Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja

Poslušaj članak

Nacionalni dan zaštite na radu koji obilježavamo 28. travnja ove godine ima naglašeni fokus na psihosocijalne rizike i važnost stvaranja zdravog radnog okruženja.

Iako se zaštita na radu tradicionalno povezivala s fizičkim opasnostima poput ozljeda ili izloženosti štetnim tvarima, suvremeni pristupi sve više prepoznaju utjecaj stresa, preopterećenosti, loše komunikacije i nesigurnosti radnog mjesta na mentalno zdravlje zaposlenika.

Psihosocijalni rizici danas predstavljaju jedan od vodećih izazova u svijetu rada. Dugotrajni stres, mobbing, nedostatak podrške i neravnoteža između poslovnog i privatnog života mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, poput anksioznosti, depresije i smanjene radne učinkovitosti.

 Upravo zato Nacionalni dan zaštite na radu 2026. stavlja naglasak na prevenciju – kroz edukaciju poslodavaca i zaposlenika, razvoj poticajnog radnog okruženja te otvorenu komunikaciju unutar kolektiva.

-Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za zaštitu na radu u suvremenom svijetu rada – izjavila je Manal Azzi, voditeljica tima za politike i sustave zaštite na radu pri Međunarodnoj organizaciji rada. -Unaprjeđenje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacijske učinkovitosti i održivog gospodarskog razvoja – kazala je.

Zdravo radno okruženje ne znači samo sigurno radno mjesto bez fizičkih opasnosti, već i prostor u kojem se zaposlenici osjećaju poštovano, uključeno i motivirano.

Organizacije koje ulažu u dobrobit svojih zaposlenika bilježe veću produktivnost, manji broj bolovanja i veću razinu zadovoljstva na poslu. U tom kontekstu, sve više tvrtki uvodi programe mentalne podrške, fleksibilne oblike rada i aktivnosti koje potiču ravnotežu između posla i privatnog života.

Posebnu ulogu imaju i menadžeri, koji svojim pristupom mogu značajno utjecati na radnu atmosferu. Empatija, jasna komunikacija i prepoznavanje znakova stresa kod zaposlenika ključni su za pravovremeno djelovanje i sprječavanje većih problema. Nacionalni dan zaštite na radu stoga služi kao podsjetnik da briga o zaposlenicima nije samo zakonska obveza, nego i temelj održivog i uspješnog poslovanja.

Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako kratke pauze tijekom radnog dana, poput petominutne šetnje ili kratkog odmora bez ekrana, mogu značajno smanjiti razinu stresa i povećati koncentraciju. Upravo takve male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati velik utjecaj na ukupno psihičko zdravlje zaposlenika i kvalitetu radnog okruženja.

U svakodnevnom životu svatko može doprinijeti očuvanju planeta, i to bez velikih odricanja. Jednostavne navike poput smanjenja korištenja plastike, štednje vode i energije ili odabira održivijih oblika prijevoza mogu napraviti razliku

Poslušaj članak

Dan planeta Zemlje obilježava se svake godine 22. travnja, a 2026. godine ponovno okuplja milijune ljudi diljem svijeta s istim ciljem – podsjetiti nas koliko je naš planet vrijedan i koliko je važno brinuti se o njemu.

Ovaj globalni pokret nastao je još 1970. godine, kada su milijuni ljudi prvi put organizirano podigli glas za zaštitu okoliša, a danas je prerastao u jednu od najvećih svjetskih inicijativa u kojoj sudjeluju ljudi iz više od 190 zemalja. Upravo ta masovnost pokazuje koliko je svijest o okolišu narasla, ali i koliko je izazova još uvijek pred nama.

Tema Dana planeta Zemlje 2026 glasi ‘Naša snaga, naš planet’, što jasno naglašava da ključ promjene nije samo u velikim političkim odlukama ili tehnološkim inovacijama, već i u svakodnevnim izborima svakog pojedinca. Ideja iza ove poruke jest da svatko od nas ima određenu moć – kroz način na koji trošimo resurse, kako se odnosimo prema prirodi i kakve navike gradimo. Upravo te male, naizgled nevažne odluke, kada se zbroje na globalnoj razini, mogu imati ogroman utjecaj.

Zanimljivo je da je prvi Dan planeta Zemlje bio toliko snažan da je izravno pridonio donošenju važnih zakona o zaštiti okoliša u Sjedinjenim Američkim Državama. To pokazuje koliko društveni angažman može biti pokretač stvarnih promjena. Danas, više nego ikad, suočeni smo s problemima poput klimatskih promjena, onečišćenja i gubitka bioraznolikosti, ali istovremeno imamo i više znanja i alata nego ikada prije da na njih odgovorimo.

U svakodnevnom životu svatko može doprinijeti očuvanju planeta, i to bez velikih odricanja. Jednostavne navike poput smanjenja korištenja plastike, štednje vode i energije ili odabira održivijih oblika prijevoza mogu napraviti razliku. Sadnja biljaka, sudjelovanje u lokalnim akcijama čišćenja ili čak razgovor s drugima o važnosti očuvanja prirode također su načini na koje pojedinac može djelovati. Važno je razumjeti da odgovornost nije samo na nekome drugome – ona je zajednička.

Dan planeta Zemlje 2026 tako nije samo simboličan datum u kalendaru, već podsjetnik da je budućnost planeta u našim rukama. Svaka promjena, koliko god mala bila, ima smisla kada dolazi iz svijesti da svi dijelimo isti dom – Zemlju.

Građani će danas na Trgu bana Josipa Jelačića od 10 do 13 sati imati priliku sudjelovati u raznim aktivnostima, besplatnim preventivnim pregledima i edukacijama

Poslušaj članak

Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja kako bi se skrenula pozornost na najvažnije globalne zdravstvene teme i potaknulo ljude na brigu o vlastitom zdravlju. Taj datum ujedno obilježava i osnivanje Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine.

Tema Svjetskog dana zdravlja 2026. glasi ‘Zajedno za zdravlje – podržimo znanost’, a naglasak je na važnosti donošenja odluka temeljenih na provjerenim informacijama i znanstvenim dokazima. U vremenu kada su informacije lako dostupne, ali ne uvijek i pouzdane, posebno je važno jačati povjerenje u znanost i zdravstvene stručnjake.

Znanost ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja – omogućuje razvoj lijekova i cjepiva, rano otkrivanje bolesti te unapređenje kvalitete života. Također, sve se više ističe potreba zajedničkog djelovanja jer zdravlje nije samo osobna odgovornost, već i društvena. Suradnja između institucija, stručnjaka i građana ključna je za uspješno suočavanje s izazovima poput kroničnih bolesti, pandemija i negativnih utjecaja okoliša.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u suradnji sa zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Grad Zagreb organizira javnozdravstvenu akciju na Trgu bana Josipa Jelačića, koja će se održati danas, od 10 do 13 sati.

Građani će imati priliku sudjelovati u raznim aktivnostima, besplatnim preventivnim pregledima i edukacijama. Tako će se moći procijeniti kardiovaskularni rizik u Poliklinici SRČANA, upoznati s radom Dijabetološkog savjetovališta i projektom Zeleni recept u Domu zdravlja Zagreb – Centar, obaviti alergološka testiranja u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti te sudjelovati u mentalnom savjetovalištu i Školi nepušenja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’.

Bit će dostupni i pregledi kineziologa, analiza tjelesne mase i mjerenje ugljičnog monoksida u izdisaju, kao i spirometrija u Poliklinici za bolesti dišnog sustava. Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb organizirat će tečajeve oživljavanja i radionice prve pomoći. Posjetitelji će moći preuzeti i edukativne materijale te dobiti stručne savjete o prevenciji bolesti i važnosti zdravih životnih navika.

Zahvaljujući napretku znanosti i medicine, očekivani životni vijek danas je znatno dulji nego prije sto godina, što dodatno potvrđuje koliko je važno ulagati u znanje i zdravstvo. Svjetski dan zdravlja 2026. podsjeća nas da svatko može doprinijeti – brigom o vlastitom zdravlju, odgovornim ponašanjem i podrškom znanstveno utemeljenim rješenjima, kako bismo zajedno gradili zdraviju budućnost.