Connect with us

in MREŽA

INTERVJU, TEODOR SABOLIĆ Ravnatelj Centra Varaždin

Objavljeno

/

Na fotografiji je grupa od osam osoba u unutrašnjem prostoru. Neki od njih drže zastavu Hrvatske, koja je crveno-bijelo-plava s grbom u sredini. Neke osobe su u invalidskim kolicima. U pozadini se vidi televizor na zidu i vrata s natpisom. Lica osoba su zamagljena radi zaštite privatnosti.
Foto: Teodor Sabolić

Nedavno je Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin obilježio petu godišnjicu osnivanja, a ujedno i Dan Centra pa smo odlučili doznati više o ovoj ustanovi. Kroz rad Centra proveo nas je ravnatelj Teodor Sabolić

Za početak, upoznajte naše čitatelje s poviješću Centra za pružanje usluga u zajednici Varaždin.

– Dana 15. srpnja 2019. godine Gradsko vijeće Grada Varaždina donijelo je Odluku o osnivanju javne ustanove socijalne skrbi Centar za pružanje usluga u zajednici Varaždin, nakon čega su se odrađivale dodatne administrativne radnje. Prvi korisnici došli su u poludnevni boravak za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem u kolovozu 2020. godine. Od lipnja 2023. godine licencirane su i druge socijalne usluge, a od rujna 2023. godine Centar je s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi sklopio ugovor o pružanju socijalnih usluga.

Sjedište ustanove je u Varaždinu, Graberje 33. Osnivačka prava nad ustanovom ima Grad Varaždin. Ustanova je upisana u Registar korisnika državnog proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Koje programe i projekte provodite u Centru?

– Aktualno se u Centru pruža socijalna usluga poludnevnog boravka za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem, u isti je uključeno 12  korisnika, u dobi od dvadeset i dvije do trideset prve godine. Korisnicima usluge s područja Grada Varaždina omogućena je i usluga prijevoza u Centar te povratak kućama. Svrha programa poludnevnog boravka za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem je stjecanje i održavanje stečenih životnih i socijalnih vještina, kvalitetno provođenje dijela slobodnog vremena, širenje socijalne mreže, poticanje osoba s invaliditetom na samostalnost prema vlastitim mogućnostima, zdravstvenom stanju i sposobnostima te poticanje osobnih potencijala, čime se u konačnici smanjuje socijalna isključenost osoba s invaliditetom.

U Centru su se održavale različite grupne aktivnosti i tematske radionice: literarne, kreativne, sportske, kulinarske i glazbene radionice. Slobodne aktivnosti sa korisnicima uključivale su društvene igre, misaone vježbe, zabavne i sportske aktivnosti. U individualnom radu s korisnicima provođene su vježbe pažnje, percepcije i koncentracije, grafomotoričke vježbe, vježbe za poticanje govora, različite motoričke vježbe, vježbe za poticanje razmišljanja i zaključivanja, vježbe opuštanja i razgibavanja. Korisnici su poticani na korištenje postojeće informatičke opreme radi povećanja informatičke pismenosti i bolje komunikacije te praćenja društvenih događanja u lokalnoj i široj zajednici. Također su organizirane i zajedničke radionice s roditeljima i korisnicima.

Također se pruža socijalna usluga poludnevnog boravka za djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, u koji je uključeno 11 korisnika u dobi od 12 do 18 godina. S korisnicima se radi na jačanju njihovih komunikacijskih i socijalnih vještina, poticanju primjerenih oblika i prevencije rizičnih ponašanja, motiviranju i pomoći u izvršavanju školskih obaveza, uz redoviti grupni rad kroz grupne diskusije i radionice te individualni savjetodavni rad.

Prošle smo godine povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u suradnji sa Županijskim timom za sprečavanje i borbu protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama Varaždinske županije i Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima – Ured Varaždin, organizirali Seminar i okrugli stol pod nazivom Zaustavi ruku nasilja na koji se odazvalo 37 sudionika.

Nadalje, u prosincu 2023. godine u suradnji s Povjerenstvom za osobe s invaliditetom Grada Varaždina organizirali smo set radionica za djecu vrtićke dobi te zajedničko druženje na kojem su se okupili brojni članovi udruga osoba s invaliditetom s područja Grada Varaždina i županije. Nakon recitacije autorske pjesme ‘Prati me, pokaži dodirom i zapjevaj pokretom’ korisnika poludnevnog boravka za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem našeg Centra praćene znakovnim jezikom, održane su simultane radionice s djecom. Djeca su tako, uz igru i zabavu, imala prilike vidjeti specijalizirani automobil i specijalizirano kombi vozilo za osobe s invaliditetom, prezentirana su im i demonstrirana različita pomagala za osobe s invaliditetom, učili su osnove Brailleovog pisma, osnove znakovnog jezika, igrali igre i družili se.

Druge aktivnosti ove godine bile su dovršetak pilot projekta usmjerenog na prevenciju mentalnog zdravlja učenika viših razreda osnovne škole ‘Odrasli pojma nemaju što djeca u srca spremaju’ na VII. Osnovnoj školi Varaždin u koji su bili uključeni učenici viših razreda, njihovi roditelji, nastavnici te stručni suradnici škole, te provedba projekta Odrasli pojma nemaju što djeca u srca spremaju u V. Osnovnoj školi Varaždin, također za istu korisničku skupinu.

Uz navedeno, dana 10. svibnja 2024. godine od 9 do 11:30 sati, u Centru za pružanje usluga u zajednici Varaždin održao se interaktivni seminar ‘Osnaživanje i umrežavanje stručnjaka u radu s osnovnoškolcima koji iskazuju probleme u ponašanju s područja Grada Varaždina’. Cilj seminara bio je povezati djelatnike relevantnih ustanova i organizacija koji rade s osnovnoškolcima s problemima u ponašanju na području Grada Varaždina radi uspostave kvalitetnije suradnje. Seminaru je prisustvovalo 30-ak sudionika – predstavnica Grada Varaždina (Upravni odjel za društvene djelatnosti); stručni djelatnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin koji rade na poslovima zaštite djece i mladih; stručni suradnici i ravnatelji većine gradskih osnovnih škola; djelatnici Obiteljskog centra, Područne službe Varaždinske; djelatnici Centra za pružanje usluga u zajednici Varaždin te predstavnici neprofitnih organizacija.

Kroz interaktivni seminar sudionici su iznijeli ključne izazove i poteškoće kada pričamo o radu s osnovnoškolcima koji iskazuju određene probleme u ponašanju, imali su prilike izmijeniti iskustva, razmišljanja, kao i mogućnosti i ograničenja rada te očekivanja jednih od drugih, a sve s ciljem kvalitetnijeg rješavanja ovog multidimenzionalnog problema.

Kao zaključke i ideje za poboljšanje rada sudionici su istaknuli važnost češćih održavanja ovakvih seminara, održavanja ciljanih edukacija, poboljšanje kvalitete i brzine međuresorne suradnje, osnivanje mobilnog tima, povećanje dostupnosti informacija o različitim uslugama i radionicama za djecu i mlade te njihove roditelje (socijalne, kreativne, edukativne, sportske i sl.). Kao najvažniji ishod ovog seminara valja istaknuti spremnost i motiviranost svih sudionika na kontinuirani doprinos i osobni angažman kroz uspostavu i organiziranje međuresornih timova koji bi se periodično sastajali radi rješavanja konkretnih slučajeva te donošenje internog protokola o postupanju kada je riječ o osnovnoškolcima s problemima u ponašanju.

Također smo partneri Udruzi za podršku žrtvama i svjedocima na projektu ‘Nasilje nije IN’ kojeg financira Središnji državni ured za demografiju i mlade.

Tko su vaši korisnici, kakve dijagnoze, stanja imaju?

– Aktualno imamo dvije skupine korisnika: odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem te djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju. Što se tiče odraslih osoba s tjelesnim oštećenjem, najčešće se radi o cerebralnoj paralizi i stanjima poput multiple skleroze. Vezano uz drugu korisničku skupinu, radi se o djeci učenicima viših razreda i učenicima srednje škole koji iskazuju određene probleme u ponašanju, a najčešće se radi o neredovitom polaženju nastave ili neizvršavanju školskih obaveza, lošem školskom uspjehu, sklonosti rizičnim i društveno neprihvatljivim ponašanjima.

Kakvi su planovi za narednih pet godina djelovanja?

– Prvotno smo usmjereni na jačanje stručnog kadra radi poboljšanja kvalitete pružanja postojećih usluga. Nadamo se kroz narednih pet godina biti u novim prostorima, odnosno riješiti pitanje nove zgrade za našu ustanovu.

Također, u planu je pružanje usluge poludnevnog boravka i za druge skupine korisnika, prije svega za osobe s intelektualnim teškoćama, zatim odrasle osobe s višestrukim oštećenjima, kao i za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Što se tiče drugih socijalnih usluga, svakako planiramo početi pružati socijalnu uslugu savjetovanja i psihosocijalne podrške za različite skupine korisnika, rane razvojne podrške u obitelji, stručne procjene za djecu s teškoćama u razvoju kao i odrasle osobe s invaliditetom. Dakle, da sumiramo, u planu nam je jačanje kapaciteta i kvalitete postojećih usluga uz proširenje broja i vrsta usluga.

Koja bi bila vaša poruka osobama s invaliditetom, njihovim obiteljima i donositeljima odluka?

– Poruka za osobe s invaliditetom i njihove obitelji bila bi da i nadalje hrabro i strpljivo nastave sa svojim životnim borbama, a prije svega da uživaju u svakom danu, svakom uspjehu ma koliko malen on bio. Poruka za donositelje odluke bila bi da, što je više moguće, u donošenje odluka i propisa vezano uz osobe s invaliditetom, uključuju prvenstveno stručne radnike koji rade s njima te udruge osoba s invaliditetom, a kako bi procjene i nove odluke bile što usklađenije realitetu i njihovim potrebama.

EU kutak

EU STRATEGIJA Žene s invaliditetom i rodna (ne)ravnopravnost

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite

Europska komisija predstavila je početkom ovog ožujka Strategiju EU za ravnopravnost spolova u sljedećih pet godina, a već je sada izazvala golemu zabrinutost među organizacijama koje okupljaju osobe s invaliditetom.

– Zabrinuti smo što Strategija ostaje slaba jer ne postavlja pravno obvezujuće mjere i uvelike zanemaruje situaciju žena i djevojčica s invaliditetom – poručuju iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom (EDF).

Žene i djevojčice s invaliditetom, navodi dalje EDF, suočavaju se s višestrukim i isprepletenim oblicima diskriminacije u svim područjima obuhvaćenim Strategijom, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i zaštitu od nasilja.

Ono što posebno brine jest činjenica da Strategija ne uključuje strukturne mjere ili namjenske ključne akcije za rješavanje njihove situacije.

Općenito se u uvodu Strategije spominje ‘stvaranje uvjeta za sve da slobodno biraju svoj životni put, napreduju i vode, bez obzira na svoj invaliditet’. Usto Strategija prepoznaje da ‘nejednakosti koje se isprepliću pogoršavaju prepreke pristupu zdravstvenoj skrbi i mogu dovesti do diskriminacije u liječenju, na primjer za žene s invaliditetom’. Naglašava se također da je jaz u zapošljavanju među spolovima posebno izražen za žene s invaliditetom. Spominje se i osiguravanje pristupa obrazovanju i uklanjanje prepreka, što je posebno hitno za djecu s invaliditetom.

Možda to i zvuči korisno i lijepo, no ove reference ostaju općenite i nisu popraćene konkretnim akcijama ili političkim inicijativama koje su posebno usmjerene na žene i djevojčice s invaliditetom.

Dokument ne spominje prava zajamčena Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a također ne rješava ni prisilnu sterilizaciju žena i djevojčica s invaliditetom, što je ozbiljno kršenje ljudskih prava koje se i dalje događa u nekim europskim zemljama.

Pristupačnost i razumna prilagodba temeljni su zahtjevi za osiguranje jednakog sudjelovanja osoba s invaliditetom u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu i javnom životu, no u Strategiji se ti zahtjevi zanemaruju – navode iz EDF-a.

– Odsutnost ovih pitanja izaziva zabrinutost oko toga hoće li Strategija učinkovito doprinijeti unapređenju prava žena i djevojčica s invaliditetom.

– Intersekcionalnost se mora prevesti u konkretne akcije Strategija se odnosi na intersekcionalni pristup. Međutim, intersekcionalnost mora ići dalje od općih izjava i biti prevedena u konkretne politike, financiranje i zakonodavne inicijative. Intersekcionalnost se manifestira na različite načine za žene i djevojčice s invaliditetom. Na primjer, kroz više stope siromaštva, prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i skrbi, povećani rizik od nasilja za one koji žive u stambenim ustanovama. Pozivamo Europsku komisiju da se smisleno angažira s organizacijama osoba s invaliditetom, posebno onima koje predstavljaju žene i djevojčice s invaliditetom – apeliraju iz EDF-a.

Strategija ne nudi rješavanje ključnih pitanja poput nasilja nad ženama s invaliditetom, prisilnoj sterilizaciji, pristupu zdravstvenoj skrbi, mogućnostima zapošljavanja, uključivim obrazovanjem i pružanjem razumnog smještaja za žene i djevojčice s invaliditetom.

– Postizanje rodne ravnopravnosti u Europi neće biti moguće ako se prava žena i djevojčica s invaliditetom u potpunosti ne priznaju i ne zaštite – poručuju iz EDF-a

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Modna revija inkluzije u Crikvenici slavila je različitost i zajedništvo

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je zabilježen trenutak s događaja u zatvorenom prostoru, najvjerojatnije tijekom modne revije ili sličnog društvenog okupljanja. U središtu pažnje nalazi se žena odjevena u elegantnu crnu haljinu koja drži mikrofon i žutu mapu, što upućuje na to da ima ulogu voditeljice ili organizatorice programa. Oko nje se nalazi veća skupina ljudi različite dobi, raspoređenih u polukrugu. Dio sudionika sjedi u invalidskim kolicima, dok ostali stoje, razgovaraju ili prate događanje. Atmosfera djeluje opušteno i emotivno, s vidljivim izrazima podrške, pažnje i međusobne povezanosti među prisutnima. Prostor je moderno uređen, s velikim zavjesama u pozadini i stropnom rasvjetom koja daje toplinu cijeloj sceni. Pod je ukrašen kružnim uzorkom koji dodatno naglašava središnju poziciju voditeljice. Fotografija odiše zajedništvom, inkluzijom i osjećajem zajedničkog slavlja
Foto: Udruga Uspijeh

Vizija ovog događaja bila je jasna i snažna: osobe s invaliditetom nisu samo promatrači, već aktivni nositelji programa

Poslušaj članak

Nedavno je u hotelu Miramare održana je Modna revija inkluzije u organizaciji Udruge Uspjeh, događaj koji je na poseban način proslavio različitost, prihvaćanje i zajedništvo.

Večer je bila posvećena ljudima, njihovim osobnostima i unutarnjoj snazi, stavljajući u drugi plan poteškoće te naglašavajući vrijednost svakog pojedinca.

Vizija ovog događaja bila je jasna i snažna: osobe s invaliditetom nisu samo promatrači, već aktivni nositelji programa. Upravo su oni bili u središtu zbivanja, sudjelujući kao modeli, voditelji i domaćini, čime su pokazali svoju kreativnost, sposobnosti i autentičnost.

Program je dodatno obogaćen umjetničkim radovima koje su članovi izradili uz pomoć asistenata, stvarajući bookmarkse i kartice zahvalnosti koje su ostavile snažan dojam na sve prisutne.

Atmosfera večeri bila je ispunjena emocijama, toplinom i iskrenom radošću. Svaki trenutak na pozornici bio je podsjetnik da prava ljepota dolazi iznutra, iz srca i osobne priče svakog pojedinca. Revija nije bila samo prikaz odjeće, već simbol životnih iskustava, hrabrosti i jedinstvenosti koja se očitovala u svakom pokretu sudionika. Publika je svjedočila snažnoj poruci da ljepota ne leži u jednakosti, već u raznolikosti i mogućnosti da svatko bude ono što jest.

Vrhunac večeri obilježila je snažna poruka da svatko zaslužuje biti viđen, prihvaćen i voljen bez obzira na razlike. Događaj je nadmašio očekivanja organizatora, a dvorana je bila ispunjena pljeskom, suzama i podrškom koja nije jenjavala.

Na kraju su sudionici nagrađeni titulama i prigodnim darovima, čime je dodatno prepoznata njihova hrabrost i doprinos. Druženje se nastavilo uz zakusku, gdje su se razmjenjivali dojmovi i učvršćivao osjećaj zajedništva koji je obilježio cijelu večer.

Nastavite čitati

in MREŽA

IGOR RUŽIĆ Financijska sredstva postoje, a kako se distribuiraju?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Predsjednika Udruge za autizam Zagreb pitamo ima li istine u tvrdnjama da država naprosto više nema dovoljno sredstava za financiranje svih temeljnih socijalnih usluga

Svjetski dan svjesnosti o autizmu, obilježen početkom travnja, otvorio je i jedno bolno pitanje s kojim se u posljednje vrijeme suočavaju brojne udruge koje okupljaju osobe s invaliditetom. Kako, naime, nastaviti s provedbom projekata i programa koji podižu kvalitetu života njihova članstva, a pritom neprestano strahovati od financijske gabule i mogućeg gašenja udruge?

O tome razgovaramo s Igorom Ružićem, predsjednikom Udruge za autizam Zagreb, koja je lani prestala pružati uslugu
organiziranog stanovanja za odrasle osobe iz spektra upravo zbog nedostatka financijskih sredstva. Ružića pitamo ima li istine u tvrdnjama da država naprosto više nema dovoljno sredstava za financiranje svih temeljnih socijalnih usluga?

– Definitivno nisam osoba koja može odgovoriti na to, s pozicije predstavnika ili predsjednika organizacije civilnog društva nemam i ne mogu imati uvid u državne financije – kaže nam Ružić.

– Načelno, mogu reći da nije pitanje postoje li sredstva, nego kako se sredstva distribuiraju. S obzirom na najave krize, a pritom smo svjedoci utemeljenih tvrdnji da je nekoliko sustava koji čine socijalnu državu (socijalna skrb, zdravstvo, školstvo) u ozbiljnoj krizi koja se pokušava kompenzirati plaćama zaposlenih  – koji, da se razumijemo, trebaju i moraju biti adekvatno honorirani za svoj rad! – ali ne i cijenom usluga,  recimo da sam prilično skeptičan oko mogućnosti da se sve najavljene, i one već zakonski ili na druge načine zagarantirane, socijalne usluge mogu zaista realizirati u narednom period – veli Ružić.   

Novinari In Portala i sami su, prošlog rujna, svjedočili koliko je tegobna i stresna bila odluka njegove udruge da prestane s uslugom organiziranog stanovanja za odrasle osobe s autizmom. Ružića pitamo što se dogodilo s tim ljudima o kojima je Udruga za autizam Zagreb skrbila, kako se to odrazilo na njihovu svakodnevicu?

– U bolnom procesu donošenja odluke o prestanku pružanja usluge organiziranog stanovanja za odrasle osobe s poremećajem iz spektra autizma, kao organizacija smo zajednički postavili prioritete: najprije korisnici, zatim zaposlenici, nakon toga prostorni i drugi kapaciteti i tek nakon svega toga organizacija sama, jer organizacija nema smisla ako iznevjeri svoje ljude, i korisnike i zaposlenike – tumači Ružić.

– Ta pva dva kriterija smo ispunili, na ostalima se još radi. S relativnim zadovoljstvom mogu reći da su svi korisnici pronašli mjesto u institucijama, većina njih u Centru za autizam Zagreb s kojim je Udruga za autizam – Zagreb višestruko i povijesno povezana, i koji koji nam je zato posebno izašao u susret, dok su manji dio korisnika preuzele su državne institucije, Centar za rehabilitaciju Stančić i Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači u Splitu. Prema informacijama kojima raspolažem, tranzicija je prošla iznenađujuće bezbolno, čak s ponekim progresom u psihofizičkom smislu, a i reakcije roditelja/skrbnika su većinom pozitivne – zaključuje Ružić      

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu