Poveži se s nama

Vijesti

Devet od deset radnika očekuje božićnicu, nadamo se iznosu od 443 eura

Objavljeno

/

Ovo je slika zbirke novčanica eura na drvenom stolu s božićnim ukrasima razbacanim okolo. Novčanice su različitih apoena, u rasponu od 5 do 200 eura. Božićni ukrasi sastoje se od crvene figurice Djeda Mraza, crvenog ukrasa u obliku srca, suhih kriški naranče, štapića cimeta i zvjezdastog anisa. Pozadina je drveni stol s bijelim stolnjakom.
Foto: Pixabay

Realna očekivanja ili iluzija novca zbog prelaska na euro?

Primicanjem ‘ciljnoj ravnini’ još jedne kalendarske godine, u fokus dolaze uobičajena pitanja. Kako će izgledati svečani božićni ručak, gdje ćemo provesti najluđu noć u godini, s kojim ćemo poklonima razveseliti najmilije… i tko će sve to platiti? Mnogi će odgovor i spasonosno rješenje za prosinačke planove potražiti u – božićnicama. Dakako, ako ih  njihovi poslodavci obraduju isplatom ove prigodne novčane nagrade.

A ona bi ovih blagdana trebala sjesti na račune većine radnika u Hrvatskoj, potvrdilo je istraživanje koje je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj i dio međunarodne Alma Career grupacije, u kojem je sudjelovalo 500 ispitanika.

Rekordna očekivanja zaposlenih građana

Naime, ove godine božićnicu očekuje 89% zaposlenih, što je značajno više nego lani, kada je to očekivalo 72% radnika, a u konačnici primilo čak 87% zaposlenih. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, ali i najavom povećanja iznosa božićnica u javnim i državnim tvrtkama te rastom neoporezivih nagrada, optimizam radnika sve je izraženiji.

Zaposleni (11%) koji sumnjaju da će dobiti tradicionalnu ‘blagdansku’ nagradu, kao razlog njenog izostanka najčešće navode politiku tvrtke i loše poslovne rezultate.

S druge strane, među onima koji ‘računaju’ na božićnicu, gotovo svi (91%), kao i dosadašnjih godina, očekuju novac i to u prosječnom iznosu od 443 eura, što je za čak 35% više od iznosa kojeg su u prosjeku dobili prošle godine (328 eura).

Radi li se tu o tome da zaposlenici računaju na povećanje neoporezive naknade, iluziji novca u smislu da su nominalne vrijednosti u eurima dosta manje nego kada su bile u kunama pa smo skloniji reći veći iznos ili je doista riječ o većim očekivanjima, nije poznato.

Bon za kupovinu očekuje 21% ispitanih, dok 10% predviđa da će im poslodavac darovati poklon paket.

Božićnice – ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama

Božićnicu u najvećoj mjeri očekuju zaposlenici državnih tvrtki i hrvatskih institucija, gdje joj se nadaju gotovo svi zaposleni (100% ispitanika zaposlenih u državnim tvrtkama te 97% zaposlenih u institucijama). No, primjetne su očite razlike kada je riječ o očekivanim iznosima.

Naime, zaposlenici hrvatskih institucija smatraju da će božićnica njihove bankovne račune obogatiti za 384 eura, dok se djelatnici državnih tvrtki nadaju znatnom većem iznosu i očekuju 463 eura. Još optimističniji su radnici privatnih kompanija u stranom vlasništvu, među kojima čak 90 posto zaposlenih očekuje isplatu božićnice i to u prosječnom iznosu od 468 eura. Kao i prethodnih godina, božićnici se najmanje nadaju zaposlenici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (87%), a očekivani iznos se kreće oko 425 eura.

Kad je riječ o veličini tvrtke, božićnici se najviše nadaju zaposlenici velikih tvrtki (94%), a oni ujedno očekuju i najveće iznose božićnica, u prosjeku 469 eura. S druge strane, isplatu božićnice očekuje 82% djelatnika srednje velikih tvrtki (u prosjeku 423 eura) te 86% zaposlenika malih tvrtki (372 eura).

Prošle godine nas je razveselila božićnica u iznosu od 2066 kuna

Prošle godine božićnicu je dobilo 87% zaposlenika, što je znatno više nego godinu ranije, kada je prigodnu blagdansku nagradu primilo 68% radnika.

U 2022. godini božićnica je u pravilu isplaćena u novcu (83% od onih koji su dobili neki oblik božićnice) i to u prosjeku 328 eura, što je čak 20% više nego godinu ranije, kada je prosječna božićnica iznosila 2066 kuna, odnosno 274 eura.

Od onih koji su dobili neki drugi oblik božićne nagrade, bon za kupovinu primilo je 26% ispitanika, a gotovo svaki deseti radnik je od poslodavca dobio poklon paket (9%).

Prošle godine božićnica je najčešće sjedala na račune zaposlenika državnih institucijama (97%), kompanija u državnom vlasništvu (98%) te radnika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (91%). U najmanjoj mjeri božićnicu su primile osobe zaposlene u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (84%).

Također, lani je božićnicu dobilo 93% zaposlenika velikih tvrtki, 83% radnika malih kompanija te 82% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama.

Dar za dijete u svakoj drugoj tvrtki

Pored povećanja očekivanog iznosa božićnica, raste i broj zaposlenika s djecom kojima njihovi poslodavci poklanjaju dar za dijete.

Prema istraživanju, više od polovice radnika je izjavilo kako su lani njihovi poslodavci djecu zaposlenika darovali poklon paketom, što je značajno više nego 2021. kada je isto izjavilo 38% sudionika istraživanja.

Kad je riječ o konkretnijim iznosima, 42% zaposlenih roditelja je primila dar za dijete/poklon bon u iznosu do 66 eura, 40% ispitanika tvrdi da se radilo o iznosu u rasponu od 44 do 100 eura, dok je svaki peti radnik dobio poklon u vrijednosti od 100 eura ili više.

Božićnica – pravo radnika ili dobra volja poslodavca?

Sve manje ispitanika smatra kako je isplata božićnice isključio stvar dobre volje poslodavca (34%), s čime se ne slaže čak 66% radnika koji vjeruju kako svaki radnik ima pravo na božićnicu i koji zamjeraju poslodavcu ako je ne isplati.

Za usporedbu, prošle godine je 47% ispitanika u božićnici prepoznalo dobru volju poslodavca i nagradu za dobro poslovanje tvrtke.

Božićnica bi trebala iznositi čak 554 eura

Kada bismo sami mogli birati našu božićnu nagradu, velika većina nas (96%) bi bez previše razmišljanja odabrala novčanu nagradu. Za 1% ispitanika dovoljna je i zahvala te poštovanje od strane nadređenih, dok bi 2% ispitanika radije dobilo poklon paket. Bon za kupovinu odabralo je 1% ispitanika.

Ispitanici smatraju da bi, u prosjeku, zadovoljavajuća božićnica trebala iznositi 554 eura, što je 25% više od prosječne božićnice koju očekujemo ove godine (443 eura) i čak 69% više od iznosa koji smo dobili prošle godine. Ovi podaci nam govore kako se ovdje ipak radi o iluziji novca, odnosno kako smo skloni davati veće procjene jer su nominalne vrijednosti u eurima značajno manje, nego ranije kada smo božićnicu primali u kunama.

Više od trećine ljudi (38%) božićnicu bi iskoristila za podmirenje osnovnih životnih troškova, što je nešto manje nego prošle godine kada je iste planove s božićnicom imalo 47% zaposlenih. Svaki četvrti radnik božićnicom namjerava ‘pokriti’ kupnju božićnih darova (24%), svaka deseta osoba (11%) njome misli zatvoriti (barem dio) dugovanja, a jednak broj radnika božićnicu će ostaviti ‘sa strane’.

Na koncu, 15% ljudi će ove godine božićnicu iskoristiti kako bi si priuštili nešto što inače ne bi mogli.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Vijesti

Istarska županija daje značajno više za zdravstvo i socijalu

Objavljeno

/

Na fotografiji je grupa ljudi koji stoje u redu unutar prostorije s bijelim zidovima i svijetlim podom. Lica osoba su zamagljena radi zaštite privatnosti. Osobe su različito odjevene, neke u formalnoj odjeći dok su druge u ležernijoj varijanti.
Foto: Istarska županija

Ove godine financirat će se ukupno 52 projekta koje je prijavilo 46 udruga, za što je u županijskom proračunu osigurano 173.400,00 eura, odnosno 57 posto više sredstava u odnosu na lani

Istarska županija je značajno povećala sredstva namijenjena za projekte u zdravstvu i socijalnoj skrbi, izdvojivši 57 posto više sredstava nego prethodnih godina.

Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Istarske županije od 2021. do 2024. godine strateški je dokument upravljanja lokalnom zdravstvenom zaštitom i socijalnom skrbi, temeljem kojeg je Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije raspisao Javni natječaj za financiranje projekata iz područja zdravstva i socijalne skrbi u Istarskoj županiji u 2024. godini.

Ugovore s dobitnicima sredstava u srijedu je, u Poduzetničkom centru Coworking Pula, potpisao istarski župan Boris Miletić. Konkretno, ove godine financirat će se ukupno 52 projekta koje je prijavilo 46 udruga, za što je u županijskom proračunu osigurano 173.400,00 eura, odnosno 57 posto više sredstava u odnosu na lani.

Župan Miletić je izrazio zadovoljstvo što je Županija i ove godine mogla značajno povećati sredstva za navedenu namjenu.

– Od samog početka mandata jasno smo definirali prioritete, a to su obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, što smo potvrdili i konkretnim djelima, a ne samo riječima. U prilog tomu govori i činjenica da je Istarska županija u 2023. godini bila vodeća na razini države upravo po izdvajanjima za zdravstvo, što je pokazala sveobuhvatna analiza portala Župan.hr.

Podsjetit ću da smo u ovoj godini dodijelili i preko 1,3 milijuna eura za programe ustanova i udruga iz područja socijalne skrbi, a ugovore smo potpisali u Pazinu – rekao je župan, koji je predstavnicima udruga uputio zahvalu na humanosti i svemu što rade za druge.

Zahvalama se pridružila i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije Gordana Antić.

– Danas je Međunarodni dan brige o sebi, a ovdje su prisutni ljudi koji brinu o drugima što je danas rijetkost. Vi ste one posebne osobe zbog kojih se isplati sve ono što radimo – kazala je pročelnica.

Ova odluka Istarske županije reflektira sve veću svijest o važnosti ulaganja u zdravlje i dobrobit zajednice, te pokazuje predanost lokalne vlasti u stvaranju boljih uvjeta za život svojih građana. Povećanje sredstava bit će ključni faktor u unapređenju kvalitete usluga i osiguravanju dostupnosti potrebne skrbi za sve građane, posebice za najranjivije skupine.

Više o natječaju i dobitnicima sredstava doznajte ovdje.

Nastavi čitati

Vijesti

U prosjeku smo produktivni manje od 6 sati dnevno

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje čovjeka u invalidskim kolicima koji radi na prijenosnom računalu za stolom u uredu. Čovjek nosi bordo košulju i tipka na prijenosnom računalu. Na stolu je mala biljka i drveni organizator. U pozadini se vidi prozor sa žaluzinama i žena koja radi za drugim stolom.
Foto: Pixabay

Produktivnost na radnom mjestu kao i broj sati rada teme su koje na domaćem i svjetskom tržištu vode stoljećima pokreću velike rasprave

Sve je započelo davne 1817. godine kada je Robert Owen uvidio da ljudi nisu produktivni 10 ili 16 sati koliko je tada trajao radni dan. Iako njegova kampanja u to doba nije urodila plodom, upravo je on zaslužan za podizanje svijest o ovom gorućem problemu. Njegova ideja zaživjela je tek 1914. kada je Ford Motor Company ‘srezao’ radne sate na vrijeme koje i danas poznajemo.

Zbog sve većeg obima posla, porasta količine informacija i zahtjevnosti radnih zadataka, produktivnost na radnom mjestu danas je jedna od glavnih tema na tržištu rada. Je li točna tvrdnja da smo u danu produktivni svega 4 do 5 sati, pokušao je saznati MojPosao portal (koji posluje unutar Alma Career grupacije) u istraživanju provedenom na preko 800 ispitanika.

Produktivni smo manje od 6 sati u danu, ostatak vremena družimo se s kolegama

Nešto manje od polovice ispitanika (47%) priznalo je kako su na poslu najčešće produktivni manje od 6 sati u danu, trećina je izjavila (37%) da im produktivnost traje 6 do 8 sati dnevno, a čak 16% ispitanika produktivno je i više od 8 sati.

Kada su ispitanike pitali što sve rade za vrijeme radnog vremena, pokazalo se da je polovica njih (51%) neproduktivna 2 ili više sati u danu, dok je prosječno vrijeme ‘zabušavanja’ 2 i pol sata.

Najviše vremena tijekom dana zaposlenicima odlazi na druženje s kolegama, u prosjeku 43 minute, zatim na surfanje na internetu 29 minuta te dopisivanje s prijateljima i obitelji za što potroše 21 minutu.

Najmanje vremena zaposlenicima odlazi na privatne telefonske razgovore, 14 minuta (to su vjerojatno zamijenili s dopisivanjem), obavljanje privatnih poslova izvan ureda na koje potroše 15 minuta. Zanimljivo je i relativno neočekivano, kako na društvene mreže ispitanici troše svega 17 minuta svoga vremena.

Druženje s kolegama, unatoč uvriježenom mišljenju, ne odvija se vani po kafićima, barem ne u većini slučajeva. Tek svaki četvrti ispitanik s kolegama odlazi na kavu (24%). Za razliku od njih, ostali ispitanici svoje mjesto za druženje pronalaze u zajedničkim prostorima tvrtke (62%) ili u samom uredu (50%), a tek ponekad (25%) druženje postane ‘produžena’ pauza za obrok. Međutim, ispitanici ističu kako se razgovori na vrijeme takvih ‘pauza’ najčešće svode na one poslovne.

Za vrijeme radnog vremena najčešće obavljamo neodgodive privatne obveze

Iako privatne poslove izvan ureda obavlja tek polovica ispitanika (51%), takve situacije su i rijetke – nekoliko puta mjesečno ili rjeđe. Najčešće uključuju neke neodgodive obaveze kao što su odlasci liječniku ili ishođenje osobnih dokumenata.

Aktivnosti koje nisu vezane uz posao ispitanici prvenstveno koriste kao odmor od radnih zadataka (65%). Trećina ispitanika (34%) trati vrijeme na ostale aktivnosti jer smatraju da nisu dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju, dok ih slično toliko (32%) smatra kako za privatne poslove nemaju vremena nakon radnog dana te ih moraju obaviti u radno vrijeme. Svaki četvrti ispitanik (25%) na poslu jednostavno nema dovoljno posla pa vrijeme krati drugim stvarima, a svaki peti (20%) izjavljuje kako su mu zadaci koje ima dosadni i ne motivirajući.

Većinu ispitanika (76%) nadređeni nije ‘uhvatio’ u neradu – barem ne onom nedopuštenom. Sukladno tome, čak i kada su bili uhvaćeni, nije bilo posljedica jer se najčešće radilo o druženju s kolegama. Međutim, manji dio ispitanika bio je uhvaćen u nekim aktivnostima koje se nadređenom nisu svidjele te je uslijedila usmena opomena, a u četiri slučaja čak i otkaz.

Jesmo li zadovoljni svojom produktivnošću?

Iako nam svima treba predah od posla, dvije trećine ispitanika (63%) izjavljuje kako aktivnosti nevezane za posao ne utječu na njihovu produktivnost. Svaki četvrti ispitanik (26%) izjavio je kako takve aktivnosti povećavaju njihovu produktivnost, dok ih je 11% priznalo da im takve ‘smetnje’ smanjuju produktivnost tijekom radnog dana.

Općenito gledajući, polovica ispitanika (50%) zadovoljna je svojom produktivnošću, četvrtina (24%) smatra kako bi mogli biti produktivniji, dok ih 26% smatra da su i previše produktivni te da bi trebali usporiti.

Rast produktivnosti poslodavci bi kod ispitanika mogli postići višim plaćama (69%) ili zanimljivijim radnim zadacima (45%). Veća svrhovitost radnih zadataka kao i priznanje nadređene osobe povećalo bi produktivnost kod svakog trećeg ispitanika (35%, odnosno 34%). Općenito bolji odnos s nadređenim doveo bi do povećanja produktivnost kod četvrtine (26%) ispitanika, dok je najmanje onih koji bi postali produktivniji zbog poboljšanih odnosa s kolegama (21%).

Osim ovih načina, ispitanici navode i bolju organizaciju rada, rad od kuće te skraćeni radni tjedan kao načine povećanja produktivnosti.

Izvor: MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

Uskoro kreću radovi na izgradnji Centra za starije u Đurđevcu

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje modernu zgradu od cigle s velikim prozorima i balkonima prekrivenim zelenilom. U prizemlju se nalaze staklena vrata i prozori. Oko zgrade je uređeni vrt s nekoliko drveća i niskim grmljem. Na pločniku ispred zgrade stoje tri osobe. Zgrada je interesantna zbog svoje suvremene arhitekture koja uključuje prirodne elemente kao što su biljke na balkonima, što stvara dojam ekološki osviještene gradnje.
Foto: Grad Đurđevac

Centar će se protezati na čak 3000 kvadratnih metara, imat će 122 kreveta za smještaj, a pružat će se i izvaninstitucijske usluge za  274 korisnika. Cijena smještaja i boravka će, kažu, biti značajno niža od tržišne

Uskoro kreću radovi na najvećem socijalnom projektu Grada Đurđevca i đurđevačke Podravine, Izgradnja i opremanje Centra za starije osobe Đurđevac u partnerstvu s Koprivničko-križevačkom županijom i susjednim općinama.

Naime, na 17. sjednici Gradskog vijeća gradski vijećnici su dali suglasnost gradonačelniku Grada Đurđevca za prihvaćanje ponude građevinske tvrtke Tekton construction d.o.o. iz Svete Nedelje. Temeljem provedenog otvorenog postupka javne nabave, od četiri pristigla domaća i strana ponuditelja, njihova je ponuda utvrđena kao najpovoljnija te se uskoro očekuje potpis ugovora o izvođenju radova, a nakon toga i sam početak radova.

Bespovratna sredstva za provedbu ovog velikog i važnog projekta osigurana su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uz potporu Grada Đurđevca i dodatnih modela financiranja i sredstava partnera.

Projekt će podršku i financiranju imati i od Koprivničko-križevačke županije, kao i nekoliko okolnih općina koj će sufinancirati boravak korisnika sa svog područja. Plan je da gradnja krene ujesen, a Centar bi svoja vrata trebao otvoriti nakon godinu dana.

Za smještaj u Centru već je sad veliki interes među starijim Đurđevčanima, a podršku mu je dalo i 8 okolnih općina koje su iskazale potrebu za ovakvim tipom smještaja i usluga za svoje stanovnike: općina Molve, Novo Virje, Ferdinandovac, Kalinovac, Podravske Sesvete, Virje, Gola i Novigrad Podravski.

Centar će se protezati na čak 3000 kvadratnih metara, imat će 122 kreveta za smještaj, a pružat će se i izvaninstitucijske usluge za  274 korisnika. Cijena smještaja i boravka će, kažu, biti značajno niža od tržišne.

Ukupna vrijednost projekta je 6.829.639,49 eura, a trajat će do 30. lipnja 2026. godine.

Anita Blažinović

Nastavi čitati

U trendu