Poveži se s nama

in MREŽA

KAKVA BLAMAŽA Muškarac s invaliditetom potjeran s koncerta legendarnog Raffija

Objavljeno

/

Foto: Concord

Stefan više ne sluša Raffijeve ploče, sada ima profinjeniji glazbeni ukus

Stefan Burn sretan je 33-godišnjak koji obožava voziti kajak i kanu, vješt je i okretan u kuhinji, a u slobodno vrijeme najradije odlazi na kazališne predstave i koncerte.

No Stefana u životu prati rijedak genetski poremećaj, Angelmanov sindrom koji je uzrokovan kromosomskim kuršlusom, a obilježavaju ga razvojni i motorički zastoji te napadaji. Ljudi koji se nose s ovim sindromom često imaju ekstatično ponašanje, sretni su i veseli. Stefan je uglavnom neverbalan, ali sa svojim roditeljima, mamom Robertom i tatom Davidom, komunicira bez ikakvih problema.

Nedavno je Stefan bio silno uzbuđen što će konačno uživo vidjeti svog idola iz djetinjstva, legendarnog pjevača Raffija, na koncertu u berlinskom Bushnell Performing Arts Centru. Raffi za njega nije bio samo glazbena ikona, nego i humanist koji je poštovanje i ugled stekao i kao zagovaratelj prava djece. A onda se u priču upleo Murphyjev zakon: očekivana ekstaza zbog upoznavanja svog idola iz djetinjstva, prometnula se u dramu koju će pamtiti cijeli život.

Stefan je, naime, prije samog koncerta pokušao animirati publiku da pljeskom i skandiranjem pozdravi Raffija prije nego se i sam ukaže na pozornici. Bio je uzbuđen i živahno je mahao rukama. Ništa u njegovu ponašanju nije bilo skandalozno, nikoga nije uznemiravao i gnjavio, samo je želio pokazati koliko voli i poštuje Raffija.

Njegovo se ponašanje, međutim, nije svidjelo ljudima iz Raffijeva osiguranja te su prilično grubo rekli Stefanovim roditeljima da svog sina premjeste u zadnje redove koncertne dvorane ili će ga u suprotnom oni sami maknuti. Stefan je, logično, pružio otpor i nije se dao maknuti iz prvog reda, ne samo zato što mu je bio povrijeđen ponos, nego i stoga što ima oštećen sluh.

Uzalud su roditelji uvjeravali zaštitare da je njihov Stefan miroljubiv i tih momak, samo je u rijetkim trenucima nesputane sreće pomalo ekstatičan i bučan. Nažalost, njihove su molbe naišle na ‘gluhe uši’, pa su sa sinom napustili koncert i prije nego je počeo.

Glazbeni superstar Raffi nije se oglasio povodom ovog incidenta jer sirotan nije ni znao što se događa u popularnoj koncertnoj i kazališnoj dvorani u Berlinu. No sada bi mu netko trebao reći da je Stefan, njegov 33-godišnji obožavatelj s invaliditetom, neko vrijeme imao nemirne snove i bio neuobičajeno tužan. Stefan više ne sluša njegove ploče, sada ima profinjeniji ukus za glazbu.

in MREŽA

Učenici u Koprivnici čitali na Brailleovom pismu i znakovnom jeziku

Objavljeno

/

Na fotografiji se vidi grupa djece koja sjede u učionici i drže obojene kartice u zraku. Djeca su okrenuta prema prednjem dijelu učionice, a u pozadini se vidi odrasla osoba koja stoji i drži tablet ili mobitel. Na policama iza odrasle osobe nalaze se knjige i razni školski materijali. Djeca su obučena u raznobojnu odjeću, a kartice koje drže su plave, zelene, žute i ljubičaste boje. Fotografija prikazuje aktivnost u učionici koja može biti vezana uz glasanje ili neku vrstu interaktivne igre ili lekcije.
Foto: Knjižnica i čitaonica 'Fran Galović' Koprivnica

Zajedno su čitali taktilnu slikovnicu ‘Mačak Krešo se pita: Koje je boje srce moje?’ koja sadrži tekst na brajici i uvećanom tisku te nosi poruku o toleranciji i prihvaćanju različitosti

Knjižnica i čitaonica ‘Fran Galović’ Koprivnica 5. veljače 2025. sudjelovala je u projektu ‘Kako biti prijatelj – brajica u 50 knjižnica’. Program je provela Udruga ‘Kreativni oslonac’ u suradnji s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije.

U inkluzivnoj radionici sudjelovali su učenici 4. razreda OŠ ‘Đuro Ester’ Koprivnica, koji su se upoznali s Brailleovim pismom, znakovnim jezikom te načinima ispravnog odnosa prema osobama s invaliditetom. Zajedno su čitali taktilnu slikovnicu ‘Mačak Krešo se pita: Koje je boje srce moje?’, koju je Udruga donirala koprivničkoj knjižnici, a dostupna je za posudbu u Dječjem odjelu.

Ova taktilna slikovnica sadrži tekst na Brailleovom pismu i uvećanom tisku te nosi snažnu poruku o toleranciji i prihvaćanju različitosti. Mačak Krešo kroz priču istražuje boju svog srca, a slikovnica sadrži i QR kodove za audio verziju te video priču na znakovnom jeziku.

Projekt ‘Kako biti prijatelj’ provodi se uz sufinanciranje Ministarstva znanosti i obrazovanja te je tijekom dvije školske godine obuhvatio 18 osnovnih škola i više od tisuću izravnih korisnika. Trenutno se realizira inicijativa ‘Brajica u 50 knjižnica’, uz podršku Zaklade Novo sutra, KTC-a i PIK-a, s ciljem donacije taktilnih slikovnica i održavanja edukativnih radionica u pedeset knjižnica diljem Hrvatske.

Radionice su namijenjene učenicima osnovnih škola te ih kroz interaktivne aktivnosti upoznaju s Brailleovim pismom i znakovnim jezikom. Djeca uče kako komunicirati s osobama s oštećenjem vida i sluha te razvijaju empatiju i razumijevanje prema različitostima.

Donacijom taktilnih slikovnica i provođenjem radionica, projekt ‘Kako biti prijatelj – brajica u 50 knjižnica’ doprinosi stvaranju inkluzivnijeg društva, u kojem se različitosti prihvaćaju i cijene. Kroz ove aktivnosti djeca od malih nogu uče vrijednosti prijateljstva i međusobnog poštovanja.

Nastavi čitati

in MREŽA

Predstavljamo zamjenice pravobranitelja za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Portreti dviju žena u formalnoj odjeći, jedna u plavom sakou, druga u crnom sakou i bordo dolčeviti, obje sjede za radnim stolovima.
Foto: posi.hr

Za zamjenice pravobranitelja za osobe s invaliditetom izabrane su Anica Ježić i Gordana Glibo

Anica Ježić imenovana je Odlukom Hrvatskog sabora od 13. prosinca 2024. zamjenicom pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Po svom obrazovanju je diplomirana socijalna radnica/magistra socijalnog rada te je radno iskustvo stjecala u ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. Tijekom godina rada stekla je značajna iskustva u područjima vezanim za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, posebice u dijelu koji se odnosi na vještačenje (kreiranje propisa, edukacije stručnjaka te ujednačavanje postupanja), udruge osoba s invaliditetom (priprema i podrška u provedbi projekata), socijalne usluge (razvoj i unapređenje područja pružanja usluga), te dugotrajnu skrb (povezivanje sustava u pružanju dugotrajne skrbi, EU koordinatorica RH za dugotrajnu skrb).

– Sudjelovala je u zemlji i inozemstvu na raznim seminarima, konferencijama kao predavač, te je kooautorica članka ‘Probna primjena međunarodne klasifikacije funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja u postupku vještačenja invaliditeta u Hrvatskoj – stoji na službenim stranicama Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Gordana Glibo završila je studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a svoje radno iskustvo stjecala je duže od 20 godina u neprofitnom sektoru. Na radnom mjestu zamjenice pravobranitelja za osobe s invaliditetom nalazi se od 7. siječnja 2025. godine.

Bila je inicijator i provoditelj projekata prilagodbe kulturnih sadržaja, sportsko-rekreativnih aktivnosti, radionica kuhanja i savladavanja svakodnevnih vještina za osobe s invaliditetom.

– Asistent je u nastavi na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu na predmetu Radna terapija kod senzoričkog procesiranja i senzoričke integracije i vanjski je suradnik Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu na kolegiju Sustavi pomoćnih tehnologija u prometu koji se izvodi na diplomskom studiju smjer Informacijsko-komunikacijski promet – stoji na službenim stranicama.

U Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom danas je zaposleno ukupno 20 djelatnika, od čega su troje dužnosnika – sam pravobranitelj i dvije zamjenice, zatim 13 savjetnika – devet u središnjem uredu u Zagrebu i četiri u područnim uredima, dva suradnika za pravne poslove i dva administrativna službenika za poslove tajništva, računovodstva i arhivu.

Da podsjetimo, Darijo Jurišić imenovan je Odlukom Hrvatskog sabora u ožujku 2024. godine pravobraniteljem za osobe s invaliditetom, nakon što je od 2016. do 2024. godine obnašao dužnost zamjenika pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak. Po svom obrazovanju je pravnik i sveučilišni specijalist upravljanja razvojem lokalne i regionalne samouprave.

Nastavi čitati

in MREŽA

BILL GATES Danas bi mi vjerojatno bio dijagnosticiran autizam

Objavljeno

/

Povijesna crno-bijela fotografija prikazuje mlade Billa Gatesa i Paula Allena kako sjede u učionici i koriste računala.
Foto: Bruce Burgess

U svojoj nadolazećoj autobiografiji ‘Izvorni kod: Moji počeci’, suosnivač Microsofta Bill Gates osvrće se na svoje djetinjstvo, ističući poteškoće u socijalizaciji i sklonost dubokoj koncentraciji

Poslušaj članak

Gates vjeruje da bi mu, da odrasta u današnje vrijeme, vjerojatno bio dijagnosticiran poremećaj iz spektra autizma.

– Tijekom mog djetinjstva, činjenica da neki ljudi obrađuju informacije drugačije nije bila široko shvaćena – piše Gates.

Njegovi roditelji, suočeni s izazovima odgoja ‘kompliciranog sina’, poticali su ga na aktivnosti koje su razvijale socijalne vještine, poput pridruživanja bejzbol timu ili izviđačima, te su mu pružali emocionalnu podršku.

Gates također priznaje da i danas prepoznaje ponašanja kod sebe koja su u skladu s autizmom.

– Imam naviku ljuljanja koja smeta ljudima, ali to je također uobičajeno, takozvano samostimulirajuće ponašanje – rekao je u intervjuu za The Wall Street Journal. Dodao je da je ta duboka koncentracija, koja ga je usmjerila prema matematici, znanosti i programiranju, postala njegova snaga.

Gates ističe da su mu roditelji pomogli slanjem na terapiju kako bi bolje razumio kako usmjerava svoju energiju te upisivanjem u kvalitetnu školu.

– Čak i uz njihov utjecaj, moj društveni razvoj bio je spor, kao i svijest o utjecaju koji imam na druge ljude – piše Gates.

– Ali to je došlo s godinama, iskustvom i djecom, i zbog toga sam bolji. Volio bih da je došlo ranije, iako ne bih mijenjao mozak koji sam dobio ni za što.

Gatesova introspektivna razmišljanja pružaju uvid u izazove i prednosti neurodivergencije, naglašavajući važnost razumijevanja i podrške za osobe s različitim načinima obrade informacija.

Nastavi čitati

U trendu