EU kutak
Europski parlament ponovno izabrao Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije
S 401 glasom za, Europski parlament 18. srpnja izabrao je Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije. Glasanje je bilo tajno
Prije glasanja, Ursula von der Leyen je predstavila prioritete rada bude li izabrana za predsjednicu Komisije u još jednom mandatu.
Ursula von der Leyen iznijela je svoju viziju snažnije i prosperitetnije Europe. Ključne inicijative uključuju novi plan za čistu industriju za poticanje dekarbonizacije i industrijskog rasta te Europski fond za konkurentnost kako bi se potaknule inovacije. Najavila je da će povećati sigurnost udvostručenjem broja osoblja Europola i utrostručenjem broja službenika europske granične i obalne straže na 30.000. Predložila je europski sustav zaštite demokracije za borbu protiv inozemne manipulacije informacijama i uplitanja te europski plan cjenovno pristupačnog stanovanja.
Ursula von der Leyen predložila je i plan za poljoprivredu kako bi se odgovorilo na potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama te program za prava žena. Ustvrdila je da ‘mladima moramo omogućiti da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste europske slobode’, te je istaknula važnost programa Erasmus+, mentalnog zdravlja i rješavanja problema povezanih s predugo vremena provedenog ispred zaslona i na društvenim mrežama, uključujući navike koje stvaraju ovisnost.
Znatan naglasak stavila je na obranu, predlažući stvaranje novog portfelja europskog povjerenika za obranu kako bi se potaknula europska obrambena unija. Pozvala je i na uspostavu europskog zračnog štita – sveobuhvatnog sustava zračne obrane koji bi bio ‘simbol europskog jedinstva u pitanjima obrane’.
Ponovno je istaknula nepokolebljivu potporu EU-a Ukrajini te potvrdila da će ‘Europa biti uz Ukrajinu sve dok to bude potrebno’.
Najavila je i nove resore povjerenika koji uključuju stanovanje kako bi se riješila stambena kriza na kontinentu; Sredozemlje, kako bi se potaknula regionalna stabilnost i suradnja; i međugeneracijsku pravednost, kako bi se osiguralo da javne politike uzimaju u obzir potrebe budućih generacija.
Reakcije zastupnika u Europskom parlamentu
U reakcijama na njezin govor, zastupnici su naglasili su da je važno više slušati glasove radnika, poljoprivrednika i industrijskog sektora. Pozdravili su novi fokus na stambenu politiku i naglasili potrebu za pravednim međunarodnim tržišnim natjecanjem, snažnom potporom Ukrajini, okončanjem rata u Gazi te za boljom kontrolom migracija. Mnogi su pozvali na kontinuirane napore kako bi se zaustavilo širenje krajnje desne politike, na promicanje socijalne pravde i rodne ravnopravnosti te na borbu protiv klimatskih promjena. Nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu zatražilo je veću usmjerenost na borbu protiv siromaštva i nezaposlenosti te na solidarnu Europu.
Neki zastupnici također su se založili za važnost da se slijede želje građana za zaštitom, identitetom i suverenitetom, odbacivanjem prekomjerne zakonske regulacije i masovnih imigracija uz istodobno pozivanje na strateški suverenitet. Neki su osudili trenutačnu gospodarsku i poljoprivrednu politiku, zalažući se umjesto toga za Europu slobodnih i suverenih nacija.
Tajno glasanje na papirnatim listićima započelo je u 13 sati, a s 401 glasom za, Europski parlament izabrao je Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije.
To će biti drugi mandat Ursule von der Leyen na mjestu predsjednice Komisije. Zastupnici su je prvi put izabrali u srpnju 2019.
Parlament trenutačno ima 719 zastupnika, tako da je potrebna većina bila 360 glasova. Glasanje je bilo tajno, na papirnatim glasačkim listićima. 401 zastupnik glasao je za, 284 ih je bilo protiv. 22 listića bila su nevažeća.
Uoči glasanja, u raspravi sa zastupnicima u Europskom parlamentu Ursula von der Leyen predstavila je svoje političke prioritete za sljedećih pet godina.
Novoizabrana predsjednica Komisije poslat će službene dopise šefovima država ili vlada država članica u kojima ih poziva da predlože svoje kandidate za mjesta europskih povjerenika. Parlament će nakon ljeta organizirati saslušanja kandidata u relevantnim odborima. Nakon toga Parlament treba podržati cijeli kolegij povjerenika. Više informacija dostupno je u priručniku za medije Europskog parlamenta.
Ključno je poboljšati prekogranični pristup asistivnoj tehnologiji, te omogućiti slobodno kretanje osobama s invaliditetom koje je koriste
Poslušaj članak
Većina osoba s invaliditetom danas je ovisna o nekoj vrsti asistivne tehnologije. Međutim, ako ste građanin zemlje koja je članica Europske unije, ipak ćete imati određene probleme pri nabavi prijeko potrebnih asistivnih pomagala. Zvuči nevjerojatno, ali zaista je tako.
Potvrdila je to i analiza Europskog forma za osobe s invaliditetom objavljena 22. listopada. Kako se navodi, osobe s invaliditetom suočavaju se s nedostupnošću pomagala iz nekoliko razloga.
Jedan od razloga zašto je tako leži u tome što unutar Europske unije postoje zatvoreni popisi dostupne asistivne tehnologije, ali asistivna tehnologija s popisa nije od koristi svim osobama koje ju trebaju. Drugim riječima, izdani popisi se ne prilagođavaju i ne nude rješenje za pomoć kod svake dijagnoze, odnosno vrste invaliditeta.
Isto tako, Europska unija ne pomaže pri financiranju asistivnih tehnologija koje su nekima jedini način za funkcioniranje u svakodnevici, pa si ljudi slabijeg imovinskog stanja nisu u mogućnosti osigurati potrebno pomagalo. To kod osoba s invaliditetom može dovesti do rizika od isključenosti.
Osim toga, dodatni problem predstavlja i nedostatak stručnog kadra koji bi korisnike educirao o načinu korištenja određene asistivne tehnologije, dok također kronično nedostaje i kadra koji bi osobama s invaliditetom bio na usluzi pri korištenju te tehnologije i servisiranju iste ako za tim bude potrebe.
Kako bi se dobavljačima asistivne tehnologije isplatila nabavka istih, potrebno je prijeći na nova asistivna rješenja. To uključuje tehnologiju temeljenu na pretplati, troškove povezanih uređaja i ažuriranja, ali i bolju tehničku podršku.
Zbog različitih pravila, različitog popisa asistivne tehnologije i drugačije razine financiranja iste, dobavljači iz pojedinih zemalja ne nabavljaju noviju asistivnu tehnologiju što osobama s invaliditetom iz pojedinih zemalja onemogućuje pristup asistivnoj tehnologiji koja bi im uvelike mogla podići kvalitetu života.
Zato ljudi iz određenih zemalja moraju putovati u druge zemlje kako bi nabavili asistivnu tehnologiju koja im je potrebna.
Kako bi svaka osoba s invaliditetom na području Europske unije dobila odgovarajuću asisitivnu tehnologiju koja bi joj olakšala život, u analizi Europskog foruma istaknute su određene stavke pomoću kojih bi se mogla olakšati dostupnost asistivne tehnologije svima kojima je potrebna.
Pa tako, između ostalog, u preporukama stoji kako je potrebno osigurati da sustavi financiranja podržavaju širi spektar asistivne tehnologije, kako bi asistivnu tehnologiju mogli dobiti svi, uključujući i korisnike iz manjih zemalja, jamčeći da će dobiti visoko kvalitetne, specijalizirane proizvode.
Isto tako, potrebno je prilagoditi pravila potrebama korisnika asistivne tehnologije što uključuje bolji pristup financiranju, podršci i načinima žalbe.
Između ostalog, potrebno je i povećati broj stručnjaka koji mogu podržati korisnike, odnosno pomoći im pri savladavanju korištenja asistivne tehnologije i pružiti im tehnološku podršku.
Nadalje, bitno je uskladiti zahtjeve za informacijama za pomoćna rješenja među državama članicama i osigurati međusobno priznavanje tamo gdje postoje ekvivalentne procjene.
Kao jedna od ključnih stvari nameće se i poboljšanje prekograničnog pristupa asistivnoj tehnologiji, te omogućavanje slobodnog kretanja osobama s invaliditetom koje je koriste.
Jedino na ovaj način može se osigurati da svaka osoba u Europskoj uniji dobije adekvatnu asistivnu tehnologiju.
U Dublinu je održana konferencija na temu „Asistivna tehnologija i pristupačna digitalna tehnologija – Osnaživanje sudjelovanja“ na kojoj su predstavnici država članica i civilnog društva govorili o pristupačnijoj asistivnoj tehnologiji za sve s područja Europske unije.
Zaključeno je da digitalna i asistivna tehnologija značajno povećavaju neovisnost, sudjelovanje, zdravlje i opću dobrobit osoba s invaliditetom. Pristup odgovarajućoj digitalnoj i asistivnoj tehnologiji ključan je za ostvarenje prava navedenih u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, samostalan život i sudjelovanje u zajednici.
Gotovo dvije od pet osoba s invaliditetom u Hrvatskoj bile su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Veći udio zabilježile su samo Litva, Latvija i Bugarska
Poslušaj članak
U Hrvatskoj je 2025. riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo izloženo 39,8 posto osoba s invaliditetom u dobi od 16 i više godina. Među osobama bez invaliditeta iste dobi taj je udio iznosio 15,6 posto. Razlika od 24,2 postotna boda znači da su osobe s invaliditetom u Hrvatskoj tom riziku bile izložene oko dva i pol puta češće.
Podatke Eurostata usporedio je Europski forum osoba s invaliditetom u analizi objavljenoj 15. listopada 2026. Na razini Unije riziku je bilo izloženo 28,8 posto osoba s invaliditetom. U Litvi je taj udio dosegnuo 50,5 posto. U Latviji je iznosio 42,6 posto, a u Bugarskoj 42,3 posto, što Hrvatsku svrstava na četvrto mjesto.
Gdje je prag rizika od siromaštva
Širi pokazatelj obuhvaća tri skupine ljudi. U prvoj su oni čiji je dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva, u drugoj oni koji žive u teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici, a u trećoj oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada. Tko pripada dvjema ili svim trima skupinama, broji se samo jednom.
Kad se promatra samo dohodak, ispod praga rizika od siromaštva živjelo je 37,6 posto osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i 20,9 posto u Europskoj uniji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prag za osobu koja u Hrvatskoj živi sama iznosio je 9.034 eura godišnje, odnosno oko 753 eura mjesečno.
Istraživanje obuhvaća ljude koji žive u privatnim kućanstvima. U skupinu osoba s invaliditetom Eurostat ubraja one koji su naveli da ih zdravstvene teškoće najmanje šest mjeseci ograničavaju u svakodnevnim aktivnostima. Osobe koje žive u ustanovama ostaju izvan te statistike.
Kad je do škole više od 40 kilometara
U izvješću za 2025. godinu pravobranitelj za osobe s invaliditetom opisuje slučaj majke koja je dvoje djece s teškoćama u razvoju vozila u školu udaljenu više od 40 kilometara od kuće. Bliže njihovu domu nije bilo prostora za poseban razredni odjel. Na rehabilitaciju su odlazili tridesetak kilometara od kuće u suprotnom smjeru. Zbog teškoća s hranjenjem majka je djecu između nastave i terapije vozila kući na ručak i odmor.
Pravobranitelj je preporučio osnivačima škola da organiziraju prijevoz tako da roditelji mogu raditi i kad dijete treba pratnju na putu do škole. Kao primjer naveo je Osnovnu školu „Antun Gustav Matoš” u Vinkovcima, u kojoj je uz podršku osnivača i financiranje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prijevoz organiziran tako da roditelji ne moraju voziti djecu ni pratiti ih do škole.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh
Poslušaj članak
Pristupačna radna mjesta, razumna prilagodba, napredovanje u karijeri i uključivo obrazovanje ključni su zahtjevi novog dokumenta Vijeća EU-a kojim se osobama s invaliditetom želi osigurati siguran prijelaz iz zaštićenog na otvoreno tržište rada.
No hoće li taj prijelaz na otvoreno tržište rada uistinu biti realiziran u skorijoj budućnosti pitanje je oko kojeg se već sada lome koplja, posebno unutar organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Jer ima i onih skeptika koji smatraju kako bi se iza tog „naizgled plemenitog“ cilja mogla kriti opasnost za skrivenu diskriminaciju osoba s invaliditetom na tržištu rada. Pristupačna radna mjesta i razumna prilagodba, primjerice, zgodno i ohrabrujuće izgledaju na papiru, no u praksi se često ne realiziraju zbog navodno visokih troškova za poslodavce.
Kako god bilo, jednakost osoba s invaliditetom na tržištu rada za Vijeće je „pokretač gospodarskog rasta i konkurentnosti u EU-u“. Glavni cilj spomenutog dokumenta zapravo je izgradnja Unije jednakosti, za što već postoje zakonodavni akti kojima se zabranjuje diskriminacija, utvrđuju načela jednakih mogućnosti, svekolike ravnopravnosti, sprječavanja siromaštva i socijalne isključenosti, i to ne samo za osobe s invaliditetom.
– Predrasude i stigma mogu dovesti određene skupine u nepovoljan položaj već od samog početka i tijekom cijelog života. Žene, djeca i skupine u ranjivim situacijama izloženiji su riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od drugih – navodi se u dokumentu Vijeća.
Europska komisija već je donijela „Kompas konkurentnosti za EU”, dokument kojemu je glavni cilj stvoriti uvjete u kojima svatko ima jednake izglede za uspjeh na otvorenom tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom ovu su inicijativu isprva pozdravljali kao važan iskorak u izgradnji društva jednakih mogućnosti (Unije jednakosti), no početno je oduševljenje brzo splasnulo zbog nedostatka političke volje da se taj cilj uistinu i realizira.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI