Connect with us

Vijesti

Devet od deset radnika očekuje božićnicu, nadamo se iznosu od 443 eura

Objavljeno

/

Ovo je slika zbirke novčanica eura na drvenom stolu s božićnim ukrasima razbacanim okolo. Novčanice su različitih apoena, u rasponu od 5 do 200 eura. Božićni ukrasi sastoje se od crvene figurice Djeda Mraza, crvenog ukrasa u obliku srca, suhih kriški naranče, štapića cimeta i zvjezdastog anisa. Pozadina je drveni stol s bijelim stolnjakom.
Foto: Pixabay

Realna očekivanja ili iluzija novca zbog prelaska na euro?

Primicanjem ‘ciljnoj ravnini’ još jedne kalendarske godine, u fokus dolaze uobičajena pitanja. Kako će izgledati svečani božićni ručak, gdje ćemo provesti najluđu noć u godini, s kojim ćemo poklonima razveseliti najmilije… i tko će sve to platiti? Mnogi će odgovor i spasonosno rješenje za prosinačke planove potražiti u – božićnicama. Dakako, ako ih  njihovi poslodavci obraduju isplatom ove prigodne novčane nagrade.

A ona bi ovih blagdana trebala sjesti na račune većine radnika u Hrvatskoj, potvrdilo je istraživanje koje je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj i dio međunarodne Alma Career grupacije, u kojem je sudjelovalo 500 ispitanika.

Rekordna očekivanja zaposlenih građana

Naime, ove godine božićnicu očekuje 89% zaposlenih, što je značajno više nego lani, kada je to očekivalo 72% radnika, a u konačnici primilo čak 87% zaposlenih. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, ali i najavom povećanja iznosa božićnica u javnim i državnim tvrtkama te rastom neoporezivih nagrada, optimizam radnika sve je izraženiji.

Zaposleni (11%) koji sumnjaju da će dobiti tradicionalnu ‘blagdansku’ nagradu, kao razlog njenog izostanka najčešće navode politiku tvrtke i loše poslovne rezultate.

S druge strane, među onima koji ‘računaju’ na božićnicu, gotovo svi (91%), kao i dosadašnjih godina, očekuju novac i to u prosječnom iznosu od 443 eura, što je za čak 35% više od iznosa kojeg su u prosjeku dobili prošle godine (328 eura).

Radi li se tu o tome da zaposlenici računaju na povećanje neoporezive naknade, iluziji novca u smislu da su nominalne vrijednosti u eurima dosta manje nego kada su bile u kunama pa smo skloniji reći veći iznos ili je doista riječ o većim očekivanjima, nije poznato.

Bon za kupovinu očekuje 21% ispitanih, dok 10% predviđa da će im poslodavac darovati poklon paket.

Božićnice – ‘sigurna stvar’ u državnim tvrtkama

Božićnicu u najvećoj mjeri očekuju zaposlenici državnih tvrtki i hrvatskih institucija, gdje joj se nadaju gotovo svi zaposleni (100% ispitanika zaposlenih u državnim tvrtkama te 97% zaposlenih u institucijama). No, primjetne su očite razlike kada je riječ o očekivanim iznosima.

Naime, zaposlenici hrvatskih institucija smatraju da će božićnica njihove bankovne račune obogatiti za 384 eura, dok se djelatnici državnih tvrtki nadaju znatnom većem iznosu i očekuju 463 eura. Još optimističniji su radnici privatnih kompanija u stranom vlasništvu, među kojima čak 90 posto zaposlenih očekuje isplatu božićnice i to u prosječnom iznosu od 468 eura. Kao i prethodnih godina, božićnici se najmanje nadaju zaposlenici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (87%), a očekivani iznos se kreće oko 425 eura.

Kad je riječ o veličini tvrtke, božićnici se najviše nadaju zaposlenici velikih tvrtki (94%), a oni ujedno očekuju i najveće iznose božićnica, u prosjeku 469 eura. S druge strane, isplatu božićnice očekuje 82% djelatnika srednje velikih tvrtki (u prosjeku 423 eura) te 86% zaposlenika malih tvrtki (372 eura).

Prošle godine nas je razveselila božićnica u iznosu od 2066 kuna

Prošle godine božićnicu je dobilo 87% zaposlenika, što je znatno više nego godinu ranije, kada je prigodnu blagdansku nagradu primilo 68% radnika.

U 2022. godini božićnica je u pravilu isplaćena u novcu (83% od onih koji su dobili neki oblik božićnice) i to u prosjeku 328 eura, što je čak 20% više nego godinu ranije, kada je prosječna božićnica iznosila 2066 kuna, odnosno 274 eura.

Od onih koji su dobili neki drugi oblik božićne nagrade, bon za kupovinu primilo je 26% ispitanika, a gotovo svaki deseti radnik je od poslodavca dobio poklon paket (9%).

Prošle godine božićnica je najčešće sjedala na račune zaposlenika državnih institucijama (97%), kompanija u državnom vlasništvu (98%) te radnika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (91%). U najmanjoj mjeri božićnicu su primile osobe zaposlene u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (84%).

Također, lani je božićnicu dobilo 93% zaposlenika velikih tvrtki, 83% radnika malih kompanija te 82% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama.

Dar za dijete u svakoj drugoj tvrtki

Pored povećanja očekivanog iznosa božićnica, raste i broj zaposlenika s djecom kojima njihovi poslodavci poklanjaju dar za dijete.

Prema istraživanju, više od polovice radnika je izjavilo kako su lani njihovi poslodavci djecu zaposlenika darovali poklon paketom, što je značajno više nego 2021. kada je isto izjavilo 38% sudionika istraživanja.

Kad je riječ o konkretnijim iznosima, 42% zaposlenih roditelja je primila dar za dijete/poklon bon u iznosu do 66 eura, 40% ispitanika tvrdi da se radilo o iznosu u rasponu od 44 do 100 eura, dok je svaki peti radnik dobio poklon u vrijednosti od 100 eura ili više.

Božićnica – pravo radnika ili dobra volja poslodavca?

Sve manje ispitanika smatra kako je isplata božićnice isključio stvar dobre volje poslodavca (34%), s čime se ne slaže čak 66% radnika koji vjeruju kako svaki radnik ima pravo na božićnicu i koji zamjeraju poslodavcu ako je ne isplati.

Za usporedbu, prošle godine je 47% ispitanika u božićnici prepoznalo dobru volju poslodavca i nagradu za dobro poslovanje tvrtke.

Božićnica bi trebala iznositi čak 554 eura

Kada bismo sami mogli birati našu božićnu nagradu, velika većina nas (96%) bi bez previše razmišljanja odabrala novčanu nagradu. Za 1% ispitanika dovoljna je i zahvala te poštovanje od strane nadređenih, dok bi 2% ispitanika radije dobilo poklon paket. Bon za kupovinu odabralo je 1% ispitanika.

Ispitanici smatraju da bi, u prosjeku, zadovoljavajuća božićnica trebala iznositi 554 eura, što je 25% više od prosječne božićnice koju očekujemo ove godine (443 eura) i čak 69% više od iznosa koji smo dobili prošle godine. Ovi podaci nam govore kako se ovdje ipak radi o iluziji novca, odnosno kako smo skloni davati veće procjene jer su nominalne vrijednosti u eurima značajno manje, nego ranije kada smo božićnicu primali u kunama.

Više od trećine ljudi (38%) božićnicu bi iskoristila za podmirenje osnovnih životnih troškova, što je nešto manje nego prošle godine kada je iste planove s božićnicom imalo 47% zaposlenih. Svaki četvrti radnik božićnicom namjerava ‘pokriti’ kupnju božićnih darova (24%), svaka deseta osoba (11%) njome misli zatvoriti (barem dio) dugovanja, a jednak broj radnika božićnicu će ostaviti ‘sa strane’.

Na koncu, 15% ljudi će ove godine božićnicu iskoristiti kako bi si priuštili nešto što inače ne bi mogli.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavite čitati
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Vijesti

Novi program za razvoj palijativne skrbi omogućit će kvalitetniju skrb za bolesnike, ali i obitelj

Objavljeno

/

Napisao/la:

Muškarac u odijelu i kravati drži govor iza drvene govornice s logotipom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iza njega je veliko platno s projekcijom i zavjesama u pozadini.
Foto: Ivana Vranješ

U Hrvatskoj do 50 tisuća ljudi godišnje treba palijativnu skrb. Međutim, za bolesnike u terminalnoj fazi bolesti nema dovoljno hospicija, a nije izrađen ni novi Nacionalni program za razvoj palijativne skrbi

Pod nazivom ‘Dobra komunikacija kao temelj palijativne skrbi’ na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu drugu godinu zaredom obilježen je Nacionalni dan palijativne skrbi. Na obilježavanju su stručnjaci govorili o tome što je učinjeno tijekom 15 godina i kako unaprijediti palijativnu skrb u Hrvatskoj. Iskustva rada u palijativnoj skrbi podijelili su predstavnici udruga i zdravstveni djelatnici.

U pozdravnom govoru psihijatar Veljko Đorđević istaknuo je da je palijativna skrb civilizacijski iskorak, te put humanosti i čovječnosti kojim Hrvatska treba ići kako bi pomogla najtežim pacijentima.

– Prije 15 godina uvedena je palijativna medicina, na neki način implementirana je u edukaciju, a kasnije i u zdravstveni sustav. Na Medicinskom fakultetu održavaju se poslijediplomski tečajevi ‘Osnove palijativne medicine’ koji osposobljavaju za rad u palijativnoj medicini, dok studenti na šestoj godini imaju kolegij o palijativnoj medicini. Od samih početaka u program edukacije o palijativnoj medicini uključeni su liječnici obiteljske medicine, specijalisti, medicinske sestre, socijalni radnici, psiholozi i veliki broj volontera. Drago mi je da se sve više umirovljenih liječnika uključuje u palijativnu skrb i u palijativne mobilne timove – rekao je Đorđević. Naglasio je značaj Katoličke crkve u otvaranju hospicija, te danas postoje hospiciji u Rijeci i Splitu, a uskoro će se otvoriti veliki hospiciji u Puli i Zadru. Uvjeren je da će s radom početi i hospicij u Osijeku.

Predstojnica Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta (CEPAMET) Marijana Braš rekla je da se palijativna skrb u Hrvatskoj razvija, ali da razvoj nije jednak u svim gradovima i županijama. Naglasila je da sve više ljudi boluje od neizlječivih bolesti te im je potrebna palijativna skrb. Smatra da u Hrvatskoj još puno treba napraviti u cilju poboljšanja palijativne skrbi.

– Prije svega, nužan je novi Nacionalni program za razvoj palijativne skrbi, svaki veći grad trebao bi imati hospicij, svaka bolnica odjel palijativne skrbi, potrebni su mobilni palijativni timovi – pojasnila je psihijatrica Braš. Osvrnula se i na ulogu CEPAMET-a. Riječ je o Centru u kojem se provodi edukacija o palijativnoj medicini. Već je educirano preko dvije tisuće zdravstvenih djelatnika, a edukaciju prolaze i studenti medicine. U Centru se također rade istraživanja.

Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Vlasta Vučevac rekla je kako se očekuje da će Hrvatska imati novi Nacionalni program za razvoj palijativne skrbi do kraja godine kojim bi se omogućila kvalitetnija palijativna skrb za bolesnike, ali i obitelj.

– Trenutno se radi po starom Nacionalnom programu. Po njemu imamo palijativnu skrb na sva tri nivoa – primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti u općim bolnicama i klinikama. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koja je temelj palijativne skrbi, imamo koordinatore u domovima zdravlja i mobilne palijativne timove. To je nešto što želimo proširiti po svim županijama. Želimo da mobilni timovi rade s palijativnim bolesnikom u njegovoj kući, oni su za to educirani i na taj način se omogućuje bolesniku da svoje zadnje dane provede u kući, zajedno s obitelji. Osim liječnika i medicinskih sestara koji su u mobilnim palijativnim timovima, potrebni su i drugi djelatnici kao što su psiholog, socijalni radnik, ali za sada njih nemamo u timu. Mobilni palijativni tim bit će potpun kada u njemu bude psiholog, socijalni radnik, duhovnik – pojasnila je Vučevac. Uvjerena je da je mobilni palijativni tim s ovim članovima veliki korak naprijed.

– Oni mogu spriječiti ne samo zvanje hitne pomoći, nego smanjiti pritisak na hitne prijeme u bolnicama, smanjiti hospitalizaciju, boravak teških pacijenata u bolnici. Mislim da je temelj palijative primarna zdravstvena zaštita i mobilni palijativni timovi – objasnila je doktorica Vučevac.

Voditeljica udruge ‘Ljubav na djelu’ Suzana Paša rekla je da ova udruga već 15 godina djeluje u sklopu Klinike za dječje bolesti Zagreb.

– Pružamo psihosocijalnu podršku za djecu oboljelu od malignih bolesti. Imamo smještaj za obitelji koje dolaze s djetetom na liječenje, psihološku i peer podršku, te duhovnu podršku – ispričala je Paša. Pohvalila je rad liječnika uključenih u palijativnu skrb o djeci oboljeloj od malignih bolesti kao i rad mobilnih palijativnih timova. Uvjerena je da će se taj rad i poboljšati.

Predstojnica Zavoda za onkologiju i hematologiju ‘dr. Mladen Ćepulić’ Klinike za dječje bolesti Zagreb Jasminka Stepan Giljević pojasnila je palijativnu skrb za djecu oboljelu od malignih bolesti.

– Liječimo onkološke pacijente od rođenja do 20. godine života. Radi se o kompleksnoj kazuistici koja zahtijeva intenzivnu dijagnostiku, intenzivno liječenje i intenzivnu potporu te psihosocijalnu podršku. Na tom Zavodu, nažalost, imamo i pacijente koji su u palijativnoj skrbi. Kod nas su djeca zajedno s roditeljima. U sobama je dvoje djece s oba roditelja, dok je dijete u palijativnoj skrbi samo s jednim roditeljem. Drugačije su i posjete, imamo potpunu liberalizaciju posjeta, obitelj može proboraviti s djetetom i oprostiti se od njega kad se radi o 48, odnosno 72 sata pred smrt – ispričala je pedijatrica Stepan Giljević. Naglasila je da se radi na palijativnoj skrbi o djeci i kod kuće.

– Boravak djece kod kuće je u dogovoru s roditeljima koji trebaju biti educirani o pomagalima koja će osigurati što kvalitetniji boravak oboljelog djeteta kod kuće. Definira se dinamika dolaska u našu dnevnu bolnicu, odnosno ako je teža situacija, dijete se hospitalizira – pojasnila je Stepan Giljević. Naglasila je da je mobilni palijativni tim za onkološke pacijente multidisciplinarni tim, a takav tim Klinika za dječje bolesti ima i za ostale pacijente.

– U timu su onkolog, liječnik koji je sudjelovao u liječenju – primjerice kirurg, psiholog, psihijatar, medicinska sestra, fizioterapeut, časna sestra koja je važna u smislu duhovnosti, te po potrebi i socijalni radnik. Tim na svojim sastancima donosi zaključke vezane za boravak pacijenta u kući, modele zbrinjavanja, korekcije terapija – objasnila je Stepan Giljević.

Nastavite čitati

In Metropola

HRVATSKI CRVENI KRIŽ Zagreb u znaku interaktivnih radionica za sigurnost i zdravlje građana

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na Trgu kralja Tomislava proteklog tjedna posjetili jedno od tri događanja kojim Hrvatski Crveni križ obilježava Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, kao i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj od 8. do 15. svibnja.

Naime, svake godine 8. svibnja obilježava se Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, najbrojnije i najstarije svjetske humanitarne organizacije, koja je provođenjem svoje misije prisutna u gotovo svim zemljama svijeta

Bila je to prilika za zainteresirane građane da uživaju u bogatom programu i isprobaju raznovrsne aktivnosti pripremljene za tu priliku. Tako su mogli sudjelovati  u interaktivnim prezentacijama djelovanja Hrvatskog Crvenog križa, u edukaciji iz prve pomoći koju su provodili stručni timovi te u postupcima koji spašavaju živote.

Građani su prepoznali značaj događaja pa su se u stotinama odazvali i iskoristili mogućnost besplatnog mjerenja krvnoga tlaka i šećera u krvi.

Posjetitelje, naročito mlađe naraštaje, najviše su zainteresirali vozila i oprema koji se koriste u kriznim situacijama, a mogli su sudjelovati i u slaganju ruksaka za krizne intervencije.

Spasilačka služba Hrvatskog Crvenog križa predstavila se s opremom za spašavanje na vodi. Najmlađi su s oduševljenjem sudjelovali u radionici ‘Nauči kodeks sigurnosti na vodi’ te su se okušali u vezivanju čvorova, a mogli su uživati i u dječjem kutku sa čitanjem slikovnica te isprobavanjem edukativne videoigrice ‘Planet dobrih djela’.

Predstavila se i Služba traženja s prezentacijom rada, a posjetitelji su pomoću posebnih ogledala mogli doživjeti kako vrijeme utječe na sjećanja na nestale osobe. Timovi za psihosocijalnu podršku građanima su ponudili aktivnosti za jačanje mentalnoga zdravlja.

Zanimljivost je pružila i atraktivna digitalna kocka s autentičnim video i foto sadržajima te vesela glazba tijekom dana, uz podršku tvrtke Go2Digital i Hrvatskog društva skladatelja – ZAMP-a.

U kulturnom kutku manifestacije nudila se hrana iz različitih kultura.

Zainteresirani su ispisivali poruke podrške osobama koje su morale napustiti svoje domove zbog rata, progona ili prirodnih katastrofa.

Ovim događanjem Hrvatski Crveni križ još je jednom podsjetio na svoju važnu ulogu u društvu, kao i na snagu zajedništva, humanosti, solidarnosti.

Organizacija Hrvatski Crveni križ, kao najveća humanitarna organizacija u Hrvatskoj i sastavni dio sustava civilne zaštite, ima više od 370.000 članova volontera, kao i 550 profesionalaca. U Hrvatskoj je aktivan od 1878. godine, kada su u Zadru, Dubrovniku i Zagrebu osnovane prve dobrovoljne udruge u Hrvatskoj koje su svoje djelovanje provodile u skladu s međunarodno prihvaćenim odlukama iz 1863. godine.

Nastavite čitati

Vijesti

U subotu u Osijeku besplatno pregledajte kožu i savjetujte se

Objavljeno

/

Napisao/la:

U utorak 6. svibnja dm je predstavio trinaesto izdanje inicijative “Zaštiti se… i uživaj na suncu”, u sklopu koje će se održati besplatni dermatološki pregledi. Ovogodišnja inicijativa kreće mjesec dana ranije i obuhvatit će najviše gradova dosad.

Prvi od ukupno 16 pregleda održat će se u subotu 10. svibnja u Osijeku, na Trgu dr. Ante Starčevića, od 12 do 15 sati.

”U dm-u zdravlje vidimo kao temelj boljeg društva kojem nastojimo aktivno doprinositi. Upravo zato trinaestu godinu provodimo inicijativu „Zaštiti se… i uživaj na suncu“, u sklopu koje je prošle godine pregled kože obavilo 3520 građana, a više od 450 njih upućeno je na daljnje preglede. Rezultati pregleda ukazali su na pozitivan utjecaj inicijative, ali i na to da imamo priliku potaknuti još veći broj ljudi na razvoj zdravih navika, među kojima su redoviti preventivni pregledi ključni.

Besplatan pregled građani će moći obaviti i na dm ženskoj utrci na Jarunu, gdje ćemo promicati zdrav način života i važnost aktivnog bavljenja sportom, a koja je dio naših višegodišnjih aktivnosti usmjerenih na žensko zdravlje“, izjavila je Gordana Picek, voditeljica resora nabave i marketinga dm-a za regiju Adria te voditeljica prodajne regije u Hrvatskoj.

Na predstavljanju inicijative važnost preventivnih pregleda i pozitivan učinak javno-zdravstvenih inicijativa istaknule su izv. prof. dr.sc. Marija Buljan, spec. dermatologije i venerologije, subspec. dermatološke onkologije te predsjednica Sekcije za dermatološku onkologiju Hrvatskog društva za onkologiju HLZ-a, akademkinja Mirna Šitum.

”Tijekom proteklih godina primjetno je da je svijest o važnosti zaštite od sunca u Hrvatskoj porasla, što su potvrdili i prošlogodišnji, rekordni rezultati inicijative „Zaštiti se… i uživaj na suncu“. No, još uvijek postoji prostor za napredak, pogotovo kada znamo da broj oboljelih od melanoma raste iz godine u godinu. Zato je važno da nastavimo ljudima skretati pozornost na posljedice izlaganja sunčevom ultraljubičastom zračenju bez fotozaštite te na to da su preventivni pregledi, koji omogućuju rano otkrivanje, ključni u borbi protiv melanoma“, istaknula je Mirna Šitum.

Uz Osijek, u svibnju će građani moći besplatno pregledati kožu u Požegi (17. 5.), Križevcima (24. 5.) i Varaždinu (31. 5.), a inicijativi će se u lipnju moći pridružiti u Zagrebu na dm ženskoj utrci (7. 6.) te u Karlovcu (16. 6.), Rijeci (21. 6.) i Puli (28. 6.). Besplatni pregledi nastavit će se tijekom cijelog srpnja i kolovoza, a detaljan raspored možete pronaći na: dm.hr.

Hina

Nastavite čitati

U trendu