Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje SUMEZ organizirao je 14. svibnja okrugli stol o važnosti mentalnog zdravlja pod nazivom Dobre prakse u EU i HR u području usluga u zajednici za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja

Poslušaj ovaj članak

Kako su istaknuli iz SUMEZ-a, izborno razdoblje je odlična prilika za mobilizaciju političkih kandidata, ali i članica SUMEZ-a da pojačaju napore u zagovaranju i podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i pružanju podrške u zajednici u svojim lokalnim jedinicama te utječu na političke predstavnike u utrci za EU parlament. Izbori za Europski parlament, te konstituiranje Sabora nakon održanih nacionalnih izbora, predstavljaju strateški trenutak za zagovaranje i promicanje mentalnog zdravlja u zajednici i u javnom prostoru dajući platformu za podizanje svijesti, utjecaj na političke programe i poticanje pozitivnih promjena te promicanje europskih i hrvatskih dobrih praksi za zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici.

Iako je Savez poziv na okrugli stol uputio svim stranačkim zastupnicima na EU listama, odazvala ih se samo nekolicina. Okrugli stol dio je projekta ‘Naši glasovi za mentalno zdravlje’ i predstavlja početak istoimene digitalne kampanje, čiji je cilj informirati i osvijestiti javnost o izazovima, dobrim praksama za podršku mentalnog zdravlja u zajednici te politikama mentalnog zdravlja u HR i EU, te ih pozvati da izađu na izbore za EU Parlament.

Skup je moderirao glumac Adrian Pezdirc iz nezavisne umjetničke inicijative za podršku mentalnom zdravlju mladih Boli me. Uz zamjenicu pravobranitelja Miru Pekeč Knežević, panelisti su bili Danijela Štimac iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Marina Vidović, predsjednica Udruge Feniks Split, stručnjakinja peer podrške, Radmila Stojanović Babić, predsjednica Udruge Susret i članica Mental Health Europe i Antonela Golobić, aktivistica za mentalno zdravlje.

Predsjednik SUMEZ-a Tin Pongrac u uvodnom govoru je istaknuo kako se ovim aktivnostima želi dovesti mentalno zdravlje u fokus u vrijeme izbora za Europski parlament zbog nedostatka političkog sluha. Savez okuplja 19 udruga u 10 gradova. Primjećuje da mentalno zdravlje prestaje biti marginalizirano, vjerojatno i zbog posljedica koja su na njega ostavili pandemija i potres. U Savezu se zalažu za veću dostupnost psihoterapije i podrške ljudi sa sličnim iskustvom psihičke krize. Zamijetili su da je određen broj stranaka u svojim stranačkim programima istaknuo područje zdravstva pa i područje mentalnog zdravlja koje je jedan od prioriteta u EU. Potrebno je izdvojiti veća sredstva kako bi se osigurale potrebne usluge i podrška. Naveo je da je mentalno zdravlje zalog budućnosti jedne države, jednako važno kao obrana, a ulaganje u zdravlje nije trošak nego dobitak.

Radmila Babić Stojanović podsjetila je na definiciju mentalnog zdravlja koja kaže da je mentalno zdravlje stanje dobrobiti u kojem čovjek može doprinositi zajednici i savladavati svakodnevne životne stresove usprkos simptomima.

Marina Vidović iz udruge Feniks napomenula je da ova općeprihvaćena definicija Svjetske zdravstvene organizacije naglasak stavlja na funkcionalnost i dobrobit za društvo, ali izostavlja zadovoljstvo životom i osjećaj ispunjenosti kao važne komponente mentalnog zdravlja.

Danijela Štimac govorila je o načinu na koji je organiziran sustav skrbi o mentalnom zdravlju na strateškoj razini. 2022. je donesena strategija koja je na tragu smjernica Svjetske zdravstvene organizacije i europskih smjernica. U njezinu izradu bio je uključen predstavnik korisnika, a daje dugoročnu viziju razvoja i govori o osnaživanju sveukupne populacije. Strategija stavlja fokus na organizaciju usluga u zajednici pri čemu vrlo važno mjesto imaju stručnjaci po iskustvu koji pružaju nadu u oporavak. Naglasila je kako bi sustav trebao biti fleksibilniji i usmjeren prema jačanju snaga pojedine osobe. Ciljevi strategije su izrada akcijskih planova koji će detaljizirati provedbu. Od 2016. do 2022. godine nije postojala strategija. U okviru mreže je osnovano 30 mobilnih timova, dispanzera i psiholoških timova koji će biti povezani sa školama. Cilj je da svaka lokalna jedinica ima stanicu za mentalno zdravlje i dostupnu psihoterapiju.

Najveća prepreka je rigidnost sustava i neusmjerenost na potrebe korisnika te monopol HZZO-a na financiranje zdravstvene zaštite pri čemu plaća nerealnu cijenu za psihoterapijske usluge. Mreža javnozdravstvenih timova pružat će uslugu psihoterapije, edukacije kadrova, jačanje kompetencije pružatelja i povezivanje s drugim sustavima. Subvencioniranje psihoterapije je cilj i potreba, a važno pitanje je na koji način se može ojačati izvanbolnička skrb. Unutar sustava se jako teško dobiva psihoterapijska pomoć, velike su liste čekanja.

Osim psihoterapije, potrebna je podrška u zajednici kako osoba ne bi trebala odlaziti iz svog doma da joj se pruži pomoć. Izuzetno važan resurs su udruge koje vode grupe uzajamne podrške, organiziraju besplatne psihoterapije i radno-okupacijske aktivnosti. Problem je u tome što bolnice zaziru od suradnje s udrugama. Bolovanje zbog mentalnih oboljenja je najčešće, a Ministarstvo zdravstva nije objavilo natječaj za psihosocijalnu pomoć dvije godine.

Mira Pekeč Knežević istaknula je kako se očekuje da bi pitanja mentalnog zdravlja trebao rješavati zdravstveni sustav. Međutim, kad već dođe do problema, kasno je. Potrebno se usmjeriti na održavanje ravnoteže i stabilnosti čitave zajednice. Sredstva su omeđena sustavom i ne prate korisnika. Ničim ne pokazujemo u našoj zajednici da nam je čovjek najvažniji, a istovremeno je ulaganje u čovjeka i ekonomsko pitanje.

Osnovni principi na kojima se temelji organizacija sustava je osnaživanje za preuzimanje odgovornosti, individualizirani pristup usmjeren potrebama i usmjerenosti na jače strane pojedinca. U tretmanu naglasak treba biti na oporavku. Psihičke bolesti nisu doživotne dijagnoze, svatko ima kapacitet za oporavak koji nije odsustvo simptoma. Pri tome je važna interdisciplinarnost i uključivanje onih o kojima se govori – stručnjaka po iskustvu koji trebaju biti sukreatori politika i provedbi intervencija. Takve Peer workere će plaćati zdravstveni sustav.

Marina Vidović istaknula je da su grupe uzajamne pomoći članovima udruga najvažniji oblik podrške jer im dopuštaju biti to što jesu, izraziti se i biti saslušan, biti tu za drugo ljudsko biće, maknuti svoja rješenja i nelagode prema tuđoj boli. Manjak je adolescentskih psihijatara, a 50% poremećaja događa se u adolescenciji i počinje s 15, 16 godina. Djecu treba podučavati socijalno-emocijalnim kompetencijama, a u obrazovanju je veliki naglasak na STEM znanjima. U školama se i dalje kod psihologa ide po kazni jer dijete odskače po nečemu, a ne uči se djecu kako postaviti osobne granice, kako izraziti ljutnju, kako žalovati, te kako izgleda zdrav emocionalni odnos. Sustav obrazovanja ne prepoznaje da je ulaganje u mentalno zdravlje nužno, a u društvu prevladava imperativ stjecanja bez obzira na to koliko je pojedincu pri tome teško što vodi u mentalnu bolest. Ako želimo unaprijediti mentalno zdravlje, potrebno je drugačije promišljati o vrijednostima i kvaliteti života.

Antonela Golobić govorila je o svom iskustvu borbe s depresijom pri čemu je navela izrazito zabrinjavajuće i neodgovarajuće reakcije djelatnika hitnih službi koji budu prvi kontakt osobi u stanju psihosocijalne krize. Tako je djelatnica hitne suicidalnoj osobi rekla da nazove prijateljicu, a policajka da je nezahvalna i da joj zapravo nije ništa. U zdravstvenom sustavu nailazila bi na komentare da ne može imati nikakve probleme jer ima samo 22 godine.

Nužna je edukacija hitnih službi kako se ponašati prema osobama s različitim vrstama invaliditeta i osobama s mentalnim teškoćama jer tijekom svog obrazovanja nisu imali nikakvu edukaciju.

Savez poziva građane da više o kampanji NAŠI GLASOVI ZA MENTALNO ZDRAVLJE poprate na web stranici, Facebooku i Instagramu, te da izađu na izbore 9. lipnja i iskoriste svoj glas i daju povjerenje osobi koja će ući u EU parlament i uključiti se u inicijative, grupe i koalicije za zaštitu mentalnog zdravlja na razini EU.

Izvor: posi.hr