Poveži se s nama

Vijesti

Devet od deset radnika očekuje božićnicu, nadamo se iznosu od 443 eura

Objavljeno

/

Ovo je slika zbirke novčanica eura na drvenom stolu s božićnim ukrasima razbacanim okolo. Novčanice su različitih apoena, u rasponu od 5 do 200 eura. Božićni ukrasi sastoje se od crvene figurice Djeda Mraza, crvenog ukrasa u obliku srca, suhih kriški naranče, štapića cimeta i zvjezdastog anisa. Pozadina je drveni stol s bijelim stolnjakom.
Foto: Pixabay

Realna očekivanja ili iluzija novca zbog prelaska na euro?

Primicanjem ‘ciljnoj ravnini’ još jedne kalendarske godine, u fokus dolaze uobičajena pitanja. Kako će izgledati svečani božićni ručak, gdje ćemo provesti najluđu noć u godini, s kojim ćemo poklonima razveseliti najmilije… i tko će sve to platiti? Mnogi će odgovor i spasonosno rješenje za prosinačke planove potražiti u – božićnicama. Dakako, ako ih  njihovi poslodavci obraduju isplatom ove prigodne novčane nagrade.

A ona bi ovih blagdana trebala sjesti na račune većine radnika u Hrvatskoj, potvrdilo je istraživanje koje je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj i dio međunarodne Alma Career grupacije, u kojem je sudjelovalo 500 ispitanika.

Rekordna očekivanja zaposlenih građana

Naime, ove godine božićnicu očekuje 89% zaposlenih, što je značajno više nego lani, kada je to očekivalo 72% radnika, a u konačnici primilo čak 87% zaposlenih. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, ali i najavom povećanja iznosa božićnica u javnim i državnim tvrtkama te rastom neoporezivih nagrada, optimizam radnika sve je izraženiji.

Zaposleni (11%) koji sumnjaju da će dobiti tradicionalnu ‘blagdansku’ nagradu, kao razlog njenog izostanka najčešće navode politiku tvrtke i loše poslovne rezultate.

S druge strane, među onima koji ‘računaju’ na božićnicu, gotovo svi (91%), kao i dosadašnjih godina, očekuju novac i to u prosječnom iznosu od 443 eura, što je za čak 35% više od iznosa kojeg su u prosjeku dobili prošle godine (328 eura).

Radi li se tu o tome da zaposlenici računaju na povećanje neoporezive naknade, iluziji novca u smislu da su nominalne vrijednosti u eurima dosta manje nego kada su bile u kunama pa smo skloniji reći veći iznos ili je doista riječ o većim očekivanjima, nije poznato.

Bon za kupovinu očekuje 21% ispitanih, dok 10% predviđa da će im poslodavac darovati poklon paket.

Božićnice – ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama

Božićnicu u najvećoj mjeri očekuju zaposlenici državnih tvrtki i hrvatskih institucija, gdje joj se nadaju gotovo svi zaposleni (100% ispitanika zaposlenih u državnim tvrtkama te 97% zaposlenih u institucijama). No, primjetne su očite razlike kada je riječ o očekivanim iznosima.

Naime, zaposlenici hrvatskih institucija smatraju da će božićnica njihove bankovne račune obogatiti za 384 eura, dok se djelatnici državnih tvrtki nadaju znatnom većem iznosu i očekuju 463 eura. Još optimističniji su radnici privatnih kompanija u stranom vlasništvu, među kojima čak 90 posto zaposlenih očekuje isplatu božićnice i to u prosječnom iznosu od 468 eura. Kao i prethodnih godina, božićnici se najmanje nadaju zaposlenici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (87%), a očekivani iznos se kreće oko 425 eura.

Kad je riječ o veličini tvrtke, božićnici se najviše nadaju zaposlenici velikih tvrtki (94%), a oni ujedno očekuju i najveće iznose božićnica, u prosjeku 469 eura. S druge strane, isplatu božićnice očekuje 82% djelatnika srednje velikih tvrtki (u prosjeku 423 eura) te 86% zaposlenika malih tvrtki (372 eura).

Prošle godine nas je razveselila božićnica u iznosu od 2066 kuna

Prošle godine božićnicu je dobilo 87% zaposlenika, što je znatno više nego godinu ranije, kada je prigodnu blagdansku nagradu primilo 68% radnika.

U 2022. godini božićnica je u pravilu isplaćena u novcu (83% od onih koji su dobili neki oblik božićnice) i to u prosjeku 328 eura, što je čak 20% više nego godinu ranije, kada je prosječna božićnica iznosila 2066 kuna, odnosno 274 eura.

Od onih koji su dobili neki drugi oblik božićne nagrade, bon za kupovinu primilo je 26% ispitanika, a gotovo svaki deseti radnik je od poslodavca dobio poklon paket (9%).

Prošle godine božićnica je najčešće sjedala na račune zaposlenika državnih institucijama (97%), kompanija u državnom vlasništvu (98%) te radnika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (91%). U najmanjoj mjeri božićnicu su primile osobe zaposlene u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (84%).

Također, lani je božićnicu dobilo 93% zaposlenika velikih tvrtki, 83% radnika malih kompanija te 82% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama.

Dar za dijete u svakoj drugoj tvrtki

Pored povećanja očekivanog iznosa božićnica, raste i broj zaposlenika s djecom kojima njihovi poslodavci poklanjaju dar za dijete.

Prema istraživanju, više od polovice radnika je izjavilo kako su lani njihovi poslodavci djecu zaposlenika darovali poklon paketom, što je značajno više nego 2021. kada je isto izjavilo 38% sudionika istraživanja.

Kad je riječ o konkretnijim iznosima, 42% zaposlenih roditelja je primila dar za dijete/poklon bon u iznosu do 66 eura, 40% ispitanika tvrdi da se radilo o iznosu u rasponu od 44 do 100 eura, dok je svaki peti radnik dobio poklon u vrijednosti od 100 eura ili više.

Božićnica – pravo radnika ili dobra volja poslodavca?

Sve manje ispitanika smatra kako je isplata božićnice isključio stvar dobre volje poslodavca (34%), s čime se ne slaže čak 66% radnika koji vjeruju kako svaki radnik ima pravo na božićnicu i koji zamjeraju poslodavcu ako je ne isplati.

Za usporedbu, prošle godine je 47% ispitanika u božićnici prepoznalo dobru volju poslodavca i nagradu za dobro poslovanje tvrtke.

Božićnica bi trebala iznositi čak 554 eura

Kada bismo sami mogli birati našu božićnu nagradu, velika većina nas (96%) bi bez previše razmišljanja odabrala novčanu nagradu. Za 1% ispitanika dovoljna je i zahvala te poštovanje od strane nadređenih, dok bi 2% ispitanika radije dobilo poklon paket. Bon za kupovinu odabralo je 1% ispitanika.

Ispitanici smatraju da bi, u prosjeku, zadovoljavajuća božićnica trebala iznositi 554 eura, što je 25% više od prosječne božićnice koju očekujemo ove godine (443 eura) i čak 69% više od iznosa koji smo dobili prošle godine. Ovi podaci nam govore kako se ovdje ipak radi o iluziji novca, odnosno kako smo skloni davati veće procjene jer su nominalne vrijednosti u eurima značajno manje, nego ranije kada smo božićnicu primali u kunama.

Više od trećine ljudi (38%) božićnicu bi iskoristila za podmirenje osnovnih životnih troškova, što je nešto manje nego prošle godine kada je iste planove s božićnicom imalo 47% zaposlenih. Svaki četvrti radnik božićnicom namjerava ‘pokriti’ kupnju božićnih darova (24%), svaka deseta osoba (11%) njome misli zatvoriti (barem dio) dugovanja, a jednak broj radnika božićnicu će ostaviti ‘sa strane’.

Na koncu, 15% ljudi će ove godine božićnicu iskoristiti kako bi si priuštili nešto što inače ne bi mogli.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Vijesti

ANKETA Preuzimanje tuđih radnih zadataka

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje osobu koja tipka na laptopu. Laptop je postavljen na mramorni stol, a pored njega se nalazi čaša soka od naranče sa slamkom. Osoba nosi sat i nekoliko prstena.

Preuzimanje tuđih radnih zadataka – prilika za osobni razvoj ili ‘nepotrebno zatrpavanje poslom’?

Kolega/ica vam ide na godišnji odmor, dobije novu radnu poziciju ili poduže bolovanje. Što je s njegovim/njenim zadacima? Svi smo se mi bar jednom u svom radnom vijeku susreli s nekim dodatnim zadacima koji nisu dio opisa naše pozicije. I dok nam neki sjednu kao pravi odmor za dušu, druge odrađujemo samo kako bi ih odradili, a treće pokušavamo izbjeći u širokom luku. 

U posljednjoj anketi portala MojPosao, u kojoj je sudjelovalo više od 2400 ispitanika, postavljeno je pitanje: Kako gledate na preuzimanje radnih zadataka koji nisu nužno u opisu vašeg posla?

Prilika za osobni rast ili zatrpavanje poslom?

Preuzimanje novih i dodatnih zadataka podržava 39 posto ljudi. Oni takav način rada vide kao mogućnost da nauče nešto novo ili unaprijede neka postojeća znanja.

– Svako učenje nečeg novog je osobni razvoj – komentirao je jedan od ispitanika, dok je drugi dodao kako svaki novi (privremeni) zadatak, posebno ako je zanimljiv, može razbiti monotoniju na radnom mjestu.

Zanimljivo je kako isti broj ljudi, njih 39 posto, na preuzimanje dodatnih radnih zadataka gleda negativno. Prema njihovom mišljenju, takav način rada krši njihov ugovoreni opis posla, rezultira zatrpavanjem poslom, a uz to za njega često nisu dodatno plaćeni.

– Svaki zadatak koji nije u opisu mog posla me čini manje kompetentnim da obavljam ono za što sam plaćen. Ti dodatni zadaci oduzimaju mi vrijeme od onoga što znam raditi i za što sam zapravo plaćen. Nemam ništa protiv učenja i dodatnog posla kada donosi veću plaću, što je rijetko slučaj – kazao je jedan od ispitanika.

S druge strane, 22 posto ljudi ističe kako nisu oduševljeni dodatnim zadacima, ali će ih odraditi bez pogovora. Iako njihova reakcija ovisi o datom trenutku, takve poslove ne vide kao nešto što bi moglo štetiti njihovoj karijeri i radnom mjestu.

MojPosao

Nastavi čitati

Vijesti

HRVATSKI SABOR Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava

Objavljeno

/

Vizual konferencije.

U Hrvatskom saboru će se 29. veljače 2024. s početkom u 12 sati održati Međunarodna konferencija ‘Inovacije i digitalna tranzicija u zaštiti ljudskih prava’, koja predstavlja ključan događaj u promicanju inovacija i razumijevanju utjecaja digitalne tranzicije na ljudska prava

Konferencija će pružiti smjernice i akcijske planove za unapređenje zaštite ljudskih prava u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Svrha konferencije je promicati inovacije, poticati dijalog kroz inkluzivan pristup osobama s invaliditetom, prezentaciju primjera dobre prakse, čime će osigurati platformu za razmjenu iskustava i razmatranje najnovijih dostignuća u području zaštite ljudskih prava.

Uvodni dio konferencije bit će obilježen pozdravnim govorima Ermine Lekaj Prljaskaj, saborske zastupnice albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine, predsjednice Organizacijskog odbora, te Ivana Malenice, ministra pravosuđa i uprave. Njihov će naglasak biti na ključnoj ulozi inovacija i digitalne tranzicije u ostvarivanju ljudskih prava. Fokus konferencije bit će na istraživanju kako tehnološki napredak može poslužiti kao sredstvo za jačanje ljudskih prava, s posebnim naglaskom na ulogu inovacija u osiguravanju pristupa pravdi, transparentnosti i odgovornosti.

Panel rasprava, koju će moderirati Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, bit će ključni dio konferencije. Ovaj panel okupit će stručnjake iz različitih područja kako bi pružili sveobuhvatne analize o najnovijim trendovima, izazovima i mogućnostima u integraciji inovacija i digitalne tranzicije u zaštitu ljudskih prava. Primjere dobre prakse moderirat će Andreja Marcetić, predstavnica Hrvatske komore socijalnih pedagoga, sekcije socijalne skrbi, članica Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava.

Konferencija ‘Digitalna tranzicija i inovacije u zaštiti ljudskih prava’ održat će se u mjesecu kada se obilježava druga godišnjica ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače 2022. godine. Tema konferencije izuzetno je relevantna s obzirom na aktualne događaje, a digitalizacija i inovacije omogućuju širenje informacija i podizanje svijesti o ljudskim pravima na globalnoj razini, čime je digitalna tranzicija postala jedan od ključnih čimbenika u zaštiti ljudskih prava, pružajući nove prilike za promicanje mira, sigurnosti i pravednosti.

Međunarodni sudionici iz Ukrajine, Slovenije i Švedske donijet će različite perspektive i iskustva koja će obogatiti raspravu o utjecaju inovacija i digitalne tranzicije na ljudska prava. Njihova iskustva pružit će dragocjen uvid u globalne trendove i izazove s kojima se različite države suočavaju u ovom području.

Usklađivanje tih smjernica i akcijskih planova s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine pružit će dodatnu snagu i trajnost tim inicijativama. Stvaranje inkluzivnih politika koje uzimaju u obzir digitalnu transformaciju i potrebe svih građana, uključujući osobe s invaliditetom, ključno je za izgradnju pravednijeg i sigurnijeg društva. Očekuje se da će konferencija biti izvrstan forum za razmjenu ideja i izgradnju konkretnih planova djelovanja koji će doprinijeti ostvarenju tih ciljeva.

Sve relevantne informacije o konferenciji mogu se pronaći na Facebook stranici ‘InovaDigHR2030’, a Konferencija će biti dostupna i putem YouTube kanala Hrvatskog sabora. Direktan prijenos konferencije bit će dostupan ovdje, a za dodatne informacije možete posjetiti sljedeću ovu poveznicu.

Nastavi čitati

Civilno društvo

U Križevcima projekt Zaželi ide dalje

Objavljeno

/

Na fotografiji su četiri osobe. Stoje ispred plave pozadine i drže plave mape. Iza njih su zastave Europske unije i Hrvatske. Osobe su odjevene formalno. Fotografija sugerira da se radi o službenom ili formalnom događaju.
Foto: Gradsko društvo Crvenog križa Križevci

Kroz projekt će biti zaposlene 33 osobe koje će pružati uslugu potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom. Broj osoba kojima se kroz projekt planira pružiti usluga potpore i podrške je 198

Gradskom društvu Crvenog križa Križevci iz Europskog socijalnog fonda plus, Program: Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., Poziv: ‘Zaželi – Prevencija institucionalizacije’ odobren je projekt pod nazivom ‘Pruži ruku potrebitima’.

Vrijednost projekta iznosi 1.485.000,00 eura što je dosad najviši iznos odobrenih bespovratnih sredstava Gradskom društvu Crvenog križa Križevci za provedbu projekta.

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Križevci, Antonija Pukec, potpisala je ugovor za projekt ‘Pruži ruku potrebitima’ dana 23. veljače 2024. godine.

Trajanje projekta je 36 mjeseci, a od toga je 30 mjeseci predviđeno za pružanje usluge potpore i podrške.

Projektom je obuhvaćeno područje grada Križevaca i okolnih naselja te općine Gornja Rijeka, Kalnik, Sveti Petar Orehovec i Sveti Ivan Žabno s ciljem povećanja socijalne uključenost i preveniranja institucionalizacije.

Glavna aktivnost projekta je pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom uz nabavu i podjelu paketa kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština.

Kroz projekt će biti zaposlene 33 osobe koje će pružati uslugu potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom. Broj osoba kojima se kroz projekt planira pružiti usluga potpore i podrške je 198.

Provedba projekta započinje s postupkom odabira korisnika usluge, nabavom kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština te odabirom kandidata za zapošljavanje.

Gradsko društvo Crvenog križa Križevci provodilo je Zaželi – program zapošljavanja žena – faza I, faza II i faza III. Važno je napomenuti kako je u prethodnim fazama Zaželi projekata fokus bio na zaposlenim ženama, no u novom projektu fokus je na korisnicima koji će za ulazak u projekt morati zadovoljiti određene uvjete, a koji će biti u narednom periodu objavljeni na stranicama GDCK Križevci i Grada Križevaca te lokalnim medijima.

Ugovore je uručio predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno s potpredsjednicom Vlade Anjom Šimpraga, ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem i ravnateljem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Antom Lončarom. Na svečanosti su uručena ukupno 72 ugovora u sklopu Poziva ‘Zaželi – prevencija institucionalizacije’.

Svečanom uručivanju ugovora prisustvovala je i predsjednica Društva Crvenog križa Koprivničko-križevačke županije, Đurđica Trbus, kao podrška GDCK Križevci i GDCK Koprivnica.

Izvor: Gradsko društvo Crvenog križa Križevci

Nastavi čitati

U trendu