Connect with us

Vijesti

U prosjeku smo produktivni manje od 6 sati dnevno

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje čovjeka u invalidskim kolicima koji radi na prijenosnom računalu za stolom u uredu. Čovjek nosi bordo košulju i tipka na prijenosnom računalu. Na stolu je mala biljka i drveni organizator. U pozadini se vidi prozor sa žaluzinama i žena koja radi za drugim stolom.
Foto: Pixabay

Produktivnost na radnom mjestu kao i broj sati rada teme su koje na domaćem i svjetskom tržištu vode stoljećima pokreću velike rasprave

Sve je započelo davne 1817. godine kada je Robert Owen uvidio da ljudi nisu produktivni 10 ili 16 sati koliko je tada trajao radni dan. Iako njegova kampanja u to doba nije urodila plodom, upravo je on zaslužan za podizanje svijest o ovom gorućem problemu. Njegova ideja zaživjela je tek 1914. kada je Ford Motor Company ‘srezao’ radne sate na vrijeme koje i danas poznajemo.

Zbog sve većeg obima posla, porasta količine informacija i zahtjevnosti radnih zadataka, produktivnost na radnom mjestu danas je jedna od glavnih tema na tržištu rada. Je li točna tvrdnja da smo u danu produktivni svega 4 do 5 sati, pokušao je saznati MojPosao portal (koji posluje unutar Alma Career grupacije) u istraživanju provedenom na preko 800 ispitanika.

Produktivni smo manje od 6 sati u danu, ostatak vremena družimo se s kolegama

Nešto manje od polovice ispitanika (47%) priznalo je kako su na poslu najčešće produktivni manje od 6 sati u danu, trećina je izjavila (37%) da im produktivnost traje 6 do 8 sati dnevno, a čak 16% ispitanika produktivno je i više od 8 sati.

Kada su ispitanike pitali što sve rade za vrijeme radnog vremena, pokazalo se da je polovica njih (51%) neproduktivna 2 ili više sati u danu, dok je prosječno vrijeme ‘zabušavanja’ 2 i pol sata.

Najviše vremena tijekom dana zaposlenicima odlazi na druženje s kolegama, u prosjeku 43 minute, zatim na surfanje na internetu 29 minuta te dopisivanje s prijateljima i obitelji za što potroše 21 minutu.

Najmanje vremena zaposlenicima odlazi na privatne telefonske razgovore, 14 minuta (to su vjerojatno zamijenili s dopisivanjem), obavljanje privatnih poslova izvan ureda na koje potroše 15 minuta. Zanimljivo je i relativno neočekivano, kako na društvene mreže ispitanici troše svega 17 minuta svoga vremena.

Druženje s kolegama, unatoč uvriježenom mišljenju, ne odvija se vani po kafićima, barem ne u većini slučajeva. Tek svaki četvrti ispitanik s kolegama odlazi na kavu (24%). Za razliku od njih, ostali ispitanici svoje mjesto za druženje pronalaze u zajedničkim prostorima tvrtke (62%) ili u samom uredu (50%), a tek ponekad (25%) druženje postane ‘produžena’ pauza za obrok. Međutim, ispitanici ističu kako se razgovori na vrijeme takvih ‘pauza’ najčešće svode na one poslovne.

Za vrijeme radnog vremena najčešće obavljamo neodgodive privatne obveze

Iako privatne poslove izvan ureda obavlja tek polovica ispitanika (51%), takve situacije su i rijetke – nekoliko puta mjesečno ili rjeđe. Najčešće uključuju neke neodgodive obaveze kao što su odlasci liječniku ili ishođenje osobnih dokumenata.

Aktivnosti koje nisu vezane uz posao ispitanici prvenstveno koriste kao odmor od radnih zadataka (65%). Trećina ispitanika (34%) trati vrijeme na ostale aktivnosti jer smatraju da nisu dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju, dok ih slično toliko (32%) smatra kako za privatne poslove nemaju vremena nakon radnog dana te ih moraju obaviti u radno vrijeme. Svaki četvrti ispitanik (25%) na poslu jednostavno nema dovoljno posla pa vrijeme krati drugim stvarima, a svaki peti (20%) izjavljuje kako su mu zadaci koje ima dosadni i ne motivirajući.

Većinu ispitanika (76%) nadređeni nije ‘uhvatio’ u neradu – barem ne onom nedopuštenom. Sukladno tome, čak i kada su bili uhvaćeni, nije bilo posljedica jer se najčešće radilo o druženju s kolegama. Međutim, manji dio ispitanika bio je uhvaćen u nekim aktivnostima koje se nadređenom nisu svidjele te je uslijedila usmena opomena, a u četiri slučaja čak i otkaz.

Jesmo li zadovoljni svojom produktivnošću?

Iako nam svima treba predah od posla, dvije trećine ispitanika (63%) izjavljuje kako aktivnosti nevezane za posao ne utječu na njihovu produktivnost. Svaki četvrti ispitanik (26%) izjavio je kako takve aktivnosti povećavaju njihovu produktivnost, dok ih je 11% priznalo da im takve ‘smetnje’ smanjuju produktivnost tijekom radnog dana.

Općenito gledajući, polovica ispitanika (50%) zadovoljna je svojom produktivnošću, četvrtina (24%) smatra kako bi mogli biti produktivniji, dok ih 26% smatra da su i previše produktivni te da bi trebali usporiti.

Rast produktivnosti poslodavci bi kod ispitanika mogli postići višim plaćama (69%) ili zanimljivijim radnim zadacima (45%). Veća svrhovitost radnih zadataka kao i priznanje nadređene osobe povećalo bi produktivnost kod svakog trećeg ispitanika (35%, odnosno 34%). Općenito bolji odnos s nadređenim doveo bi do povećanja produktivnost kod četvrtine (26%) ispitanika, dok je najmanje onih koji bi postali produktivniji zbog poboljšanih odnosa s kolegama (21%).

Osim ovih načina, ispitanici navode i bolju organizaciju rada, rad od kuće te skraćeni radni tjedan kao načine povećanja produktivnosti.

Izvor: MojPosao

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Vijesti

Djevojčica s autizmom briljirala u engleskom jeziku

Objavljeno

/

Napisao/la:

Slika prikazuje ilustraciju na kojoj piše 'Hippo Croatia' i nacrtana je Hrvatska zastava.
Foto: hippo-croatia.com

Učenica Centra Dubrava Anđelina Gospočić plasirala se  u finale HIPPO natjecanja engleskog  jezika u Hrvatskoj

Anđelina Gospočić (15) jedna je od iznimnih  osoba s poremećajem iz  spektra autizma, a njezini interesi su raznoliki. Najviše ju zanima crtanje  i engleski jezik.  Znanje tog  jezika učenici  prvog razreda Centra  za  odgoj i obrazovanje  Dubrava – smjer grafički tehničar omogućilo je  plasman u  finalu  HIPPO natjecanja iz engleskog  jezika u Hrvatskoj.

Ukoliko  postigne  dobar  rezultat  na državnom finalu  Anđelinu  očekuje sudjelovanje  na   međunarodnom  natjecanja HIPPO English Olympiad u Italiji. Prestižno  natjecanje  je  najveće natjecanje  iz  engleskog  jezika kojim se  promovira taj jezik  te  povezuju učenici, ali  i nastavnici.

 „ HIPPO natjecanje iz engleskog jezika održava se  u osnovnim i srednjim školama u  nekoliko  zemalja svijeta. Natjecanje se sastoji od tri  kruga (školske, državne i međunarodne razine) u kojima  se  ocijenjuje čitanje  s razumijevanjem i govorenje engleskog  jezika. Na HIPPO natjecanju  u  Hrvatskoj među  50 učenika osnovnih i srednjih  škola  prvi krug  je uspješno prošla i  naša Anđelina. To je  veliki  uspjeh jer  je konkurencija bila  oštra. „Centar Dubrava je  ponosan na Anđelinu koja je uložila veliki trud u pripremi za natjecanje“ pojasnila  je   nastavnica engleskog jezika i Anđelinina  mentorica Mirna Teodorović.   

Naglasila  je  kako  se  Anđelina s  lakoćom  izražava  na  engleskom jeziku te je  uvjerena da će  biti jednako uspješna  u   drugom  krugu natjecanja, odnosno na državnom finalu koje se  održava  24.  i 25.  travnja.  Nastavnica  Teodorović izrazila je  zadovoljstvo  što  je  u prvom  krugu   HIPPO natjecanja u Hrvatskoj  sudjelovalo 11 učenika Centra Dubrava koji su  pokazali  dobro znanje engleskog jezika.

  „Ovo natjecanje  puno znači za  Anđelinu i  učenike Centra , jer se  osjećaju  ravnopravni s drugim učenicima. To je natjecanje  na kojem svi  učenici mogu  pokazati  svoje  znanje  i osjećati se jednako vrijednim“, objasnila  je  Teodorović. Pozvala  je i druge  odgojno-obrazovne  ustanove  da   prijave  svoje   učenike s teškoćama u razvoju na   HIPPO natjecanje  iz  engleskog  jezika.

  „Privilegija  je raditi s   djecom s teškoćama i s  invaliditetom. Oni se zaista  trude i žele se     dokazati. Treba  im  dati  priliku, a to  ovo natjecanje  pruža“ poručila je  Teodorović.

Nastavite čitati

Vijesti

Najavljujemo: vlog serijal koji ruši barijere – i predrasude

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svakodnevna komunikacija osoba s oštećenjem sluha – i jeste li možda nesvjesno i sami “pogriješili u prijevodu” – stiže serijal vlogova koji će vam otvoriti oči, uši i, najvažnije, perspektivu.

U glavnoj ulozi: Iva B. – stručnjakinja, edukatorica, zaljubljenica u život (i slastice), ali prije svega osoba koja o ovoj temi ne govori samo iz knjiga, već i iz vlastitog iskustva.

Tko je Iva B. i zašto biste je trebali slušati?

Iva B. je edukacijska rehabilitatorica koja se bavi pružanjem podrške osobama s invaliditetom u radnom procesu. U praksi to znači da prati i procjenjuje radno-socijalno funkcioniranje, osmišljava intervencije za prevladavanje teškoća te prilagođava radna mjesta kako bi bila dostupna svima.

Da, zvuči ozbiljno. I jest.
Ali Iva to radi s dozom topline, humora i ljudskosti koja sve čini – razumljivijim.

Osim stručnog znanja, Iva donosi i nešto što se ne može naučiti iz udžbenika: osobno iskustvo. I sama je nagluha, a njezina sestra blizanka je gluha. Upravo zbog toga duboko razumije svakodnevne izazove, ali i koliko su važni podrška, prilagodba i ravnopravno uključivanje u društvo.

Zašto vlogovi?

Iva je već poznata čitateljima portala kroz svoje članke o gluhim osobama. No kako se svijet komunikacije sve više seli u video format, odlučila je napraviti korak dalje – i približiti ovu važnu temu kroz vlogove.

Jer, realno – neke stvari je jednostavno lakše pokazati nego objasniti.

Što vas očekuje?

Serijal vlogova donosi praktičan i životan prikaz komunikacijskih situacija s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću svaki dan. Bez uljepšavanja, ali i bez dramatiziranja.

Kroz mjesečne epizode gledatelji će moći:

  • upoznati najčešće komunikacijske izazove
  • razbiti uvriježene mitove i zablude
  • vidjeti stvarne situacije iz svakodnevnog života
  • naučiti kako komunicirati jasno, pristupačno i – ljudski

Uz to, svaki vlog donosi i zanimljive uvide te kratke najave koje potiču na razmišljanje (i možda malu promjenu vlastitih navika).

Više od sadržaja – mali korak prema inkluziji

Ovaj serijal nije tu samo da informira – nego da mijenja perspektivu. Jer mnogi nesporazumi proizlaze iz jednostavnog nedostatka informacija. A rezultat? Frustracija, izolacija i pogrešne pretpostavke o sposobnostima osoba s oštećenjem sluha.

Iva to želi promijeniti.

Kroz edukaciju – koju već provodi s radnim instruktorima – sada želi doprijeti i do šire zajednice. Cilj je jednostavan: manje barijera, više razumijevanja.

A između svega toga…

Kad ne educira i ne snima, Ivu najviše vesele aktivnosti s djecom, šetnje, izleti, istraživanje novih mjesta i opuštena druženja uz kavu. Po mogućnosti uz nešto slatko – jer inkluzija je važna, ali i kolači imaju svoju ulogu.

Nastavite čitati

Vijesti

Predstavnici organizacije DOST u radnom posjetu Gradu Zagrebu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje nekoliko ljudi u dućanu s raznim stvarima, a u prvom planu su torbe.
Foto: Grad Zagreb

Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju

U cilju razmjene iskustava iz područja socijalne skrbi i podrške zapošljavanju teže zapošljivih osoba, predstavnici organizacije DOST – Agencije za održivo i operativno socijalno osiguranje  (The Agency for Sustainable and Operative Social Provision) iz azerbejdžanskog grada Bakua, od 6. do 9. travnja posjetili su Grad Zagreb. 

U okviru posjeta, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Lora Vidović održala je sastanak s članovima izaslanstva na čelu s predsjedavajućim Agencije, Faridom Mammadovom.

„Uvijek ističem značaj umrežavanja jer svima nam je u cilju razvoj što boljih i kvalitetnijih socijalnih usluga. Zato nam je od iznimne važnosti i ova naša suradnja tijekom koje ćemo imati priliku predstavili pojedine kvalitetne i inspirativne modele i prakse koje provodi Grad Zagreb.“, naglasila je pročelnica. 

Grad Zagreb i agencija DOST članovi su Europske socijalne mreže ( European social network) sa sjedištem u Briselu, putem koje su razvili dosadašnju uspješnu suradnju.

Posjet predstavnika agencije DOST Gradu Zagrebu ima za cilj razmjenu iskustava, znanja i modela uspješne prakse usmjerene socijalnom uključivanju, radnoj aktivaciji i poticanju zapošljavanja. 

Predstavnici izaslanstva posjetili su i suradničke organizacije na području Grada Zagreba u kojima su im prezentirane uloge, djelokrug rada, primjeri dobre prakse i međusektorske suradnje: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri CISOK Zagreb I, Ustanovu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, Službu Grada Zagreba Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zagrebački inovacijski centar – ZICER, Plavi ured i Volonterski centar Zagreb. 

Radni posjet rezultirao je dogovorima o daljnjoj suradnji i međusobnoj razmjeni znanja u cilju preuzimanja i implementiranja konkretnih modela politika i praksi koje su se pokazale uspješnim u radu Grada Zagreba i suradničkih organizacija, odnosno agencije DOST. 

Izvor: Grad Zagreb

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu