Poveži se s nama

Kultura

U kazalištu Žar ptica 500. izvedba “Dnevnika Pauline P.”

Objavljeno

/

“Dnevnik Pauline P.” izveden je s prijevodom na znakovni jezik i audio deskripcijom

U zagrebačkom kazalištu Žar ptica u nedjelju je izvedena jubilarna 500. izvedba “Dnevnika Pauline P.”,  jedna je od najdugovječnijih i najgledanijih dječjih predstava u Hrvatskoj, koju je u proteklih 18 godina pogledalo više od 98 tisuća malih gledatelja. 

“Dnevnik Pauline P.” izveden je s prijevodom na znakovni jezik i audio deskripcijom, priopćeno je iz Žar ptice.

“Ne događaju se često predstave koje dožive 500. izvedbu. Moglo bi se zato reći da su to predstave koje pišu  kazališnu povijest”, rekao je na kraju današnje svečane izvedbe ravnatelj kazališta, Drago Utješanović, pozvavši na scenu autorski tim i glumce iz prve postave koji su prisustvovali ovoj povijesnoj izvedbi.

Predstava “Dnevnik Pauline P.” prema hit romanu Sanje Polak, i u režiji Snježane Banović, svojevrsni je hrvatski pandan Adrianu Moleu, a govori o zgodama simpatične desetogodišnje brbljivice.

Da su djeca zavoljela Paulinu P. i na sceni kazališta Žar ptica potvrđuje više od 98.000 gledatelja, koliko ju je vidjelo od premijerne 2005. godine, do danas, ističu iz kazališta.

“Dnevnik Pauline P.” je nakon 470. izvedbe u veljači 2023. doživio glumačku obnovu.

Umjesto dotadašnje Pauline – Gorane Marin i njene ekipe u kojoj su bili Ana Marija Vrdoljak, Vesna Ravenšćak, Hrvoje Zalar, Drago Utješanović i Ante Krstulović, ulogu Pauline preuzela je Nika Ivančić. Drago Utješanović ostao je i u novoj postavi u ulozi učitelja. Novi Mama i Tata su Dunja Fajdić i Marko Hergešić, a prijatelji Maruška Aras i Bogdan Ilić.

Tijekom godina mijenjale su se generacije djece, ali i glumci na sceni. Predstavi su svoj glumački doprinos u nekoliko sezona igranja  dali još Žana Bumber, Zoran Pribičević, Šime Bubica, Mitja Smiljanić, Iskra Jirsak i Marija Šegvić, rekla je voditeljica marketinga  Žar Ptice, Milanka Čolović.

Hina

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

In Metropola

TIFLOLOŠKI MUZEJ Izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje unutrašnjost muzeja ili galerije s ljudima koji gledaju umjetnička djela. Strop ima teksturu od drveta. Na stropu se nalaze različiti svjetlosni uređaji koji osvjetljavaju prostoriju. Na zidovima su umjetnička djela, uključujući okvirene slike i skulpture. Zidovi su bijeli.
Foto: Klaudija Klanjčić

Ovo je po drugi puta da su u Republici Hrvatskoj izložena djela Nadežde Petrović, a prva je izložba održana prije više od 110 godina, i to 1910. godine

U organizaciji Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ iz Čačka, Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke, Tiflološkog muzeja iz Zagreba i Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, svečano je u četvrtak, 22. veljače 2024., s početkom u 18 sati, u Tiflološkom muzeju u Zagrebu otvorena izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ uz gostujuću predstavu ‘Nenapisana pisma’ (monodrama, u kojoj se Nadežda obraća dragom prijatelju Ivanu Meštroviću), koja će biti otvorena do 22. ožujka 2024. godine.

Izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ u Zagrebu, autorica Sarite Vujković i Dragane Božović, nastala je ‘kao poseban rezultat povezanosti i suradnje prilikom obilježavanja važnog jubileja, a to je 150. obljetnica rođenja velike srpske slikarice Nadežde Petrović. Ovaj jubilej, koji je omogućio da Nadeždu Petrović UNESCO uvrsti na popis osoba godine, započeo je značajnom izložbom ‘Modernost i nacija’, koju je priredio Narodni muzej Srbije i koja je povezala brojne muzeje ne samo iz Srbije, nego i iz regije, pružajući na taj način mogućnost predstavljanja ove značajne retrospektivne izložbe i izvan Srbije – u Galeriji Božidara Jakca u Kostanjevici na Krki i Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci.

Saznali smo da je u želji da se znamenita slikarica predstavi u duhu svojeg inovativnog, komunikativnog, produktivnog, humanitarnog i slobodarskog intelekta, izložba tijekom svojeg trajanja u svakoj instituciji imala specifične dodatno osmišljene i dopunjene sadržaje. Kao poseban rezultat ove ideje nastala je i izložba ‘Dodirom kroz stvaralaštvo Nadežde Petrović’ u Tiflološkome muzeju u Zagrebu, najprije osmišljena kao prateći program velike retrospektive koja je gostovala u Banja Luci, kako bi pokazala odlične primjere dobre prakse i dugogodišnje institucionalne suradnje između Tiflološkog muzeja u Zagrebu i Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ u Čačku s Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banja Luke.

Izložba je obuhvatila zaseban dio posvećen slijepim i slabovidnim osobama, u okviru kojeg su posebno adaptirane i prilagođene taktilnim reprodukcijama četiri slike iz stalnog postava spomen-sobe Umetničke galerije ‘Nadežda Petrović’ u Čačku. Odabrana djela Bavarac sa šeširom (1900.), Prizrenka (1905.), More (1910.) i Gračanica (1913.) ujedno su i četiri slike koje na različite načine prikazuju razvojni opus Nadežde Petrović, i to Münchensko razdoblje (1898. –1903.), Srbijansko razdoblje (1903. – 1910.), Pariško razdoblje (1910. – 1912.) te Ratno razdoblje (1912. – 1915.).

Tekst je napisala Milkica Miletić, književnica iz Čačka, za scenu ga je adaptirala i režirala Nataša Radulović, a Nadeždu je igrala glumica Narodnog pozorišta Vanja Milačić, koja je uistinu osvojila publiku svojom izvedbom, iz koje je zračila čvrstina, snaga i hrabrost žene kakva je bila upravo Nadežda u svoje vrijeme u Srbiji i inozemstvu.

Tri spomenute ženske osobe predvode veliki ženski tim koji stoji iza ove predstave, a to su scenografkinja Marija Lukić, kostimografkinja Marta Čkonjević, zatim originalnu muziku potpisuje Ana Krstajić, dizajnerica je Ana Krbanjević i inspicijentica Sanja Mimica.

Suradnice na izložbi su Tena Bakšaj i Katarina Simeunović. Grafičko oblikovanje, izvedbu prilagodbe i likovni postav, kao i dizajn plakata i pozivnice, potpisuje Nemanja Mićević, dok se za tehnički postav pobrinuo Mladen Šukalo.

Na inicijativu Sarite Vujković – direktorice Muzeja savremene umjetnosti iz Banja Luke, Tiflološki muzej – Željka Bosnar Salihagić i Nina Sivec prilagodile su za populaciju osoba oštećena vida četiri originalne Nadeždine slike iz četiri razdoblja njezina stvaralaštva te osmislile dvanaest taktilnih prikaza pomoću kojih je vizualna umjetnost slikarice prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama kroz taktilne prikaze, Brailleovo pismo, uvećani tisak, zvučne opise, a predstava ‘Nenapisana pisma’ audiodeskripcijom. Za tekstove na brajici i zvučne opise nadležne su Katarina Simeunović i Dragana Božović.

Izložbu je podržao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

Iako je bilo najavljeno da će izložbu otvoriti Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, to je na kraju učinio njegov zamjenik Boris Milošević, koji je ujedno i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Zagrebu.

Prije samog čina svečanog otvorenja u prostoru Tiflološkog muzeja posjetioci su imali priliku pogledati i poslušati monodramu ‘Nenapisana pisma’, koja je inspirirana likom i djelom Nadežde Petrović, njenim emotivnim i umjetničkim nedoumicama te prijateljskom odnosu s velikim hrvatskim umjetnikom Ivanom Meštrovićem.

I upravo spoj hrvatske i srpske kulture u isto vrijeme u istom mjestu došli su na svoje, uz prisjećanje na Nadeždine riječi: ‘Umjetnički pogledi moraju biti širokih, prostranijih granica nego što je njihova paleta.’ I upravo su njihova velika djela svjetske razine nadmašila sve granice i dovela cijeli svijet nama, da osjetimo dašak povijesti u ovom sadašnjem vremenu, koje kao da se uopće nije izmijenilo u nekim segmentima. Snaga njihovih djela i svojevremena hrabrost u suprotstavljanju nametnutim životnim pravilima doveli su ih do ispunjavanja njih samih i plodova svjetskih razina. 

U nakladi je izašlo 200 primjeraka kataloga, koje su posjetioci mogli uzeti nakon održane monodrame i svečanog otvorenja izložbe.

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Teatar Patologico s predstavom Medeja gostovao u ZKM-u

Objavljeno

/

Ova fotografija prikazuje plakat za predstavu “MEDEJA” koja se održava u Teatro Patologico. Na slici su dva glumca čija su lica zamagljena, a pozadina je tamna s tekstom o predstavi. Predstava je konceptualizirana i režirana od strane Daria D’Ambrosija.
Foto: Facebook Teatra Patologico

Italija je prva zemlja u svijetu koja je ukinula psihijatrijske bolnice i putem ovog kazališta nastoje uključiti sve s teškoćama

Teatar Patologico je s predstavom Medeja gostovao u srijedu, 21. veljače u Zagrebačkom kazalištu mladih u organizaciji Talijanskog instituta.

Projekt koji su osmisli Dario D’Ambrosi i njegov Teatro Patologico, u suradnji sa Sveučilištem Tor Vergata u Rimu jest postavljanje vrlo posebne verzije Euripidove Medeje.

Projekt je plod intenzivnog i uspješnog kazališnog rada, odnosno prvog sveučilišnog kolegija u svijetu pod nazivom Integrirano kazalište emocija za mlade s mentalnim i tjelesnim teškoćama.

Euripidova Medeja je komad koji ima preko 2000 godina, ali je zapravo tema vrlo aktualna i u Italiji imaju svakodnevno slične slučajeve.

Predstava je obišla svijet, bili su u Tokiju, Londonu, New Yorku, Johannesburgu pa sada i u Zagrebu.

U predstavi sudjeluju mladi s teškoćama u razvoju, kao i profesionalni glumci, uključujući Almericu Schiavo u ulozi Medeje, Daria D’Ambrosija u ulozi Kreonta te Paolo Vaseli.

Adaptacija kao središnji element ima odnos između tijela i jezika: tijelo koje postaje jezik i način komunikacije, i to zahvaljujući vrlo važnoj ulozi koju ima glazba koju izvode Francesco Santalucia i Francesco Crudele aka Papaceccio.

Jezik postaje sredstvo i to pogotovo korištenjem starogrčkog. U predstavi se koriste talijanski i starogrčki jezik, što je rezultat pomnog istraživanja i filološkog savjetovanja.

Inače, Italija je prva zemlja u svijetu koja je ukinula psihijatrijske bolnice i putem ovog kazališta nastoje uključiti sve s teškoćama.

Nastavi čitati

Kultura

U Senju obilježen Dan glagoljice i glagoljaštva

Objavljeno

/

Na fotografiji senjska tiskara, ilustracija, bakropis.
Foto: Hina/Franjo Deranja

Dan glagoljice i glagoljaštva, koji se obilježava 22. veljače, prigodno je u srijedu obilježen u Gradskom muzeju u Senju

Glagoljica je pismo stvoreno za potrebe evangelizacije Slavena, a prošireno je po čitavom slavenskom prostoru, rekla je ravnateljica Gradskog muzeja Blaženka Ljubović.

Jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika je Senjska ploča a paleografska analiza potvrdila je da je nastala gotovo istodobno kada i glasovita Bašćanska ploča, obje na glagoljici. S obzirom na mnoge sličnosti tih dvaju spomenika hrvatske kulture, postoji mogućnost da su nastali u radionici istoga majstora.

Senjska ploča pronađena je 1964. godine prigodom obnove kule Nehaj. Nije sačuvana čitava a pronađeni fragmenti imaju, osim glagoljskih slova, također biljne ornamente.

Samo pedesetak godina nakon izuma tiskarskoga stroja u Senju se pojavila skupina ljudi koji su shvatili značenje i značaj tog izuma. Među njima je bio i Blaž Baronić, jedan od najvažnijih pojedinaca u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Tako je 7. kolovoza 1494. godine tiskano prvo i najvrjednije izdanje Senjske tiskare – Misal, u kojem su skupljeni svi tekstovi što se koriste kod mise za cijelu liturgijsku godinu. Tiskan je na glagoljici, na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku.

Pouzdano se zna da je Senjska tiskara djelovala u razdoblju od 1494. do 1508. godine i da je u tom vremenu tiskano još šest edicija sličnog ili izravno crkvenoga sadržaja i namjene.

Godine 2014. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstilo je umijeće pisanja, čitanja i tiskanja glagoljice na popis zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra.

Izvor: Hina

Nastavi čitati

U trendu