Connect with us

EU kutak

Početak desetog saziva Europskog parlamenta

Objavljeno

/

Žena stoji za bijelim podijem i drži govor ispred plavog zida s logotipom Europskog parlamenta. Odjevena je u bež bluzu i izgleda ozbiljno dok govori. Na zidu iza nje su simboli Europske unije i tekst "European Parliament" na engleskom jeziku.
Foto: EU/Mathieu Cugnot

Zastupnici su u utorak ponovno izabrali Robertu Metsolu (EPP, Malta) za predsjednicu Europskog parlamenta do 2027. godine, s 562 glasa u prvom krugu

Europski parlament službeno je konstituiran u utorak u Strasbourgu, nakon europskih izbora koji su održani od 6. do 9. lipnja.

Roberta Metsola (EPP, Malta), tada predsjednica na odlasku, vodila je otvaranje. Nakon glazbene stanke, Pina Picierno (S&D, Italija), druga potpredsjednica u Parlamentu na odlasku, objavila je imena kandidatkinja za najvišu dužnost u Parlamentu. Izbori se održavaju tajnim glasanjem na papirnatim listićima. Postupak nadgleda osmero zastupnika koji su odabrani ždrijebom.

Kandidatkinje za mjesto predsjednice su bile Roberta Metsola (EPP, Malta) i Irene Montero (Ljevica, Španjolska). Obje su prije glasanja kratko obratile zastupnicima.

Za pobjedu je potrebna apsolutna većina valjanih glasova, tj. 50% plus jedan. Ako nijedna kandidatkinja nije izabrana u prvom krugu glasanja, iste kandidatkinje ili novi kandidati mogu biti predloženi za drugi i treći krug, prema jednakim uvjetima. U slučaju da niti nakon tri kruga nema pobjednika, u četvrti, posljednji krug glasanja ulaze dva zastupnika s najviše osvojenih glasova. Pobjeđuje kandidat koji osvoji više glasova.

Novi zastupnici u Europskom parlamentu

U desetom sazivu Europski parlament ima 720 zastupničkih mjesta, 15 više nego na kraju prethodnog saziva. 54% zastupnika je prvi put ušlo u Parlament (u 2019. udio novopridošlih iznosio je 61%), a 39% su žene (u 2019. godini udio žena bio je 40% ). Lena Schilling (Zeleni, Austrija) je najmlađa zastupnica u Europskom parlamentu (23 godine), dok je Leoluca Orlando (Zeleni, Italija) najstariji zastupnik (77 godina). Prosječna dob zastupnika je 50 godina.

Na početku desetog saziva u Parlamentu djeluje osam klubova zastupnika, što je jedan više nego u prethodnom mandatu. 33 zastupnika u Europskom parlamentu djelovat će kao nezavisni zastupnici.

Nakon glasanja, Roberta Metsola pobijedila je svoju pretukandidatkinju (Irene Montero, Ljevica, Španjolska) u prvom krugu, osvojivši 562 glasova od 699 danih tajnim glasanjem papirnatim listićima. Nastavit će voditi Parlament tijekom prve dvije i pol godine desetog parlamentarnog saziva.

Tko je Roberta Metsola?

Roberta Metsola, rođena 1979. na Malti, zastupnica je u Europskom parlamentu od 2013. Izabrana je za prvu potpredsjednicu u studenome 2020. i bila je vršiteljica dužnosti predsjednika Parlamenta nakon što je predsjednik Sassoli preminuo 11. siječnja 2022. Izabrana je za predsjednicu za drugu polovicu 9. parlamentarnog saziva 18. siječnja 2022. Treća je žena na čelu Europskog parlamenta, nakon Simone Veil (1979. – 1982.) i Nicole Fontaine (1999. – 2002.).

Obraćajući se zastupnicima nakon što je izabrana, predsjednica Metsola je poručila:
– Zajedno moramo ustrajati na politici nade, za san koji se zove Europa. Želim da ljudi ponovno vrate osjećaj vjere i entuzijazma za naš projekt. Vjere u stvaranje zajedničkog sigurnijeg, pravednijeg i ravnopravnijeg prostora. Vjere da smo zajedno jači i bolji. Vjere u to da je naša Europa za sve.

Osoba na položaju predsjednika ima širok raspon izvršnih i predstavničkih ovlasti utvrđenih u Poslovniku. Osim tih dužnosti, odgovornost predsjednika uključuje ‘sve ovlasti koje su potrebne za vođenje postupaka Parlamenta i osiguravanje njihova pravilnog provođenja’.

U članku 14. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da Parlament bira predsjednika iz redova svojih zastupnika. Od prvih europskih izbora (univerzalni izbori) 1979., svaki predsjednik obnaša dužnost na razdoblje od dvije i pol godine koje se može obnoviti. To znači da u svakom parlamentarnom sazivu mogu biti dva predsjednika. Parlament je od svojeg osnutka 1952. godine imao 31-og predsjednika, od kojih je 17 obnašalo dužnost od 1979. godine.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

BRUXELLES Konferencija Erasmus+ projekta Green ASC VET

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pexels

Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada

Trogodišnji Erasmus+ projekt Green ASC VET (Metautism) predstavit će 29. rujna 2026., od 10:00 do 12:00 sati, u Europskom parlamentu u Bruxellesu svoje rezultate. Prijave i online praćenje: stranica događanja (Autism Europe) – konferencija se prenosi i uživo putem interneta.

Projekt Green ASC VET usmjeren je na unapređenje strukovnog obrazovanja i profesionalne orijentacije osoba iz spektra autizma kroz primjenu inovativnih tehnologija i inkluzivnih metoda učenja. Tijekom projekta razvijen je niz alata i obrazovnih sadržaja koji pomažu autističnim učenicima i tražiteljima zaposlenja u prepoznavanju vlastitih potencijala, upoznavanju različitih zanimanja i pripremi za tržište rada.

Posebna vrijednost projekta leži u aktivnom uključivanju autističnih osoba u razvoj, testiranje i evaluaciju projektnih rezultata, čime su razvijena rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama korisnika. Svi alati i programi razvijeni su prema načelima Univerzalnog dizajna učenja, zbog čega su primjenjivi i u obrazovanju neurotipičnih osoba.

Green ASC VET nije samo projekt o tehnologiji. On pokazuje kako suradnja obrazovnih institucija, stručnjaka, poslodavaca i autističnih osoba može rezultirati konkretnim alatima koji povećavaju mogućnosti učenja, profesionalnog razvoja i zapošljavanja.

Projekt Green ASC VET pokazao je kako se primjenom suvremenih tehnologija, inovativnih metoda učenja i izravnim uključivanjem autističnih osoba mogu stvoriti kvalitetniji putevi prema obrazovanju i zapošljavanju – izjavio je Željko Habek, koordinator projekta Green ASC VET

Green ASC VET (Metautism) je Erasmus+ KA220-VET projekt (2023.–2026.) koji razvija rješenja utemeljena na produženoj i virtualnoj stvarnosti te 360° videu za podršku strukovnom obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s autizmom. Projekt provodi međunarodni konzorcij partnera sastavljen od 7 partnerskih organizacija: Autism Europe (BE), FPDA (PT), Virsabi (DK), Learn Virtual Europe (HU), Innoversa Factory (DE) i Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod a koordinira ga Udruga za cjeloživotno strukovno obrazovanje STRUKA iz Slavonskog Broda.

REZULTATI PROJEKTA

•  Programi osposobljavanja nastavnika, trenera i mentora – za rad s autističnim osobama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

•  Komunikacijski VR simulator – za vježbanje razgovora za posao i komunikacije u radnom okruženju.

•  Uvid u zanimanja kroz video 360° – u inačicama za VR naočale i za ravne ekrane, kao pomoć pri odabiru zanimanja.

•  Integrirani sustav treninga na simulatorima vještina – s prijenosom stečenih vještina u stvarne radne uvjete.

•  Kampanja ‘Uključi me, ja to mogu’ – kontinuirana komunikacijska aktivnost usmjerena na poslodavce i širu javnost.

Više informacija na poveznici: metautism.eu.

Nastavite čitati

EU kutak

EU parlamentarci o položaju Europljana s invaliditetom danas

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Što će se dogoditi sa socijalnim politikama unutar Europske unije ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor

EU parlamentarci Romana Jerković (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP) te Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni / ESS) koncem prošlog tjedna održali su konferenciju za novinare na kojoj su, uz sve ostalo, govorili o izazovima s kojima se danas suočava Europska unija: od geopolitičkih tenzija i sigurnosih mehanizama Starog kontinenta, do migrantske krize i alarmantnih klimatskih promjena.

No za našu je čitateljsku publiku, dakako, najinteresantnije bilo pitanje tzv. socijalne Europe, dakle što će se dogoditi sa socijalnim politikama ukoliko će veliki dio proračunskih sredstava biti utrošen na gospodarski i vojno-sigurnosni sektor.

Novinari In Portala postavili su ista pitanja za svo troje europarlamentaraca: što je u ova politički i ekonomski napetim vremenima s položajem i pravima Europljana s invaliditetom, a u EU riječ je o populaciji koja broji više od 80 milijuna ljudi? Gdje je zapelo s realizacijom Strategije za izjednačavanje prava osoba s invaliditetom? Zar su Europljani s invaliditetom najednom postali ‘manje važna tema’, ona tema kojom se političari i donositelji odluka bave tek kad se riješe ‘strateški ključna pitanja’?

–  Osobe s invaliditetom svakako su relevanta tema ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europskoj unijji jer je riječ o ogromnom broju ljudi, tim većim ako se pribroje i članovi njihovih obitelji – rekao je Karlo Ressler.

– Na razini EU pokušavamo u suradnji s različitim udrugama i Europskom komisijom stvoriti neke zajedničke europske standarde za zaštitu prava osoba s invaliditetom, primjer tome su uz ostalo i europske parking kartice, no valja priznati da se ipak većina inicijativa odvija na razini zemalja članica.

U Europskom parlamentu djeluje jedna posebna, nadstranačka skupina koja je zadužena upravo za osobe s invaliditetom i za sva konkretna pitanja vezana za njihova prava. Jer to nije samo pitanje jedne države, nego sve politike unutar zemalja članica EU ozbiljno trebaju uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom – zaključio je Ressler.

Romana Jerković također je pohvalila nadstranačku inicijativu unutar Europskog parlamenta, koja je vrlo aktivna i glasno upozorava na probleme s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. No i Jerković priznaje da u odnosu na teme o obrani, sigurnosti, hrani i gospodarstvu pittanja poput položaja i prava Europljana  s invaliditetom nekako gube na važnosti.

– Osobno sam vrlo aktivna u području zaštite i unapređenja prava osoba s invliditetom i uskoro ću u Europskom parlamentu organizirati konferenciju na temu osoba s vida, odnosno slijepim i slabovidnim – rekla je Jerković.

– Donijeli smo EU Strategiju o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, koja je odličan instrument, ali bez političke volje i bez popratnog financijranja teško je napraviti velike pomake. Bez političke volje i popratnog financiranja ta je Strategija tek skup lijepih riječi. Na kraju, što je kolega Ressler rekao,  sve se svede na to da li postoji sluh na nacionalnoj razini ili ne. Dakle, možemo puno više učiniti – kategorična je Jerković.

Gordan Bosanac priznao je kako teme vezane za osobe s invaliditetom nisu bile prioritetne u njegovu političkom djelovanju, no svejedno kaže kako ga veseli činjenica da su ‘osobe s invaliditetom na vrhu strateških agendi Europske komisije’. Kad se govori o osobama s invaliditetom, rekao je Bosanac, u Europskom parlamentu ne postoje stranačke ili ideološke podjele, po tom pitanju postoji čvrst konsenzus.

Nastavite čitati

EU kutak

ENERGETSKO SIROMAŠTVO Briga za ljude s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba sjedi ispred velikog stroja za prženje kave i prati njegov rad.
Foto: Pexels

Osobe s invaliditetom imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom od ostalih građana Europske unije

Poslušaj članak

Energetsko siromaštvo pogađa sve više kućanstava diljem zemalja Europske unije, a prema posljednjim istraživanjima taj fenomen nerazmjerno utječe na osobe s invaliditetom. Brojni su razlozi koji vode tom nerazmjeru i nisu isključivo financijske prirode.

Osobe s invaliditetom, naime, imaju prilično izraženije potrebe za električnom energijom zbog korištenja medicinske opreme i pomoćnih uređaja, a usto koriste više energije i za grijanje ili hlađenje prostora u kojima žive. Ovo potonje posebno se odnosi na ljude s tjelesnim oštećenjima.

Kako bi usporila rastući trend energetskog siromaštva, Europska mreža za neovisno življenje (ENIL), zajedno s partnerima projekta ASSERT,  pokrenula je platformu za online učenje namijenjenu stručnjacima koji rade s kućanstvima pogođenim energetskim siromaštvom.

Platforma ASSERT osmišljena je ponajprije za organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom, socijalne radnike, energetske savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji trebaju dodatna znanja i vještine za borbu protiv energetskog siromaštva.

Uz sve ostalo, na ovoj platformi osobe s invaliditetom mogu doći do praktičnih savjeta i podrške kako izbjeći energetsko siromaštvo te kako učinkovitije upravljati računima za energiju i energetskim sustavom.

Detaljnije informacije dostupne su na stranici assert.aisforacademy.eu. Registracija je besplatna i otvorena za sve organizacije i stručnjake zainteresirane za jačanje sposobnosti osoba s invaliditetom za efikasniju borbu protiv energetskog siromaštva.

ASSERT je relativno mlad europski projekt, financiran iz LIFE programa, koji unazad godinu i pol dana nastoji osigurati da osobe s invaliditetom ne budu zaostale u europskoj tranziciji za čistu energiju. Projekt je etabliran u pet zemalja Europske unije – Cipru, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj – i okuplja veliki broj stručnjaka iz različitih područja, od invaliditeta do energetske učinkovitosti.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu