Zbog toplinskih valova svijet već sada osjeća štetne učinke, a oni će se vjerojatno i povećati
U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.
Evo na što morate posebno paziti.
Nastojte rashladiti tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla.
Redovito pijte negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.).
Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i pol čašu vode svakih 30 minuta.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i slično. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako možete, pripremite miješano svježe voće, tzv. ‘smoothie’ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina, ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
Nipošto ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te ih odjenuti u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja
