Poveži se s nama

Vijesti

Devet od deset radnika očekuje božićnicu, nadamo se iznosu od 443 eura

Objavljeno

/

Ovo je slika zbirke novčanica eura na drvenom stolu s božićnim ukrasima razbacanim okolo. Novčanice su različitih apoena, u rasponu od 5 do 200 eura. Božićni ukrasi sastoje se od crvene figurice Djeda Mraza, crvenog ukrasa u obliku srca, suhih kriški naranče, štapića cimeta i zvjezdastog anisa. Pozadina je drveni stol s bijelim stolnjakom.
Foto: Pixabay

Realna očekivanja ili iluzija novca zbog prelaska na euro?

Primicanjem ‘ciljnoj ravnini’ još jedne kalendarske godine, u fokus dolaze uobičajena pitanja. Kako će izgledati svečani božićni ručak, gdje ćemo provesti najluđu noć u godini, s kojim ćemo poklonima razveseliti najmilije… i tko će sve to platiti? Mnogi će odgovor i spasonosno rješenje za prosinačke planove potražiti u – božićnicama. Dakako, ako ih  njihovi poslodavci obraduju isplatom ove prigodne novčane nagrade.

A ona bi ovih blagdana trebala sjesti na račune većine radnika u Hrvatskoj, potvrdilo je istraživanje koje je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj i dio međunarodne Alma Career grupacije, u kojem je sudjelovalo 500 ispitanika.

Rekordna očekivanja zaposlenih građana

Naime, ove godine božićnicu očekuje 89% zaposlenih, što je značajno više nego lani, kada je to očekivalo 72% radnika, a u konačnici primilo čak 87% zaposlenih. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, ali i najavom povećanja iznosa božićnica u javnim i državnim tvrtkama te rastom neoporezivih nagrada, optimizam radnika sve je izraženiji.

Zaposleni (11%) koji sumnjaju da će dobiti tradicionalnu ‘blagdansku’ nagradu, kao razlog njenog izostanka najčešće navode politiku tvrtke i loše poslovne rezultate.

S druge strane, među onima koji ‘računaju’ na božićnicu, gotovo svi (91%), kao i dosadašnjih godina, očekuju novac i to u prosječnom iznosu od 443 eura, što je za čak 35% više od iznosa kojeg su u prosjeku dobili prošle godine (328 eura).

Radi li se tu o tome da zaposlenici računaju na povećanje neoporezive naknade, iluziji novca u smislu da su nominalne vrijednosti u eurima dosta manje nego kada su bile u kunama pa smo skloniji reći veći iznos ili je doista riječ o većim očekivanjima, nije poznato.

Bon za kupovinu očekuje 21% ispitanih, dok 10% predviđa da će im poslodavac darovati poklon paket.

Božićnice – ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama

Božićnicu u najvećoj mjeri očekuju zaposlenici državnih tvrtki i hrvatskih institucija, gdje joj se nadaju gotovo svi zaposleni (100% ispitanika zaposlenih u državnim tvrtkama te 97% zaposlenih u institucijama). No, primjetne su očite razlike kada je riječ o očekivanim iznosima.

Naime, zaposlenici hrvatskih institucija smatraju da će božićnica njihove bankovne račune obogatiti za 384 eura, dok se djelatnici državnih tvrtki nadaju znatnom većem iznosu i očekuju 463 eura. Još optimističniji su radnici privatnih kompanija u stranom vlasništvu, među kojima čak 90 posto zaposlenih očekuje isplatu božićnice i to u prosječnom iznosu od 468 eura. Kao i prethodnih godina, božićnici se najmanje nadaju zaposlenici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (87%), a očekivani iznos se kreće oko 425 eura.

Kad je riječ o veličini tvrtke, božićnici se najviše nadaju zaposlenici velikih tvrtki (94%), a oni ujedno očekuju i najveće iznose božićnica, u prosjeku 469 eura. S druge strane, isplatu božićnice očekuje 82% djelatnika srednje velikih tvrtki (u prosjeku 423 eura) te 86% zaposlenika malih tvrtki (372 eura).

Prošle godine nas je razveselila božićnica u iznosu od 2066 kuna

Prošle godine božićnicu je dobilo 87% zaposlenika, što je znatno više nego godinu ranije, kada je prigodnu blagdansku nagradu primilo 68% radnika.

U 2022. godini božićnica je u pravilu isplaćena u novcu (83% od onih koji su dobili neki oblik božićnice) i to u prosjeku 328 eura, što je čak 20% više nego godinu ranije, kada je prosječna božićnica iznosila 2066 kuna, odnosno 274 eura.

Od onih koji su dobili neki drugi oblik božićne nagrade, bon za kupovinu primilo je 26% ispitanika, a gotovo svaki deseti radnik je od poslodavca dobio poklon paket (9%).

Prošle godine božićnica je najčešće sjedala na račune zaposlenika državnih institucijama (97%), kompanija u državnom vlasništvu (98%) te radnika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (91%). U najmanjoj mjeri božićnicu su primile osobe zaposlene u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (84%).

Također, lani je božićnicu dobilo 93% zaposlenika velikih tvrtki, 83% radnika malih kompanija te 82% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama.

Dar za dijete u svakoj drugoj tvrtki

Pored povećanja očekivanog iznosa božićnica, raste i broj zaposlenika s djecom kojima njihovi poslodavci poklanjaju dar za dijete.

Prema istraživanju, više od polovice radnika je izjavilo kako su lani njihovi poslodavci djecu zaposlenika darovali poklon paketom, što je značajno više nego 2021. kada je isto izjavilo 38% sudionika istraživanja.

Kad je riječ o konkretnijim iznosima, 42% zaposlenih roditelja je primila dar za dijete/poklon bon u iznosu do 66 eura, 40% ispitanika tvrdi da se radilo o iznosu u rasponu od 44 do 100 eura, dok je svaki peti radnik dobio poklon u vrijednosti od 100 eura ili više.

Božićnica – pravo radnika ili dobra volja poslodavca?

Sve manje ispitanika smatra kako je isplata božićnice isključio stvar dobre volje poslodavca (34%), s čime se ne slaže čak 66% radnika koji vjeruju kako svaki radnik ima pravo na božićnicu i koji zamjeraju poslodavcu ako je ne isplati.

Za usporedbu, prošle godine je 47% ispitanika u božićnici prepoznalo dobru volju poslodavca i nagradu za dobro poslovanje tvrtke.

Božićnica bi trebala iznositi čak 554 eura

Kada bismo sami mogli birati našu božićnu nagradu, velika većina nas (96%) bi bez previše razmišljanja odabrala novčanu nagradu. Za 1% ispitanika dovoljna je i zahvala te poštovanje od strane nadređenih, dok bi 2% ispitanika radije dobilo poklon paket. Bon za kupovinu odabralo je 1% ispitanika.

Ispitanici smatraju da bi, u prosjeku, zadovoljavajuća božićnica trebala iznositi 554 eura, što je 25% više od prosječne božićnice koju očekujemo ove godine (443 eura) i čak 69% više od iznosa koji smo dobili prošle godine. Ovi podaci nam govore kako se ovdje ipak radi o iluziji novca, odnosno kako smo skloni davati veće procjene jer su nominalne vrijednosti u eurima značajno manje, nego ranije kada smo božićnicu primali u kunama.

Više od trećine ljudi (38%) božićnicu bi iskoristila za podmirenje osnovnih životnih troškova, što je nešto manje nego prošle godine kada je iste planove s božićnicom imalo 47% zaposlenih. Svaki četvrti radnik božićnicom namjerava ‘pokriti’ kupnju božićnih darova (24%), svaka deseta osoba (11%) njome misli zatvoriti (barem dio) dugovanja, a jednak broj radnika božićnicu će ostaviti ‘sa strane’.

Na koncu, 15% ljudi će ove godine božićnicu iskoristiti kako bi si priuštili nešto što inače ne bi mogli.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Atletika

POI Paraatletičar Ivan Katanušić peti u bacanju diska

Objavljeno

/

Foto: Daniel Kasap

Osjećao sam da mogu više, ali očito ne mogu. Godina je počela super, onda su krenule neke ozljede koje su me vratile nazad i to je to, kazao je 33-godišnji Katanušić

Hrvatski paraatletičar Ivan Katanušić osvojio je peto mjesto u bacanju diska u kategoriji F64 na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Katanušić je bacio svoj najbolji rezultat ove sezone, 54.28 metara zauzevši petu poziciju. Zanimljivo, u travnju je na SP-u u Kobeu osvojio srebro sa 53.89m, no u Parizu niti pola metara bolji rezultat nije bio dovoljan za ulazak u borbu za medalje.

Slavio je Amerikanac Jeremy Campbell s rezultatom 61.14 obranivši zlato iz Tokija. Bila je to ujedno njegovo ukupno peto paralimpijsko zlato. Drugi je bio Akeem Stewart iz Trindad i Tobaga sa 59.66, dok je broncu osvojio Amerikanac David Blair sa 57.76m.

– Osjećao sam da mogu više, ali očito ne mogu. Godina je počela super, onda su krenule neke ozljede koje su me vratile nazad i to je to – kazao je 33-godišnji Katanušić.

U Pariz je stigao kao paraolimpijski doprvak iz Tokija, te svjetski doprvak iz Kobea ove godine. No, Pariz mu očito nije bio sretan kao Japan.

– Nikada sreće u Parizu. Prošle godine sam ovdje bio četvrti, sada peti – dodao je.

Katanušić je u Tokiju osvojio medalju po jakoj kiši, danas je u Parizu cijeli dana padalo, vrijeme se smirilo tek pred početak natjecanja.

“Baš sam pomislio na tokijski potop, no kiša je u Parizu stala prije natjecanja. Možda bi bilo bolje da nije,” dodao je sa smiješkom.

Ovoga puta na tribinama Stade de Francea je imao posebne navijače, sina Filipa i suprugu Anamari Kožul, bivšu atletičarku.

“Krajem prošle godina dobio sam najveću medalju u svom životu. Bili su na tribinama što mi je davalo posebnu snagu.”

Prošle godine je sina dobio i paraolimpijac Matija Sloup.

“Da, ja njemu pričam kako se uspavljuje beba, a on meni kako se hrani i svima dobro, ha, ha.”

Kazao je i kako se sada želi prvo dobro odmoriti prije donošenja ikakvih odluka.

– Nekada davno sam vruć donosio odluke, sada se moram odmoriti, no mislim da u meni ima još nešto – kazao je na kraju.

Osim paraolimpijskog srebra iz Tokija i svjetskog srebra iz Kobea, osvojio je bronce na SP-u 2017. u Londonu i 2019. u Dubaiju. Osvojio je i šest medalja sa europskih prvenstava, uključujuću zlato u bacanju diska iz Bydgoszcza 2021. i zlato u bacanju kugle iz Grosseta 2016.

Hina

Nastavi čitati

Osobe s invaliditetom

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA Sufinanciranje autobusnih karata za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: Pexels

Župan Marko Marušić potpisao je ugovor s tri autobusna prijevoznika koji na području BBŽ-a obavljaju javnu uslugu prijevoza putnika u cestovnom prometu

 Bjelovarsko-bilogorska županija (BBŽ) od ove školske godine uvodi sufinanciranje autobusnih karata djeci staroj do šest godina i pojedinim kategorijama osoba s invaliditetom.

Također, učenici srednjih škola i dalje će imati 80 posto popusta na mjesečne karte, a socijalno ugroženi učenici, učenici bez roditelja, učenici nezaposlenih hrvatskih branitelja, kao i učenici koji su djeca stradalnika Domovinskog rata imat će besplatne karte jer će BBŽ subvencionirati preostalih 20 posto troška.

Župan Marko Marušić potpisao je ugovor s tri autobusna prijevoznika koji na području BBŽ-a obavljaju javnu uslugu prijevoza putnika u cestovnom prometu, priopćili su u srijedu iz županije.

U sklopu javne usluge svi učenici srednjih škola već imaju popust od 80 posto, a učenicima spomenutih socijalnih kategorija županija će subvencionirati preostalih 20 posto, tako da će prijevoz za njih i ove godine biti besplatan.

– Novost je da ćemo odsad sufinancirati 60 posto cijene autobusne karte i pojedinim kategorijama osoba s invaliditetom te djeci do šest godina, tako da će korisnici plaćati samo 40 posto ukupne cijene jednosmjerne karte – najavio je Marušić.

Hina

Nastavi čitati

Medicina

DOBRA VIJEST ZA OSI Novo ulaganje u Specijalnu bolnicu u Stubičkim Toplicama

Objavljeno

/

Foto: sbst.hr

Krapinsko zagorski župan Željko Kolar rekao je da županija ima jasnu strategiju razvoja zdravstvenog turizma te da je jedan od pet strateških projekata dogradnja SB za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice

U Stubičkim Toplicama u  ponedjeljak je potpisan ugovor o izvođenju građevinskih radova u okviru projekta ‘Gradnje bazena i hotela Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice’, koji je ukupno vrijedan 17,6 milijuna eura.

Projekt uključuje gradnju novog smještajnog objekta sa 36 soba i dva apartmana visoke kategorije koji će imati sve potrebne sadržaje medicinskog wellnessa i zdravstvenog turizma, kao i natkrivanje postojećeg bazena koji je otvoren u svibnju 2021., no sada radi isključivo u ljetnim mjesecima.

Projekt sufinancira država s oko 93 posto sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH i to u iznosu od 16.452.978 eura, preko poziva Regionalna diversifikacija i specijalizacija Hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti. Ostala će sredstva osigurati Specijalna bolnica i Krapinsko-zagorska županija kao njezin osnivač.

– Ugovor koji smo danas potpisali u vrijednosti je 13 milijuna i 400 tisuća eura, a odnosi se na građevinske radove. Mi smo već 2019. pristupili projektiranju same faze, a cijeli projekt je bio u pet faza proširenja usluga našim korisnicima, turistima i građanima općine Stubičke Toplice – izjavila je ravnateljica bolnice Zorica Capar.

Krapinsko zagorski župan Željko Kolar rekao je da županija ima jasnu strategiju razvoja zdravstvenog turizma te da je jedan od pet strateških projekata dogradnja SB za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice. 

– Investicija je velika, ali najviše volim kad dobijemo 90 posto financiranja iz europskih fondova, uzmemo najpovoljnijeg domaćeg izvođača radova i posao napravimo u zadanom roku te ga predamo djelatnicima bolnice i samim pacijentima na upravljanje – rekao je župan te dodao da se u bolnicu kontinuirano ulaže čitavo vrijeme.

Kolar je zahvalio bivšoj ministrici turizma i sporta Nikolini Brnjac koja se uspjela izboriti za ovakvu vrstu natječaja. 

– Mi smo imali spremnu dokumentaciju koju smo podijelili u nekoliko faza, iz razloga visine ukupne investicije koju si sami nikada ne bismo mogli priuštiti, kako bi je realizirali odjedanput. Ovaj natječaj omogućio nam je da spojimo zapravo tri faze u jednu i da to isfinanciramo u sljedećih 18 mjeseci – dodao je.

Načelnik Općine Stubičke Toplice, Josip Beljak, istaknuo je da je ova investicija jedna od najvećih, ako ne i najveća u povijesti Općine.

Piše: Siniša Kalajdžija

Nastavi čitati

U trendu