Pokušajte kombinirati nekoliko od ovih namirnica tijekom dana – na primjer, zobene pahuljice s bananom za doručak, šaku badema za međuobrok, jaja i špinat za ručak. Tako ćete tijelu osigurati stalni dotok energije i poboljšati koncentraciju, produktivnost i opće blagostanje

Osjećaj umora i iscrpljenosti može biti posljedica užurbanog načina života, stresa, neredovite prehrane ili nedostatka sna.

No, umjesto da posegnemo za kofeinom ili šećerima koji pružaju kratkotrajan ‘boost’, dugoročno rješenje leži u kvalitetnim i nutritivno bogatim namirnicama koje tijelu daju stabilnu i održivu energiju.

Evo nekoliko namirnica koje prirodno podižu razinu energije.

Prva na popisu neka bude zob jer je izvrstan izvor složenih ugljikohidrata koji se polako razgrađuju, pružajući tijelu dugotrajnu energiju. Osim toga, bogata je vlaknima, magnezijem i vitaminima B skupine koji dodatno podržavaju metabolizam energije.

Nemojte zanemariti ni banane koje su prirodni izvor šećera, vlakana i kalija. Idealne su za brzi ‘snack’ prije ili nakon fizičke aktivnosti jer brzo vraćaju energiju i sprečavaju pad šećera u krvi.

Pri ruci vam trebaju biti bademi, orasi, lješnjaci te sjemenke poput chia, lana i suncokreta zbog zdravih masti, proteina i minerala poput magnezija i željeza. Daju osjećaj sitosti i postepeno otpuštaju energiju kroz dan.

Jaja su bogata proteinima i esencijalnim aminokiselinama, a uz to sadrže kolin – nutrijent važan za rad mozga i živčanog sustava. Odličan su izbor za doručak ili međuobrok.

U umjerenim količinama, tamna čokolada (s visokim udjelom kakaa) može poboljšati raspoloženje i razinu energije. Kakao sadrži teobromin, prirodni stimulans sličan kofeinu, ali blažeg djelovanja.

Grahorice (leća, slanutak, grah) sadrže kombinaciju proteina, složenih ugljikohidrata i željeza – ključnih za izgradnju mišića i održavanje razine energije. Zbog visokog udjela vlakana, energiju otpuštaju polagano i ravnomjerno.

Špinat i lisnato povrće odličan su izvor željeza, kalcija i vitamina C. Željezo pomaže u prijenosu kisika kroz tijelo, a njegov manjak često uzrokuje umor i slabost.

Hidratacija je ključna za energiju. Dehidracija može dovesti do osjećaja tromosti. Osim vode, zeleni čaj sadrži kofein i antioksidanse koji potiču budnost bez naglog ‘pada’ kao kod kave.

Pokušajte kombinirati nekoliko od ovih namirnica tijekom dana – na primjer, zobene pahuljice s bananom za doručak, šaku badema za međuobrok, jaja i špinat za ručak. Tako ćete tijelu osigurati stalni dotok energije i poboljšati koncentraciju, produktivnost i opće blagostanje.

Uskrsna pita sa šunkom i sirom je tradicionalno slano jelo koje se često priprema za Uskrs u mnogim domaćinstvima. Ova pita je bogata, sočna i mirisna, savršena kao dio uskrsnog doručka ili laganog ručka

Sastojci:

• 1 šalica naribane šunke (ili sjeckane na kockice)
• jedna i pol šalice svježeg sira (može i posni)
• pola šalice kiselog vrhnja
• pola šalice naribanog sira (gouda, edamer, trapist)
• 3 jaja
• 4 žlice brašna
• 1 žličica praška za pecivo
• 2 žlice ulja
• sol i papar po ukusu
• 1 žlica sjeckanog peršina ili vlasca

Priprema:

U velikoj zdjeli pomiješajte jaja, svježi sir, kiselo vrhnje i ulje. Dodajte naribanu šunku i sir, potom umiješajte brašno pomiješano s praškom za pecivo. Posolite i popaprite po ukusu, a ako želite, ubacite i malo svježeg peršina ili vlasca.

Smjesu izlijte u manji namašćen i pobrašnjen kalup (npr. četvrtasti 20×20 cm ili okrugli promjera 24 cm). Poravnajte površinu žlicom.

Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C oko 35 minuta, dok pita ne dobije zlatno-smeđu koricu.

Pustite da se pita malo ohladi, zatim je narežite na kocke i poslužite uz kuhana jaja, rotkvice, hren ili mladi luk.

Kroz simboliku pisanica, svjetlosti, proljetnog buđenja i zajedničkog stola, Uskrs nas podsjeća na snagu nade, obnove i ljubavi – temeljnih vrijednosti koje nas povezuju i obogaćuju

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, a u Hrvatskoj se slavi s velikim poštovanjem i bogatom tradicijom. Osim vjerskog značenja, Uskrs je i vrijeme zajedništva, obnove i nade, što se ogleda u brojnim običajima koji se s ljubavlju prenose kroz generacije.

Pripreme za Uskrs započinju 40 dana ranije – tijekom korizme, razdoblja posta, odricanja i duhovne priprave. Vrhunac priprema dolazi u Velikom tjednu, osobito na Veliki četvrtak, petak i subotu, kada se vjernici okupljaju na misnim slavljima i obredima koji simboliziraju posljednje dane Isusova života.

Veliki petak je dan posta i tišine – mnogi se tada odriču mesa, a u brojnim krajevima Hrvatske tradicionalno se priprema bakalar ili drugo riblje jelo.

Jedan od najprepoznatljivijih uskrsnih običaja je bojenje i ukrašavanje pisanica, koje simboliziraju novi život i uskrsnuće. Tradicionalno se jaja boje prirodnim bojama – ljuskom crvenog luka, ciklom ili špinatom, a ukrašavaju se voskom i raznim ornamentima.

Uskrsni zec ili kunić ima korijene u poganskoj tradiciji i simbolizira plodnost, novi život i dolazak proljeća. U germanskoj mitologiji bio je pratilac božice proljeća Ostare. Danas je neizostavan dio uskrsne simbolike, osobito u obliku čokoladnih figura i ukrasa za djecu.

Na Veliku subotu, vjernici nose košarice s hranom na blagoslov. U njima se najčešće nalaze šunka, kuhana jaja, kruh, sir, mladi luk, hren i kolači, sve pokriveno ukrašenim ubrusom. Blagoslovljena hrana jede se na uskrsno jutro, često u krugu obitelji.

Na Uskrsnu nedjelju, slavi se svečana misa Uskrsnuća, a potom slijedi svečani obiteljski ručak. Tradicionalno se poslužuju juha, pečena janjetina ili teletina, francuska salata i kolači poput pince, orehnjače i makovnjače.

Hrvatska uskrsna tradicija bogata je i crkvenim pjesmama koje slave Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Među najpoznatijima su ‘Kraljice neba’, ‘Gospodin slavno uskrsnu’ i ‘Na nebu zora rudi’. Od 1979. godine održava se i Uskrs fest, najstariji festival hrvatske popularne kršćanske glazbe, koji okuplja mlade u glazbeno-duhovnom stvaralaštvu.

Poput božićnog drvca, uskrsno drvce simbolizira obnovu i novi život. Riječ je o grančici zimzelenog stabla (poput masline ili čempresa) koja se postavlja u vazu i ukrašava cvjetnim dekoracijama i svijećama, te se stavlja na vidljivo mjesto u domu.

Djeca se u mnogim dijelovima Hrvatske daruju čokoladnim jajima, zečićima i malim poklonima. Popularna je i igra tucanja jajima, gdje se dvoje natjecatelja pokušava razbiti jaje drugog – pobjeđuje onaj čije jaje ostane cijelo.

Običaj paljenja uskrsnoga krijesa, poznat i kao vuzmica, proširen je diljem sjeverozapadne Hrvatske. Iako potječe iz poganske tradicije, Crkva ga nije osudila jer simbolizira svjetlo Kristovo – oganj koji grije, prosvjetljuje i preobražava. Okupljanje oko vatre, pjesma i zajedništvo stvorili su od ovog običaja snažan simbol proslave Uskrsa.

Uskrs u Hrvatskoj slavi se bogatim i raznolikim običajima koji spajaju vjeru, obitelj i zajednicu. Kroz simboliku pisanica, svjetlosti, proljetnog buđenja i zajedničkog stola, Uskrs nas podsjeća na snagu nade, obnove i ljubavi – temeljnih vrijednosti koje nas povezuju i obogaćuju.