena uporaba implantata u kliničkom ispitivanju na ljudima, nakon što je prethodno testiran na majmunima.

Implantat ima 1024 elektrode koje robot spaja s mozgom pomoću igle.

Za kliničko ispitivanje, Neuralink je tražio pacijente s tetraplegijom – paralizom u nogama i rukama.

Kada se ljudi počnu kretati, određeno područje mozga postaje aktivno.

Elektrode hvataju te signale i to bi trebalo biti dovoljno da se zamisli pokret za upravljanje kursorom na računalu, na primjer.

Čak i uz uspješne operacije, pacijentima mogu proći mjeseci da nauče upravljati računalima svojim mislima. Kliničko ispitivanje Neuralinka planirano je u trajanju od šest godina.

Istraživanje ovakvih veza mozga i računala traje već godinama i ljudima su već ugrađeni razni implantati.

Neuralink ima nekoliko konkurenata koji se također nadaju komercijalnoj upotrebi tehnologije.

Jedna od njih, Precision Neuroscience, želi svoj implantat, koji također ima 1024 elektrode na filmu, pričvrstiti za mozak na minimalno invazivan način vrlo finim rezom na lubanji.

Rival Synchron koristi 16 elektroda kako bi putem krvnih žila doveo svoj sustav u prava područja mozga.

Hina

Nastavi čitati

Moderna vremena

Studija: Sviranje ili pjevanje dobro je za zdravlje mozga u kasnijoj dobi

Objavljeno

/

Sviranje glazbenog instrumenta ili pjevanje moglo bi pomoći u održavanju zdravlja mozga u starijoj dobi, utvrdili su britanski znanstvenici.

Vježbanje sviranja i ‘čitanje’ glazbe može pomoći u održavanju dobrog pamćenja i sposobnosti rješavanja složenih zadataka, pokazuje njihova studija koju prenosi BBC.

U radu objavljenom u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry navode da bi glazba trebala biti dijelom načina života koji pomaže održavanju zdravlja mozga.

Proučavano je više od 1100 ljudi starijih od 40 godina, s prosječnom dobi od 68 godina.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Exeteru analizirali su podatke o njihovim moždanim funkcijama u sklopu šire studije koja je proučavala kako mozak stari i zašto ljudi razvijaju demenciju.

Proučavali su učinke sviranja instrumenta, pjevanja, čitanja i slušanja glazbe te glazbenih sposobnosti.

Znanstvenici su usporedili kognitivne podatke ispitanika u studiji koji su se na neki način u životu bavili glazbom, s onima koji to nikada nisu činili.

Njihovi rezultati pokazali su da su najviše koristi imali ljudi koji su svirali glazbene instrumente, što može biti zbog “višestrukih kognitivnih zahtjeva” te aktivnosti.

Sviranje klavira i sličnih instrumenata pokazalo se osobito korisnim, dok su limeni i puhački instrumenti također bili dobri.

Čini se da jednostavno slušanje glazbe ne pomaže kognitivnom zdravlju.

Dobrobit koja se vidi kod pjevanja mogla bi biti dijelom zbog poznatih društvenih aspekata boravka u zboru ili grupi, kažu znanstvenici.

“Budući da imamo tako osjetljive testove mozga za ovu studiju, u mogućnosti smo sagledati pojedinačne aspekte moždanih funkcija, kao što su kratkoročno pamćenje, dugoročno pamćenje i rješavanje problema te kako bavljenje glazbom utječe na to”, rekla je voditeljica studije prof. Anne Corbett za BBC.

“To svakako potvrđuje i u mnogo većoj mjeri učvršćuje ono što već znamo o dobrobitima glazbe. Konkretno, sviranje nekog instrumenta ima posebno veliki učinak, a ljudi koji nastave svirati u starijoj dobi imali su dodatnu korist”, rekla je.

U studiji su ljudi koji su redovito ‘čitali’ glazbu imali bolje numeričko pamćenje.

Profesorica Corbett objašnjava: “Naš je mozak mišić kao i bilo koji drugi i potrebno ga je vježbati, a učenje čitanja glazbe pomalo je poput učenja novog jezika, izazovno je.”

Znanstvenici nisu analizirali potencijalne prednosti bavljenja glazbom prvi put u životu tek u kasnijoj dobi, ali je profesorica Corbett rekla da vjeruje, na temelju trenutnih dokaza, da bi to bilo “vrlo korisno”.

Ona je  rekla da, iako su potrebna dodatna istraživanja, promicanje glazbenog obrazovanja može činiti “vrijedan” dio javnozdravstvenih preporuka, kao i poticanje starijih osoba da se vrate glazbi kasnije u životu.

Dodala je: “Bilo bi naivno misliti da bi uzimanje glazbenog instrumenta značilo da nećete razviti demenciju. Nije tako jednostavno.”

Hina

Nastavi čitati

U trendu