Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje SUMEZ organizirao je 14. svibnja okrugli stol o važnosti mentalnog zdravlja pod nazivom Dobre prakse u EU i HR u području usluga u zajednici za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja
Poslušaj ovaj članak
Kako su istaknuli iz SUMEZ-a, izborno razdoblje je odlična prilika za mobilizaciju političkih kandidata, ali i članica SUMEZ-a da pojačaju napore u zagovaranju i podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i pružanju podrške u zajednici u svojim lokalnim jedinicama te utječu na političke predstavnike u utrci za EU parlament. Izbori za Europski parlament, te konstituiranje Sabora nakon održanih nacionalnih izbora, predstavljaju strateški trenutak za zagovaranje i promicanje mentalnog zdravlja u zajednici i u javnom prostoru dajući platformu za podizanje svijesti, utjecaj na političke programe i poticanje pozitivnih promjena te promicanje europskih i hrvatskih dobrih praksi za zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici.
Iako je Savez poziv na okrugli stol uputio svim stranačkim zastupnicima na EU listama, odazvala ih se samo nekolicina. Okrugli stol dio je projekta ‘Naši glasovi za mentalno zdravlje’ i predstavlja početak istoimene digitalne kampanje, čiji je cilj informirati i osvijestiti javnost o izazovima, dobrim praksama za podršku mentalnog zdravlja u zajednici te politikama mentalnog zdravlja u HR i EU, te ih pozvati da izađu na izbore za EU Parlament.
Skup je moderirao glumac Adrian Pezdirc iz nezavisne umjetničke inicijative za podršku mentalnom zdravlju mladih Boli me. Uz zamjenicu pravobranitelja Miru Pekeč Knežević, panelisti su bili Danijela Štimac iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Marina Vidović, predsjednica Udruge Feniks Split, stručnjakinja peer podrške, Radmila Stojanović Babić, predsjednica Udruge Susret i članica Mental Health Europe i Antonela Golobić, aktivistica za mentalno zdravlje.
Predsjednik SUMEZ-a Tin Pongrac u uvodnom govoru je istaknuo kako se ovim aktivnostima želi dovesti mentalno zdravlje u fokus u vrijeme izbora za Europski parlament zbog nedostatka političkog sluha. Savez okuplja 19 udruga u 10 gradova. Primjećuje da mentalno zdravlje prestaje biti marginalizirano, vjerojatno i zbog posljedica koja su na njega ostavili pandemija i potres. U Savezu se zalažu za veću dostupnost psihoterapije i podrške ljudi sa sličnim iskustvom psihičke krize. Zamijetili su da je određen broj stranaka u svojim stranačkim programima istaknuo područje zdravstva pa i područje mentalnog zdravlja koje je jedan od prioriteta u EU. Potrebno je izdvojiti veća sredstva kako bi se osigurale potrebne usluge i podrška. Naveo je da je mentalno zdravlje zalog budućnosti jedne države, jednako važno kao obrana, a ulaganje u zdravlje nije trošak nego dobitak.
Radmila Babić Stojanović podsjetila je na definiciju mentalnog zdravlja koja kaže da je mentalno zdravlje stanje dobrobiti u kojem čovjek može doprinositi zajednici i savladavati svakodnevne životne stresove usprkos simptomima.
Marina Vidović iz udruge Feniks napomenula je da ova općeprihvaćena definicija Svjetske zdravstvene organizacije naglasak stavlja na funkcionalnost i dobrobit za društvo, ali izostavlja zadovoljstvo životom i osjećaj ispunjenosti kao važne komponente mentalnog zdravlja.
Danijela Štimac govorila je o načinu na koji je organiziran sustav skrbi o mentalnom zdravlju na strateškoj razini. 2022. je donesena strategija koja je na tragu smjernica Svjetske zdravstvene organizacije i europskih smjernica. U njezinu izradu bio je uključen predstavnik korisnika, a daje dugoročnu viziju razvoja i govori o osnaživanju sveukupne populacije. Strategija stavlja fokus na organizaciju usluga u zajednici pri čemu vrlo važno mjesto imaju stručnjaci po iskustvu koji pružaju nadu u oporavak. Naglasila je kako bi sustav trebao biti fleksibilniji i usmjeren prema jačanju snaga pojedine osobe. Ciljevi strategije su izrada akcijskih planova koji će detaljizirati provedbu. Od 2016. do 2022. godine nije postojala strategija. U okviru mreže je osnovano 30 mobilnih timova, dispanzera i psiholoških timova koji će biti povezani sa školama. Cilj je da svaka lokalna jedinica ima stanicu za mentalno zdravlje i dostupnu psihoterapiju.
Najveća prepreka je rigidnost sustava i neusmjerenost na potrebe korisnika te monopol HZZO-a na financiranje zdravstvene zaštite pri čemu plaća nerealnu cijenu za psihoterapijske usluge. Mreža javnozdravstvenih timova pružat će uslugu psihoterapije, edukacije kadrova, jačanje kompetencije pružatelja i povezivanje s drugim sustavima. Subvencioniranje psihoterapije je cilj i potreba, a važno pitanje je na koji način se može ojačati izvanbolnička skrb. Unutar sustava se jako teško dobiva psihoterapijska pomoć, velike su liste čekanja.
Osim psihoterapije, potrebna je podrška u zajednici kako osoba ne bi trebala odlaziti iz svog doma da joj se pruži pomoć. Izuzetno važan resurs su udruge koje vode grupe uzajamne podrške, organiziraju besplatne psihoterapije i radno-okupacijske aktivnosti. Problem je u tome što bolnice zaziru od suradnje s udrugama. Bolovanje zbog mentalnih oboljenja je najčešće, a Ministarstvo zdravstva nije objavilo natječaj za psihosocijalnu pomoć dvije godine.
Mira Pekeč Knežević istaknula je kako se očekuje da bi pitanja mentalnog zdravlja trebao rješavati zdravstveni sustav. Međutim, kad već dođe do problema, kasno je. Potrebno se usmjeriti na održavanje ravnoteže i stabilnosti čitave zajednice. Sredstva su omeđena sustavom i ne prate korisnika. Ničim ne pokazujemo u našoj zajednici da nam je čovjek najvažniji, a istovremeno je ulaganje u čovjeka i ekonomsko pitanje.
Osnovni principi na kojima se temelji organizacija sustava je osnaživanje za preuzimanje odgovornosti, individualizirani pristup usmjeren potrebama i usmjerenosti na jače strane pojedinca. U tretmanu naglasak treba biti na oporavku. Psihičke bolesti nisu doživotne dijagnoze, svatko ima kapacitet za oporavak koji nije odsustvo simptoma. Pri tome je važna interdisciplinarnost i uključivanje onih o kojima se govori – stručnjaka po iskustvu koji trebaju biti sukreatori politika i provedbi intervencija. Takve Peer workere će plaćati zdravstveni sustav.
Marina Vidović istaknula je da su grupe uzajamne pomoći članovima udruga najvažniji oblik podrške jer im dopuštaju biti to što jesu, izraziti se i biti saslušan, biti tu za drugo ljudsko biće, maknuti svoja rješenja i nelagode prema tuđoj boli. Manjak je adolescentskih psihijatara, a 50% poremećaja događa se u adolescenciji i počinje s 15, 16 godina. Djecu treba podučavati socijalno-emocijalnim kompetencijama, a u obrazovanju je veliki naglasak na STEM znanjima. U školama se i dalje kod psihologa ide po kazni jer dijete odskače po nečemu, a ne uči se djecu kako postaviti osobne granice, kako izraziti ljutnju, kako žalovati, te kako izgleda zdrav emocionalni odnos. Sustav obrazovanja ne prepoznaje da je ulaganje u mentalno zdravlje nužno, a u društvu prevladava imperativ stjecanja bez obzira na to koliko je pojedincu pri tome teško što vodi u mentalnu bolest. Ako želimo unaprijediti mentalno zdravlje, potrebno je drugačije promišljati o vrijednostima i kvaliteti života.
Antonela Golobić govorila je o svom iskustvu borbe s depresijom pri čemu je navela izrazito zabrinjavajuće i neodgovarajuće reakcije djelatnika hitnih službi koji budu prvi kontakt osobi u stanju psihosocijalne krize. Tako je djelatnica hitne suicidalnoj osobi rekla da nazove prijateljicu, a policajka da je nezahvalna i da joj zapravo nije ništa. U zdravstvenom sustavu nailazila bi na komentare da ne može imati nikakve probleme jer ima samo 22 godine.
Nužna je edukacija hitnih službi kako se ponašati prema osobama s različitim vrstama invaliditeta i osobama s mentalnim teškoćama jer tijekom svog obrazovanja nisu imali nikakvu edukaciju.
Savez poziva građane da više o kampanji NAŠI GLASOVI ZA MENTALNO ZDRAVLJE poprate na web stranici, Facebooku i Instagramu, te da izađu na izbore 9. lipnja i iskoriste svoj glas i daju povjerenje osobi koja će ući u EU parlament i uključiti se u inicijative, grupe i koalicije za zaštitu mentalnog zdravlja na razini EU.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve
Poslušaj članak
Povodom obilježavanja prvog Nacionalnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom u požeškom Coworking centru Panora održan je panel ‘Pristupačnost u praksi – izazovi i rješenja’.
Okupljeni predstavnici institucija, lokalne samouprave i udruga razgovarali su o problemima s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću, ali i o mogućim rješenjima za stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg društva.
Tijekom rasprave istaknuto je kako pristupačnost nije privilegija, nego osnovno pravo svakog čovjeka. Sudionici su naglasili važnost uklanjanja prepreka koje otežavaju kretanje i sudjelovanje u društvu, poput neprilagođenih prijelaza, nedostatka sanitarnih čvorova i neodgovarajuće signalizacije.
Poseban naglasak stavljen je i na važnost pravilne komunikacije te korištenja izraza ‘osobe s invaliditetom’, čime se u prvi plan stavlja osoba, a ne njezino ograničenje.
Predsjednica udruge organizatora Jelosavka Jakovljević poručila je kako je promjena društvene svijesti ključ stvaranja jednakih mogućnosti. Naglasila je da promjene ne dolaze preko noći, ali da zajednički rad institucija, udruga i građana može postupno dovesti do pozitivnih pomaka.
Na panelu su predstavljeni i primjeri dobre prakse. Kao uspješni primjeri pristupačnosti istaknuti su požeška knjižnica, Glazbena škola Požega te hotel Zlatni Lug, koji su prilagodili svoje prostore osobama s invaliditetom.
Spomenut je i Susret hrvatske katoličke mladeži u Požegi kao primjer organizacije velikog događaja s naglaskom na uključivost.
Sudionici su zaključili kako još uvijek postoje brojni izazovi, ali i jasna volja za promjenama. Zajednički dijalog, suradnja i kontinuirano podizanje svijesti prepoznati su kao prvi i najvažniji koraci prema društvu jednakih mogućnosti za sve.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje
Poslušaj članak
U Centru Mariapoli u Križevcima ovog je utorka održan susret udruga osoba s invaliditetom i njihovih korisnika, a domaćin događanja bila je križevačka Udruga Maslačak.
Susret je okupio brojne članove i korisnike srodnih udruga s ciljem druženja, razmjene iskustava i jačanja međusobne suradnje.
Na početku programa organizatori su zahvalili Gradu Križevcima i gradonačelniku Tomislavu Katanoviću na pokroviteljstvu susreta, kao i pročelniku Sandru Novoselu na kontinuiranoj podršci radu udruge. Zahvala je upućena i svim suradnicima, zaposlenicima i članovima koji su sudjelovali u organizaciji događaja, kao i glazbenim gostima koji godinama svojim nastupima uljepšavaju ovakva druženja. Posebno su zahvalili svim udrugama koje su se odazvale pozivu i svojim dolaskom pridonijele stvaranju zajedništva i pozitivne atmosfere.
Na susretu su sudjelovale udruge ‘Latice’ iz Koprivnice, ‘Mali princ’ iz Đurđevca, ‘Korak dalje’ iz Daruvara, ‘Srce’ iz Svetog Ivana Zeline, ‘Ludbreško sunce’ iz Ludbrega, ‘Naši anđeli’ iz Čazme te OSIT Bjelovar.
Okupljenima se obratio pročelnik Sandro Novosel koji je izrazio zadovoljstvo velikim odazivom udruga i naglasio važnost ovakvih susreta kao prilike za predstavljanje godišnjih aktivnosti i razmjenu iskustava. Posebno je istaknuo kako su upravo druženje, povezivanje i međusobna podrška najvrjedniji dio ovakvih okupljanja.
Govoreći o radu Udruge Maslačak, Novosel je pohvalio njihovu predanost, uspješnu provedbu brojnih projekata i kontinuirane aktivnosti kojima podižu kvalitetu života svojih korisnika, istaknuvši kako svojim djelovanjem mogu biti primjer mnogim drugim organizacijama. Slične poruke objavljene su i u izvještajima lokalnih medija te na službenim stranicama Grada Križevaca.
Nakon službenog dijela programa uslijedio je zabavni dio susreta. Korisnici su izveli predstavu ‘Sidonija voli pjevati’, nakon čega je izvedena i zajednička pjesma.
Druženje je nastavljeno uz ples i glazbeni nastup gosta Josipa, a cijeli susret završio je u veselom i prijateljskom ozračju.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju
Poslušaj članak
U Društvenom centru Ribola u Kaštel Gomilici predstavljen je u ponedjeljak projekt ‘Socijalne usluge u zajednici Grada Kaštela’, ukupne vrijednosti 298.530,37 eura, koji se provodi uz potporu Europskog socijalnog fonda plus. Projekt zajednički provode Grad Kaštela i Udruga sv. Jeronim, s ciljem pružanja veće podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom kroz različite oblike pomoći u svakodnevnom životu.
Riječ je o trogodišnjem programu kojim će se širiti mreža izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, kako bi korisnici što dulje mogli ostati živjeti u vlastitom domu i zadržati kvalitetu života u poznatom okruženju. Projekt uključuje psihosocijalnu podršku, pomoć u svakodnevnim aktivnostima, organizirani prijevoz liječniku i institucijama te kućne posjete fizioterapeuta.
Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović istaknuo je kako Grad i Udruga sv. Jeronim već godinama surađuju na programima pomoći starijim osobama, podsjetivši da su prvi projekti pokrenuti još 2010. godine. Naglasio je kako je cilj ovakvih programa omogućiti korisnicima da što dulje ostanu u svojim domovima, uz potrebnu pomoć i podršku zajednice.
Predsjednica Udruge sv. Jeronim Bernarda Janković pojasnila je kako će projekt obuhvatiti između 65 i 70 novih korisnika koji dosad nisu bili uključeni u slične programe. Pravo na sudjelovanje imaju osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom, neovisno o dobi, uz odgovarajuću dokumentaciju. Poseban naglasak stavljen je na organizirani prijevoz i fizioterapijske usluge, koje će se pružati prema potrebama korisnika i preporukama liječnika.
Socijalna mentorica Carmen-Lee Miletić upozorila je na problem usamljenosti i izoliranosti starijih osoba, istaknuvši kako mnogima najviše znači upravo razgovor i osjećaj da nisu zaboravljeni. Dodala je kako će projekt pomoći korisnicima da ostanu aktivnije uključeni u zajednicu i lakše se nose sa svakodnevnim izazovima.
Video / podcastPrije 5 dana
in MREŽAPrije 7 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
SportPrije 6 dana
SportPrije 4 dana