Poveži se s nama

In Metropola

5. UPSET ART Festival umjetnosti i inkluzije osoba s invaliditetom ruši barijere

Objavljeno

/

Festival je uistinu bio inkluzivan u svakom segmentu, dakle u programskim su sadržajima sudjelovale i osobe s invaliditetom, bilo kao glavni akteri ili kao stručni suradnici koji su izricali svoje mišljenje o kvaliteti samih programa, kaže organizator festivala Ivan Hromatko

– Inkluzija nema alternativu, cilj našeg festival ukazati je na tu činjenicu koje, nažalost, dobar dio javnosti, pa i javnih politika, još uvijek nije svjestan – rekao nam je Ivan Hromatko, prvi čovjek ovogodišnjeg UPSET ART festivala umjetnosti i inkluzije osoba s invaliditetom.

UPSET ART festival, peti po redu, tradicionalno se održavao u Centru za kulturu Trešnjevka od 6. do 14. studenog, a ovaj je poseban po tome što je okupio rekordan broj sudionika, i to ne samo onih iz Lijepe naše. Festival je naime ugostio profesionalno kazalište gluhih ‘Rajduga’ koji su u Zagreb stigli iz ukrajinske prijestolnice Kijeva.Također, na kazališnim daskama festival po prvi put su nastupili i predstavnici neke nacionalne manjine u Hrvatskoj, točnije glumci iz Kazališne sekcije Ukrajinske zajednice Grada Zagreba koji su izveli predstavu ‘Začarana ljepotica’.

– Festival je uistinu bio inkluzivan u svakom segmentu, dakle u programskim su sadržajima sudjelovale i osobe s invaliditetom, bilo kao glavni akteri ili kao stručni suradnici koji su izricali svoje mišljenje o kvaliteti samih programa. Zapravo, cijeli program festivala vodio se porukom inkluzije i motom ‘ništa o nama bez nas’, a naš zajednički, sukreirani program prezentiralo je čak 175 umjetnika i umjetnica sa i bez invaliditeta, podijeljenih u 43 programa koji su uključivali izložbe, predstave, koncerte, plesne i glazbene, edukativne i stručne programe za sve uzraste – nastavlja Hromatko.

Ivan Hromatko

Festival su sufinancirali Gradski ured za kulturu i civilno društvo te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, pod pokroviteljstvom Hrvatskog društva skladatelja.

U likovnom programu bile su upriličene izložbe umjetnika sa i bez invaliditeta iz sedam hrvatskih županija te ‘Inkluzija’ – skupna izložba radova pristiglih na natječaj za vizual festivala, uključujući i pobjednički rad ‘S potragom za kod’ Lucije Agić.

U glazbenom programu publika je uživala u koncertima gluhih umjetnika Deaf ARRT banda, Mailman & Slowfinger te Deaf banda DLAN.

– Ponosni smo na činjenicu da je u studenom na Trešnjevci inkluzivnost ponovno bila u središtu pozornosti. Inkluzija za nas nije tek moto ‘ništa o nama bez nas’, naš festival živi je dokaz kako ta inkluzija funkcionira na djelu. A funkcionira itekako dobro, iznad svih očekivanja – kaže za kraj Hromatko.

In Metropola

BOA U TVORNICI 45 godina karijere vječno mladog Mladena Puljiza

Objavljeno

/

Foto: Ravno do dna

Hitovi kao što su Govor tijela, Stup od soli, Svi tvoji poljupci, Sinovi i kćeri i Tako lijepa odvest će publiku na putovanje s bendom koji već 45 godina njeguje unikatni izričaj

BOA II će obilježiti 45 godina djelovanja koncertom pod nazivom ‘Mladen Puljiz – 45 godina glazbene karijere’ u četvrtak, 14. studenog, u Tvornici kulture, a bend će izvesti omiljene pjesme iz bogate diskografije, objavila je Tvornica.

Grupu BOA u sedamdesetim su godinama prošlog stoljeća osnovali Mladen Puljiz (klavijature, vokal) i Slavko Remenarić (gitara), a zvuk su razvili pod utjecajem art rocka i funka. Bend se službeno razišao 2017. godine, a Puljiz je potom okupio novi sastav pod nazivom BOA II.

Tijekom više od četiri desetljeća BOA je svoju kreativnost kanalizirala u snimanje više od deset albuma: Boa (1981.), Ritam strasti (1982.), Govor tijela (1983.), Prvi val (1990.), 81-92 (1992.), Kraj djetinjstva (1994.), Dnevnik putovanja, skice ostanka (2006.), VII (2012.), Indigo (2013.), Dok glazba traje (2016.), a posljednje je izdanje ‘Boa – Tvornica kulture Live 25.3.2017.’. 

Prvi je album BOA II s novim članovima benda objavljen 2018. godine – BOA II, a na njemu su okupljene najveće dotad objavljene uspješnice.

Jedan od najvećih uspjeha benda bio je nastup kao predgrupa neponovljivom Davidu Bowieju pred 50.000 gledatelja na maksimirskom stadionu 1990. godine.

Hitovi kao što su Govor tijela, Stup od soli, Svi tvoji poljupci, Sinovi i kćeri i Tako lijepa odvest će publiku na putovanje s bendom koji već 45 godina njeguje unikatni izričaj.

Nastavi čitati

In Metropola

Održana 58. Međunarodna smotra folklora Zagreb

Objavljeno

/

Na slici je prikazana folklorna izvedba na otvorenom, s grupom plesača u tradicionalnim narodnim nošnjama na pozornici. Pozadina je osvijetljena ljubičastim svjetlom, a iza njih se vidi fasada stare zgrade. Publika je okupljena ispred pozornice.
Foto: Buga Cvjetanović

Zagrebačke ulice i trgovi u samom središtu grada od 17. do 21. srpnja živjeli su u znaku 58. Međunarodne smotre folklora Zagreb, tradicionalne manifestacije i jednog od najznačajnijih događaja u području folklora i tradicijske kulture u Hrvatskoj

Rezultati projekta Erasmus+ programske suradnje Mreža UNESCO-vih kulturnih prostora predstavljeni su na 58. MSF Zagreb isticanjem nacionalne teme ‘UNESCO-ovi kulturni prostori – Šokadijo lipa i bogata’ kojom su se prikazale osnovne odrednice šokačkog identiteta.

U pet festivalskih dana nastupila su folklorna društva i pojedinci koji su uz šokačke tradicije reprezentirali različitosti hrvatske etnografske baštine, uz predstavnike nacionalnih manjina, Hrvate iz susjednih zemalja i iseljeništva, te desetak ansambala koji su predstavili baštinu drugih naroda i kultura.

Svečana priredba Smotre predstavila je folklorne tradicije Hrvata Šokaca u Panoniji, čime su uz domaće skupine gostovali i Šokci iz BiH, Mađarske, i Srbije (Vojvodine).

Svečana priredba pod nazivom ‘ŠOKADIJO SVE TI JE NA GLASU – folklorne tradicije Šokaca u Panoniji’ predstavila je folklorne tradicije Hrvata Šokaca u Panoniji te je održana na Trgu Bana Josipa Jelačića. Ostali programi održani su na pozornicama na Trgu bana Jelačića, Zrinjevcu, te u Sv. Nedjelji, Vrbovcu, Pleternici i Beltincima (Slovenija).

Priredba je predstavila bogate folklorne tradicije Hrvata Šokaca u Panoniji. Među mnogobrojnom publikom, programu je nazočio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Izvor: Grad Zagreb/Međunarodna smotra folklora

Nastavi čitati

In Metropola

ISTRAŽIVANJE Kvaliteta života osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu

Objavljeno

/

Unutar knjižnice ili konferencijske dvorane, muškarac drži govor ispred sjedeće publike. Iza njega je plakat i ekran na kojem je prikazana prezentacija. U prostoriji su vidljive police s knjigama, a nekoliko osoba sjedi za stolom pored govornika. Publika pažljivo sluša, a atmosfera je profesionalna i ozbiljna.
Foto: posi.hr

Grad Zagreb održao je 12. srpnja u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića predstavljanje rezultata istraživanja i publikacije ‘Kvaliteta života osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu’

Riječ je o rezultatima istraživanja Grada Zagreba provedenog u studenom i prosincu 2023. godine u suradnji s izv. prof. dr. sc. Markom Buljevcom sa Studijskog centra socijalnog rada u Zagrebu i prof. dr. sc. Gorkom Vuletić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strosmayera u Osijeku, koji su zajedno s pročelnicom Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Lorom Vidović, predstavili rezultate istraživanja te donesene zaključke i prijedloge.

Cilj ovog istraživanja je bio dobiti uvid u neke aspekte kvalitete života i mentalnog zdravlja iz perspektive osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu, a planirano je kao aktivnost u provedbi Zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2022. do 2025.

Njegovi rezultati poslužit će kao podloga za kreiranje novih i unapređenje postojećih politika u cilju poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu.

U ovom istraživanju sudjelovalo je 463 ispitanika, osoba svih vrsta invaliditeta s područja grada Zagreba, a ono je obuhvatilo veliki broj tema – od materijalnog statusa, pristupačnosti, sudjelovanja u društvenom životu do mentalnog zdravlja osoba s invaliditetom.

Prilikom predstavljanja, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić je istaknuo kako je Grad Zagreb u brojnim temama i područjima važnim za osobe s invaliditetom primjer dobre prakse na koji način se poboljšanjem pristupačnosti okoline i implementacijom preporuka osoba s invaliditetom, njihovih predstavnika i institucije Pravobranitelja, može efikasno utjecati na kvalitetu života osoba s invaliditetom i njihovih obitelji.

Publikaciju Kvaliteta života osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu možete pronaći na ovoj poveznici.

Izvor: posi.hr

Nastavi čitati

U trendu