Poveži se s nama

Kutak za stručnjake

Okrugli stol povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan tartar biftek, poslužen na bijelom tanjuru. Jelo se sastoji od crvenog mesa u cilindričnom obliku s žumanjkom na vrhu. Uz meso su posluženi različiti začini u tamnoj, crvenoj i zelenoj boji, te pečurke i sitno nasjeckani bijeli luk. U pozadini se nalazi kriška bijelog kruha. Prezentacija jela je atraktivna, s naglaskom na boje i teksture sastojaka.
Foto: Pixabay

Ljeto donosi povećani rizik po pitanju sigurnosti hrane, primjerice, kad su jaja u pitanju, pogotovo u receptima gdje ona nisu do kraja termički obrađena jer je vrlo često prisutna salmonela

Poslušaj ovaj članak

Svake godine u svijetu oboli gotovo 600 milijuna ljudi od 200 različitih vrsta bolesti koje se prenose hranom. Bolesti izazvane hranom odgovorne su za 420.000 smrtnih slučajeva godišnje na globalnoj razini. Te statističke pokazatelje moguće je smanjiti raznim preventivnim aktivnostima, među kojima je svakako i godišnje obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti hrane – 7. lipnja.

Obilježavanjem ovog dana Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) nastoje potaknuti aktivnosti koje će pomoći u sprečavanju, otkrivanju i upravljanju rizicima od različitih opasnosti porijeklom iz hrane, pridonoseći pri tome sigurnosti hrane, ljudskom zdravlju, gospodarskom prosperitetu i održivom razvoju.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana sigurnosti hrane ‘Sigurnost hrane: spremni na neočekivano’ naglašava važnost spremnosti na neočekivane incidente vezane za sigurnost hrane, bez obzira na to koliko blagi ili ozbiljni oni mogu biti te poziva sve dionike u lancu prehrane da razmotre načine na koje se mogu bolje pripremiti za neočekivane incidente vezane za sigurnost hrane.

Incidenti vezani uz sigurnost hrane su neočekivane situacije u kojima postoji potencijalni ili potvrđeni zdravstveni rizik povezan s konzumacijom hrane, a koje se mogu dogoditi čak i kada su svi dionici u lancu prehrane odigrali svoju ulogu u održavanju hrane sigurnom.

Takvi incidenti mogu biti jednostavni, poput nestanka struje u kući i posljedičnih izazova u sigurnom skladištenju hrane. Međutim, incidenti mogu biti i vrlo kompleksni, poput onih multinacionalnih, koji se događaju u više različitih država. Globalizacija je dovela do sve veće povezanosti lanaca opskrbe hranom te stoga incidenti mogu brzo eskalirati od lokalnog problema do krizne situacije na međunarodnoj razini. U takvim kompleksnim situacijama prikupljanje podataka i brza međunarodna razmjena informacija pomaže u sprečavanju širenja bolesti koje se prenose hranom.

Spremnost za upravljanje incidentima vezanim za sigurnost hrane zahtijeva predane napore kreatora politika, tijela nadležnih za sigurnost hrane, poljoprivrednika i subjekata u poslovanju s hranom, uključujući pri tome i aktivnu ulogu potrošača. Kako bi bile spremne za incidente u području sigurnosti hrane, vlade se mogu posvetiti razvoju ili ažuriranju nacionalnih planova intervencija za krizne situacije, jačanju sustava kontrole hrane, povećanju kapaciteta nadzora i koordinacije te poboljšanju komunikacije s prehrambenom industrijom i javnošću. Prehrambene industrije mogu poboljšati svoje planove upravljanja sigurnošću hrane, podijeliti naučene lekcije i međusobno surađivati ​​te poboljšati komunikaciju s potrošačima. Potrošači moraju biti svjesni kako prijaviti ili reagirati na incidente vezane uz sigurnost hrane i razumjeti posljedice nepredviđenih događaja kod kuće, pripremajući se za prikladnu reakciju.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu uz podršku WHO-a i FAO-a te tehničku podršku Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u povodu nacionalnog obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana sigurnosti hrane održala je 10. lipnja 2024. godine u Osijeku, na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (Aula Magna), okrugli stol ‘Sigurnost hrane: Spremni na neočekivano’. Ovim okruglim stolom željeli su podići svijest o tome što svi mi, bez obzira na to koju ulogu u lancu prehrane imamo, možemo učiniti kako bismo bili spremni na neočekivano.

Ljeto donosi povećani rizik po pitanju sigurnosti hrane, primjerice kad su jaja u pitanju, pogotovo u receptima gdje ona nisu do kraja termički obrađena jer je vrlo često prisutna salmonela.

Pripazite i na rokove trajanja kod one hrane na kojoj piše ‘najbolje upotrijebiti do’ zato što se oni nalaze na hrani koja je lako pokvarljiva i nju trebamo nakon isteka tog datuma jednostavno baciti. Tu bi spadala svježa riba, svježe meso, neki mlječni proizvodi i slično.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

Kirurško liječenje debljine dolazi u obzir kod teške pretilosti

Objavljeno

/

Na fotografiji se vidi osoba koja sjedi na bolničkom krevetu, odjevena u traper košulju i bijelu majicu. Osoba ima bradu i nosi prsten na lijevoj ruci. Pored kreveta stoji medicinska sestra u plavoj uniformi s stetoskopom oko vrata, koja drži tablet uređaj i pokazuje nešto osobi na krevetu. U pozadini se vidi medicinska oprema i monitori.
Foto: Pixabay

Ove operacije ne samo da pomažu u značajnom gubitku kilograma, već i poboljšavaju ili čak uklanjaju brojne popratne bolesti povezane s debljinom, poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije, apneje u snu i srčanožilnih bolesti

Kirurško liječenje debljine, poznato i kao barijatrijska kirurgija, predstavlja učinkovitu opciju za osobe s teškom pretilošću kod kojih druge metode mršavljenja, poput prehrane, tjelovježbe i lijekova, nisu dale zadovoljavajuće rezultate.

Ove operacije ne samo da pomažu u značajnom gubitku kilograma, već i poboljšavaju ili čak uklanjaju brojne popratne bolesti povezane s debljinom, poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije, apneje u snu i srčanožilnih bolesti.

Bariatrijska kirurgija preporučuje se osobama s indeksom tjelesne mase (ITM) većim od 40 kg/m², neovisno o prisutnosti drugih bolesti; ITM-om od 35 do 40 kg/m², ako imaju ozbiljne zdravstvene probleme povezane s pretilošću (dijabetes tipa 2, hipertenziju, apneju u snu i drugo); ITM-om od 30 do 35 kg/m² u posebnim slučajevima kada su metaboličke bolesti izrazito izražene.

Prije odluke o operaciji, pacijent prolazi kroz temeljitu medicinsku evaluaciju, uključujući preglede internista, endokrinologa, nutricionista i psihologa, kako bi se utvrdilo je li kandidat pogodan za zahvat.

Postoji nekoliko različitih kirurških metoda za liječenje debljine, a izbor ovisi o zdravstvenom stanju pacijenta, prehrambenim navikama i ciljevima liječenja.

Gastrični bypass (Roux-en-Y bypass želuca)

Ovaj zahvat smanjuje veličinu želuca i preusmjerava dio tankog crijeva, čime se ograničava unos hrane i smanjuje apsorpcija kalorija i hranjivih tvari.

Pokazuje izvrsne dugoročne rezultate u smanjenju tjelesne težine i poboljšanju metaboličkih bolesti.

Sleeve gastrektomija (rukavasta resekcija želuca)

Kirurški se uklanja veliki dio želuca, ostavljajući duguljasti ‘rukav’ kroz koji prolazi hrana.

Smanjuje količinu hrane koju osoba može pojesti, a istovremeno smanjuje razinu hormona gladi (grelina), što pomaže u regulaciji apetita.

Gastrični prsten (laparoskopska podesiva želučana traka)

Na gornji dio želuca postavlja se podesivi silikonski prsten koji sužava prolaz hrane, usporavajući njen unos.

Ova metoda se rjeđe koristi zbog sporijih rezultata i mogućih komplikacija.

Biliopankreatična diversija s duodenalnim switchom (BPD/DS)

Kombinira restrikciju unosa hrane i smanjenje apsorpcije hranjivih tvari.

Ova metoda se najčešće koristi kod izrazito teške pretilosti i metaboličkih poremećaja, ali nosi veći rizik od nutritivnih deficita.

Nakon operacije, pacijenti prolaze kroz postupan proces prilagodbe prehrane, počevši od tekuće prehrane, preko kašaste hrane, do uvođenja čvrstih obroka. Ključ uspjeha leži u dugoročnoj promjeni prehrambenih i životnih navika, redovitoj fizičkoj aktivnosti te praćenju od strane medicinskog tima.

Osim fizičkih promjena, potrebno je i psihološko prilagođavanje jer operacija nije ‘brzo rješenje’, već alat koji zahtijeva disciplinu i odgovornost pacijenta kako bi rezultati bili dugotrajni.

Kao i svaki kirurški zahvat, i barijatrijske operacije nose određene rizike, uključujući infekcije, krvarenja, probleme s apsorpcijom hranjivih tvari te moguće komplikacije poput refluksa, želučanih ulkusa ili promjena u radu crijeva. Redovite kontrole i pridržavanje uputa liječnika ključno su za izbjegavanje komplikacija.

Kirurško liječenje debljine može biti učinkovito rješenje za osobe koje se godinama bore s pretilošću i njezinim posljedicama. Međutim, uspjeh operacije ne ovisi samo o kirurškom zahvatu, već i o dugoročnim promjenama prehrambenih i životnih navika, redovitoj medicinskoj skrbi te mentalnoj spremnosti pacijenta za novi način života.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Afte su male, bolne ranice koje se javljaju unutar usta

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja drži bocu s tekućinom ljubičaste boje i ulijeva je u čep boce. Osoba nosi ljubičastu košulju. Ova slika može biti zanimljiva ili relevantna jer prikazuje svakodnevnu radnju, poput korištenja tekućine za ispiranje usta ili nekog drugog proizvoda za osobnu higijenu.
Foto: Pexels

Ako se afte javljaju često, dugo ne prolaze ili su vrlo bolne, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili stomatologom jer mogu biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema

Afte su male, bolne ranice koje se pojavljuju u usnoj šupljini, najčešće na unutarnjoj strani obraza, usana, jeziku ili na desnima. Iako nisu zarazne, mogu biti vrlo neugodne i otežavati govor, žvakanje i gutanje.

Točan uzrok afti nije potpuno poznat, ali postoje brojni faktori koji mogu pridonijeti njihovom nastanku.

Ozljede usne šupljine – ugriz jezika ili obraza, iritacija od zubne proteze ili grube hrane.

Stres i umor – oslabljen imunitet može potaknuti pojavu afti.

Nedostatak vitamina i minerala – osobito željeza, folne kiseline i vitamina B12.

Određene namirnice – začinjena, kisela i gruba hrana mogu izazvati iritaciju.

Hormonalne promjene – kod nekih žena afte su povezane s menstrualnim ciklusom.

Alergije i autoimune bolesti – neke imunološke reakcije mogu uzrokovati pojavu afti.

Afte su obično male, okrugle ili ovalne ranice s bijelim ili žućkastim centrom i crvenim rubom. Osjećaj pečenja ili boli može se pojaviti nekoliko dana prije nego što se ranica razvije.

Iako afte obično prolaze same unutar 7-14 dana, postoje načini za ublažavanje simptoma i ubrzavanje zacjeljivanja.

Ispiranje usne šupljine – slana voda, kamilica ili antiseptičke otopine mogu pomoći.

Gelovi i kreme – proizvodi s lidokainom ili hijaluronskom kiselinom mogu ublažiti bol.

Izbjegavanje nadražujuće hrane – kisele, začinjene i tvrde namirnice treba ograničiti.

Dodaci prehrani – ako su afte posljedica nedostatka vitamina, preporučuje se unos odgovarajućih suplemenata.

Smanjenje stresa – opuštanje i dobar san mogu pomoći u sprečavanju ponovne pojave.

Ako se afte javljaju često, dugo ne prolaze ili su vrlo bolne, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili stomatologom jer mogu biti znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Višak soli u prehrani – kako utječe na zdravlje i kako smanjiti unos

Objavljeno

/

Na fotografiji se nalazi drvena žlica puna bijelih kristala soli, koja leži na površini prekrivenoj raspršenom soli. Sol je rasuta po tamnoj podlozi, stvarajući kontrast između bijelih kristala i tamne pozadine. Fotografija prikazuje teksturu i oblik kristala soli, što može biti zanimljivo za one koji proučavaju ili koriste sol u kulinarstvu ili znanosti.
Foto: Pixabay

Smanjenjem unosa soli možete značajno poboljšati svoje zdravlje i smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti. Važno je osvijestiti vlastite prehrambene navike i donositi zdravije odluke koje će dugoročno koristiti vašem organizmu

Sol je jedan od najčešće korištenih začina u prehrani, no prekomjeran unos može imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje dnevni unos soli manji od 5 grama (oko jedne čajne žličice), no većina ljudi unosi znatno više, često nesvjesno kroz prerađenu hranu.

Sol zadržava vodu u tijelu, što povećava volumen krvi i dovodi do povišenog krvnog tlaka. Dugoročno, to može opteretiti srce i krvne žile te povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Visok unos soli povezan je s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara jer može uzrokovati oštećenje arterija i povećati opterećenje srca.

Bubrezi su ključni za regulaciju soli u tijelu, ali prekomjeran unos može ih preopteretiti, što povećava rizik od bubrežnih kamenaca i kronične bolesti bubrega.

Višak soli može uzrokovati zadržavanje vode u tijelu, što rezultira oteklinama (edemima) u rukama, nogama i licu.

Prekomjerni unos soli može potaknuti gubitak kalcija iz kostiju, povećavajući rizik od osteoporoze i prijeloma.

Da biste smanjili unos soli, izbjegavajte prerađenu hranu. Većina soli dolazi iz industrijski prerađenih proizvoda poput suhomesnatih proizvoda, konzervirane hrane, brze hrane i grickalica.

Kuhajte kod kuće jer tako imate potpunu kontrolu nad količinom soli u obrocima. Umjesto soli koristite biljne začine, limunov sok, češnjak ili druge prirodne alternative.

Čitajte deklaracije. Na etiketama proizvoda potražite natpis ‘s malo soli’ ili ‘bez dodane soli’ i obratite pažnju na količinu natrija.

Postupno smanjujte sol u prehrani. Ako ste navikli na slanu hranu, postupno smanjujte količinu soli kako bi se okusni pupoljci prilagodili.

Jedite više svježeg voća i povrća. Prirodno sadrže malo natrija i pomažu u održavanju ravnoteže elektrolita.

Pazite na skrivene izvore soli. Kruh, sirevi, umaci, gotove juhe i začinske mješavine često sadrže značajne količine soli.

Smanjenjem unosa soli možete značajno poboljšati svoje zdravlje i smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti. Važno je osvijestiti vlastite prehrambene navike i donositi zdravije odluke koje će dugoročno koristiti vašem organizmu.

Nastavi čitati

U trendu