Utapanje je globalni javnozdravstveni problem koji svake godine odnosi živote više od 236.000 ljudi prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Osobito su pogođene zemlje s niskim i srednjim dohotkom, a najugroženije su djeca i mladi

Svjetski dan prevencije utapanja obilježava se 25. srpnja svake godine. Ovaj dan je uspostavila Generalna skupština Ujedinjenih naroda u travnju 2021. godine, kako bi podigla svijest o značaju prevencije utapanja i potaknula akcije koje će smanjiti broj smrtnih slučajeva uslijed utapanja širom svijeta.

Svjetski dan prevencije utapanja ima za cilj podizanje svijesti, unapređenje politika i regulativa, promicanje programa obuke za plivanje i sigurnost u vodi, kao i obuka za hitne slučajeve i poboljšanje sigurnosti u vodi.

Utapanje je globalni javnozdravstveni problem koji svake godine odnosi živote više od 236.000 ljudi prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Osobito su pogođene zemlje s niskim i srednjim dohotkom, a najugroženije su djeca i mladi.

Kao dio inicijativa za smanjenje broja utapanja, predložene su konkretne mjere poput postavljanja ograda oko bazena, obuke djece za plivanje, povećanje nadzora odraslih nad djecom u vodi, te promicanje uporabe prsluka za spašavanje.

Obilježavanje Svjetskog dana prevencije utapanja pruža priliku za mobilizaciju zajednica, vlada, nevladinih organizacija i drugih relevantnih aktera kako bi zajedno radili na sprječavanju utapanja i spašavanju života.

– U Hrvatskoj ne postoji jedinstvena statistika s pomoću koje se može doznati stvarno stanje, ali iskustva Hrvatskog Crvenog križa i njegovih društava diljem Hrvatske, pokazuju kako je broj neplivača uistinu velik. Situacija se razlikuje od županije do županije pa tako, primjerice, u Istri ne zna plivati više od 50 posto učenika drugih razreda osnovne škole dok u Vukovarsko-srijemskoj ne zna plivati gotovo 70 posto djece – priopćili su iz Hrvatskog Crvenog križa.

Obuka neplivača nije dio Državnog pedagoškog standarda od 2010. godine, a u praksi je ta  obaveza prepuštena lokalnim zajednicama, roditeljima, klubovima i školama. Znanje plivanja za suvremenog čovjeka nije samo direktan doprinos borbi protiv utapanja, nego i pridonosi kvaliteti života.

Svjetski dan mozga prilika je za educiranje javnosti o neurološkim bolestima i poremećajima, kao što su Alzheimerova bolesti, Parkinsonova bolest, epilepsija i moždani udar. Rano prepoznavanje simptoma i pristup adekvatnoj zdravstvenoj njezi mogu značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih

Svjetski dan mozga obilježava se svake godine 22. srpnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravlja mozga i neuroloških bolesti.

Svjetski dan mozga prvi put je obilježen 2014. godine na inicijativu Svjetske federacije neurologije (World Federation of Neurology – WFN). Ova međunarodna organizacija, osnovana 1957. godine, okuplja neurologe iz cijelog svijeta s ciljem promicanja globalnog neurološkog obrazovanja i istraživanja.

Mozak je centralni kontrolni sustav našeg tijela, odgovoran za sve što radimo – od disanja i hodanja do razmišljanja i osjećaja. Na ovaj dan, pridružujemo se globalnoj zajednici u slavljenju nevjerojatnih sposobnosti mozga i istraživanju načina kako ga možemo zaštititi i unaprijediti njegovo zdravlje.

Mozak je najsloženiji organ u ljudskom tijelu, sastavljen od milijardi neurona koji međusobno komuniciraju putem sinapsi. Svaki dio mozga ima specifičnu funkciju, bilo da se radi o kontroli pokreta, interpretaciji senzorskih informacija ili upravljanju emocijama. Bez zdravog mozga, naš svakodnevni život bi bio znatno otežan, a mnoge osnovne funkcije bile bi ugrožene.

Održavanje zdravlja mozga zahtijeva kombinaciju fizičkih, mentalnih i emotivnih aktivnosti.

Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da očuvate svoj mozak zdravim.

Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i vitaminima može poboljšati funkciju mozga. Znači, birajte ribu, bobičasto voće i lisnato povrće.

Vježbanje poboljšava protok krvi do mozga i potiče rast novih neuronskih veza. Čak i svakodnevne aktivnosti poput hodanja mogu imati pozitivan učinak.

Učenje novih vještina, igranje misaonih igara i čitanje knjiga mogu pomoći u održavanju mentalne oštrine.

I dovoljno sna je izuzetno važno. Odrasli bi trebali težiti ka 7-9 sati sna svake noći.

Smanjite stres i prakticirajte tehnike  poput meditacije, joge i dubokog disanja.

Na Svjetski dan mozga diljem svijeta organiziraju se razna predavanja, radionice i kampanje kako bi se podigla svijest o važnosti istraživanja mozga i liječenja neuroloških poremećaja poput Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, moždanog udara i drugih.

Redovita vožnja biciklom rezultira kardiovaskularnim, mišićnim i metaboličkim prilagodbama koje povećavaju radni kapacitet i izdržljivosti s pozitivnim učinkom na srčanu frekvenciju i regulaciju krvnoga tlaka

Svake godine, 16. srpnja, obilježava se svjetski dan biciklista. Bicikl je jedno od najboljih, najjeftinijih i najpristupačnijih prijevoznih sredstava. Neki ga koriste radi rekreacije, ali sve je više onih kojima je bicikl postalo glavno prijevozno sredstvo do posla.

Vožnja bicikla je idealan način tjelesne aktivnosti koja ima izvrstan utjecaj na kardiovaskularni sustav i povećanje tjelesne spremnosti. Redovita vožnja biciklom rezultira kardiovaskularnim, mišićnim i metaboličkim prilagodbama koje povećavaju radni kapacitet i izdržljivosti s pozitivnim učinkom na srčanu frekvenciju i regulaciju krvnoga tlaka.

Kontinuirano pedaliranje poboljšava pokretljivost zglobova, posebno koljena i kukova, što može pomoći u prevenciji i smanjenju simptoma artritisa. 

Ako redovito vozite  bicikl, vaša će tjelesna težina biti pod kontrolom jer bicikliranje sagorijeva kalorije i može pomoći u smanjenju tjelesne mase kada se kombinira s uravnoteženom prehranom.

Vožnja bicikla, nadalje, zahtijeva koordinaciju između ruku, nogu i tijela, što poboljšava ukupnu ravnotežu i motoriku.

Vaš bicikl može vam pomoći smanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, osteoporoze i nekih vrsta raka.

Bit ćete i manje anksiozni i pod stresom jer fizička aktivnost oslobađa endorfine, hormone sreće. Vožnja bicikla na otvorenom može dodatno pomoći zbog kontakta s prirodom.

Biciklizam poboljšava dotok krvi i kisika do mozga, što može poboljšati kognitivne funkcije, pamćenje i sposobnost koncentracije.

Imat ćete više samopouzdanja i osjećaj postignuća zbog postizanja ciljeva i savladavanja određenih udaljenosti ili terena.

Biciklizam može biti i dobra društvena aktivnost koja povezuje ljude kroz zajedničke vožnje i biciklističke događaje.

Osim koristi za zdravlje, vožnja biciklom također predstavlja jedan od načina provođenja politike održivog razvoja te zaštite okoliša.