Poveži se s nama
In-Portal Banner

Kutak za stručnjake

Donosimo smjernice kako preživjeti vrućine

Objavljeno

/

Na slici je prikazan termometar na pozadini vedrog neba sa suncem. Termometar pokazuje visoku temperaturu koja se približava 40 stupnjeva Celzijusa, što ukazuje na vruć dan. Slika može sugerirati ekstremne vremenske uvjete, kao što su toplinski val ili visoke ljetne temperature. Na slici nema matematičkih ili zadaća za prepisivanje.
Foto: Pixabay

Zbog toplinskih valova svijet već sada osjeća štetne učinke, a oni će se vjerojatno i povećati

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.

Evo na što morate posebno paziti.

Nastojte rashladiti tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla.

Redovito pijte negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.).

Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i pol čašu vode svakih 30 minuta.

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i slično. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.

Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako možete, pripremite miješano svježe voće, tzv. ‘smoothie’ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10  sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina, ili ako imate kronične zdravstvene probleme.

Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

Nipošto ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.

Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te ih odjenuti u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

Anemija u starijoj životnoj dobi je čest zdravstveni problem

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba u bijelom laboratorijskom mantilu i plavim rukavicama koja drži epruvetu. Osoba stoji pored stalka s mnogim drugim epruvetama koje su označene žutim čepovima. U pozadini se vide laboratorijski instrumenti i oprema. Ova fotografija prikazuje dio procesa u laboratoriju koji može biti povezan s istraživanjem, testiranjem ili medicinskim analizama.
Foto: Pixabay

Anemija u starijoj dobi često je podcijenjena, a može imati ozbiljne posljedice ako se ne prepozna i ne liječi pravovremeno. Rano dijagnosticiranje i odgovarajuće liječenje mogu značajno poboljšati kvalitetu života starijih osoba, smanjiti rizik od komplikacija i poboljšati prognozu

Anemija je stanje koje se javlja kada razina hemoglobina u krvi opadne, što smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik do tkiva. To može dovesti do umora, slabosti, vrtoglavice i drugih simptoma. U starijoj dobi, anemija može biti posljedica različitih faktora te pogoršati postojeće zdravstvene probleme.

Najčešći uzrok anemije, uključujući kod starijih osoba, je manjak željeza, često zbog nepravilne prehrane, slabe apsorpcije željeza ili gubitka krvi uzrokovanog gastrointestinalnim problemima (npr. ulkusi, polipi, rak crijeva). Također, kronične bolesti poput bubrežnih oboljenja, srčane insuficijencije, raka ili kroničnih infekcija mogu uzrokovati anemiju jer upalni citokini ometaju proizvodnju crvenih krvnih stanica.

Nedostatak vitamina B12 i folne kiseline također može biti uzrok, budući da su ovi vitamini ključni za stvaranje crvenih krvnih stanica. Starije osobe često imaju problem s apsorpcijom vitamina B12 zbog stanja poput atrofičnog gastritisa ili malapsorpcijskih sindroma.

Hemolitička anemija, koja nastaje kada se crvene krvne stanice razgrađuju prije nego što prirodno odumru, može biti autoimuna, nasljedna ili izazvana lijekovima. Tu su i mijelodisplastični sindromi (MDS), poremećaji koštane srži koji narušavaju normalnu proizvodnju krvnih stanica, češći kod starijih osoba i često manifestirani kao anemija.

Određeni lijekovi, uključujući antikoagulanse, nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) i neke antibiotike, mogu uzrokovati anemiju kod starijih osoba.

Simptomi anemije kod starijih često su slični onima kod mlađih, ali ih se može previdjeti ili pripisati prirodnom starenju. Neki od tipičnih simptoma su umor, slabost, vrtoglavica, pomanjkanje daha, ubrzan ili nepravilni rad srca, blijeda koža, te smanjena fizička i mentalna funkcionalnost.

Dijagnoza započinje kompletnom krvnom slikom, te se provode testovi na serumsko željezo, feritin, vitamin B12, folnu kiselinu, funkciju bubrega i markere upale. Ako je potrebno, dodatni testovi poput kolonoskopije, gastroskopije ili biopsije koštane srži mogu se koristiti za otkrivanje uzroka krvarenja ili poremećaja koštane srži.

Liječenje ovisi o uzroku anemije. Kod manjka željeza koriste se oralni suplementi željeza, dok je u težim slučajevima potrebna intravenska primjena. Nedostatak vitamina B12 se liječi injekcijama vitamina, a folna kiselina se također dodaje po potrebi. U slučajevima anemije uzrokovane kroničnim bolestima, liječenje osnovne bolesti može poboljšati razinu hemoglobina. U težim slučajevima, može biti potrebna transfuzija krvi kako bi se stanje brzo poboljšalo.

Anemija u starijoj dobi često je podcijenjena, a može imati ozbiljne posljedice ako se ne prepozna i ne liječi pravovremeno. Rano dijagnosticiranje i odgovarajuće liječenje mogu značajno poboljšati kvalitetu života starijih osoba, smanjiti rizik od komplikacija i poboljšati prognozu.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Zdrave kosti srž su našeg blagostanja, pokretljivosti i neovisnosti

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan digitalni prikaz ljudskog koljena s naglaskom na bol u zglobu.
Foto: Pixabay

Prevencija osteoporoze zahtijeva kombinaciju zdrave prehrane, redovite fizičke aktivnosti i izbjegavanja rizičnih faktora poput pušenja i alkohola. Rano usvajanje ovih navika može pomoći u očuvanju zdravlja kostiju te smanjenju rizika od prijeloma i osteoporoze u starijoj dobi

Svjetski dan osteoporoze, koji se obilježava svake godine 20. listopada, idealna je prilika za podizanje svijesti o osteoporozi. Ovogodišnja kampanja pod sloganom ‘Recimo ne krhkim kostima’ nastoji potaknuti ljude svih generacija na brigu o zdravlju kostiju. Glavne poruke kampanje bit će usmjerene prema ljudima svih dobi, pacijentima, zdravstvenim djelatnicima i institucijama.

Prva poruka naglašava važnost zdravlja kostiju. Zdrave kosti temelj su našeg blagostanja, mobilnosti i neovisnosti, stoga je važno da ljudi svih dobi poduzmu rane korake za prevenciju osteoporoze kroz pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost s opterećenjem i izbjegavanje nezdravih navika poput pušenja.

Druga poruka ističe da je osteoporoza ozbiljan zdravstveni problem. Ona može imati teške posljedice, a prepoznavanje rizičnih čimbenika i pravovremeno testiranje na osteoporozu ključno je za smanjenje rizika. Briga o zdravlju kostiju treba biti prioritet, baš kao i briga o kardiovaskularnom zdravlju, jer pridržavanje preporučenih terapija može pomoći u očuvanju pokretljivosti i neovisnosti tijekom starenja.

Treća poruka poziva na prioritetno postavljanje zdravlja kostiju u zdravstvenim politikama. S obzirom na to da se godišnje u svijetu dogodi oko 37 milijuna fragilnih prijeloma, osteoporoza predstavlja ogroman ekonomski i zdravstveni teret. Zdravstvene vlasti moraju osigurati adekvatne usluge nakon prijeloma, uključujući stručne procjene i liječenje pacijenata starijih od 50 godina kako bi se spriječili daljnji, potencijalno opasni prijelomi.

Za prevenciju osteoporoze, ključna je prehrana bogata kalcijem i vitaminom D, koji su neophodni za zdravlje kostiju. Redovita tjelesna aktivnost, posebno vježbe koje opterećuju kosti, pomaže u održavanju koštane gustoće, dok održavanje zdrave tjelesne težine smanjuje rizik od prijeloma.

Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola negativno utječu na zdravlje kostiju, pa se preporučuje prestanak pušenja i umjeren unos alkohola. Žene u postmenopauzi i muškarci stariji od 70 godina trebali bi redovito provjeravati gustoću kostiju putem denzitometrije, a liječnici mogu preporučiti suplemente kalcija i vitamina D ili terapiju lijekovima u određenim slučajevima.

Prevencija osteoporoze temelji se na zdravoj prehrani, redovitoj fizičkoj aktivnosti i izbjegavanju rizičnih faktora. Usvajanje ovih navika može značajno smanjiti rizik od prijeloma i očuvati zdravlje kostiju u starijoj dobi.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Svatko ima pravo na dostojanstven kraj života bez boli

Objavljeno

/

Na fotografiji je osoba koja leži u bolničkom krevetu s maskom za kisik na licu. Osoba je smještena u sobi s noćnim ormarićem na kojem se nalazi staklenka s vodom i čašom, te upaljena stolna lampa. Scena sugerira da se osoba nalazi u bolnici ili medicinskoj ustanovi zbog zdravstvenih problema.
Foto: Pexels

Na Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi često se naglašava i važnost volontera, koji igraju ključnu ulogu u pružanju emocionalne i praktične podrške oboljelima i njihovim obiteljima

Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi obilježava se svake godine drugu subotu u listopadu, a u 2024. godini taj dan pada na 12. listopada. Ovaj dan posvećen je podizanju svijesti o važnosti palijativne skrbi, podršci za bolesnike s teškim i neizlječivim bolestima, kao i njihovim obiteljima.

U Hrvatskoj, Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi redovito se obilježava raznim aktivnostima koje organiziraju zdravstvene ustanove, udruge, i organizacije koje pružaju palijativnu skrb.

Palijativna skrb usmjerena je na ublažavanje simptoma i smanjenje boli, uz pružanje emocionalne, psihosocijalne i duhovne podrške. Cilj nije izlječenje bolesti, već poboljšanje kvalitete života pacijenata. Posebno je važna za osobe s kroničnim, progresivnim bolestima poput raka, srčanih bolesti, neuroloških poremećaja, itd.

Hospicij je oblik palijativne skrbi namijenjen osobama u završnoj fazi života, kada liječenje više nije moguće. Fokus je na ublažavanju tegoba i omogućavanju dostojanstvenog umiranja.

Palijativna skrb pruža značajnu podršku i obiteljima pacijenata, ne samo tijekom bolesti već i u fazi žalovanja nakon gubitka voljene osobe. To uključuje savjetovanje, emocionalnu podršku i praktične smjernice o njezi pacijenta.

Obitelj često preuzima veliku odgovornost za njegu bolesnika, a palijativna skrb može im olakšati taj teret kroz obrazovanje o njezi i pružanjem potrebnih resursa.

Palijativna skrb omogućava pacijentima da donose vlastite odluke o tome kako žele provesti svoje posljednje dane. Poštuje se pravo na dostojanstven kraj života, uz minimalnu patnju i maksimalnu podršku.

Kroz palijativnu skrb, pacijenti i njihove obitelji imaju priliku raspraviti o pitanjima poput naprednih uputa, odluka o medicinskim tretmanima i organizaciji skrbi.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 2020. godine je u svijetu približno 57 milijuna osoba bolovalo od različitih bolesti zbog kojih im je bila potrebna palijativna njega, no od navedenoga broja je samo 14 posto pacijenata dobilo potrebnu skrb. K tome, približno 18 milijuna ljudi u svijetu svake godine pate od bolova i nelagode u posljednjim trenucima života zbog ograničene dostupnosti palijativnih zdravstvenih usluga i adekvatne analgezije.

Palijativna skrb i hospicij osiguravaju da se ljudi s teškim bolestima ne osjećaju napušteno i zaboravljeno, već im pružaju sveobuhvatnu podršku. Njihova uloga je esencijalna u humaniziranju skrbi na kraju života, omogućujući dostojanstvo, ublažavanje patnje, te emocionalnu i praktičnu pomoć kako za pacijente, tako i za njihove najbliže.

Nastavi čitati

U trendu