Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje SUMEZ organizirao je 14. svibnja okrugli stol o važnosti mentalnog zdravlja pod nazivom Dobre prakse u EU i HR u području usluga u zajednici za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja
Poslušaj ovaj članak
Kako su istaknuli iz SUMEZ-a, izborno razdoblje je odlična prilika za mobilizaciju političkih kandidata, ali i članica SUMEZ-a da pojačaju napore u zagovaranju i podizanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i pružanju podrške u zajednici u svojim lokalnim jedinicama te utječu na političke predstavnike u utrci za EU parlament. Izbori za Europski parlament, te konstituiranje Sabora nakon održanih nacionalnih izbora, predstavljaju strateški trenutak za zagovaranje i promicanje mentalnog zdravlja u zajednici i u javnom prostoru dajući platformu za podizanje svijesti, utjecaj na političke programe i poticanje pozitivnih promjena te promicanje europskih i hrvatskih dobrih praksi za zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici.
Iako je Savez poziv na okrugli stol uputio svim stranačkim zastupnicima na EU listama, odazvala ih se samo nekolicina. Okrugli stol dio je projekta ‘Naši glasovi za mentalno zdravlje’ i predstavlja početak istoimene digitalne kampanje, čiji je cilj informirati i osvijestiti javnost o izazovima, dobrim praksama za podršku mentalnog zdravlja u zajednici te politikama mentalnog zdravlja u HR i EU, te ih pozvati da izađu na izbore za EU Parlament.
Skup je moderirao glumac Adrian Pezdirc iz nezavisne umjetničke inicijative za podršku mentalnom zdravlju mladih Boli me. Uz zamjenicu pravobranitelja Miru Pekeč Knežević, panelisti su bili Danijela Štimac iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Marina Vidović, predsjednica Udruge Feniks Split, stručnjakinja peer podrške, Radmila Stojanović Babić, predsjednica Udruge Susret i članica Mental Health Europe i Antonela Golobić, aktivistica za mentalno zdravlje.
Predsjednik SUMEZ-a Tin Pongrac u uvodnom govoru je istaknuo kako se ovim aktivnostima želi dovesti mentalno zdravlje u fokus u vrijeme izbora za Europski parlament zbog nedostatka političkog sluha. Savez okuplja 19 udruga u 10 gradova. Primjećuje da mentalno zdravlje prestaje biti marginalizirano, vjerojatno i zbog posljedica koja su na njega ostavili pandemija i potres. U Savezu se zalažu za veću dostupnost psihoterapije i podrške ljudi sa sličnim iskustvom psihičke krize. Zamijetili su da je određen broj stranaka u svojim stranačkim programima istaknuo područje zdravstva pa i područje mentalnog zdravlja koje je jedan od prioriteta u EU. Potrebno je izdvojiti veća sredstva kako bi se osigurale potrebne usluge i podrška. Naveo je da je mentalno zdravlje zalog budućnosti jedne države, jednako važno kao obrana, a ulaganje u zdravlje nije trošak nego dobitak.
Radmila Babić Stojanović podsjetila je na definiciju mentalnog zdravlja koja kaže da je mentalno zdravlje stanje dobrobiti u kojem čovjek može doprinositi zajednici i savladavati svakodnevne životne stresove usprkos simptomima.
Marina Vidović iz udruge Feniks napomenula je da ova općeprihvaćena definicija Svjetske zdravstvene organizacije naglasak stavlja na funkcionalnost i dobrobit za društvo, ali izostavlja zadovoljstvo životom i osjećaj ispunjenosti kao važne komponente mentalnog zdravlja.
Danijela Štimac govorila je o načinu na koji je organiziran sustav skrbi o mentalnom zdravlju na strateškoj razini. 2022. je donesena strategija koja je na tragu smjernica Svjetske zdravstvene organizacije i europskih smjernica. U njezinu izradu bio je uključen predstavnik korisnika, a daje dugoročnu viziju razvoja i govori o osnaživanju sveukupne populacije. Strategija stavlja fokus na organizaciju usluga u zajednici pri čemu vrlo važno mjesto imaju stručnjaci po iskustvu koji pružaju nadu u oporavak. Naglasila je kako bi sustav trebao biti fleksibilniji i usmjeren prema jačanju snaga pojedine osobe. Ciljevi strategije su izrada akcijskih planova koji će detaljizirati provedbu. Od 2016. do 2022. godine nije postojala strategija. U okviru mreže je osnovano 30 mobilnih timova, dispanzera i psiholoških timova koji će biti povezani sa školama. Cilj je da svaka lokalna jedinica ima stanicu za mentalno zdravlje i dostupnu psihoterapiju.
Najveća prepreka je rigidnost sustava i neusmjerenost na potrebe korisnika te monopol HZZO-a na financiranje zdravstvene zaštite pri čemu plaća nerealnu cijenu za psihoterapijske usluge. Mreža javnozdravstvenih timova pružat će uslugu psihoterapije, edukacije kadrova, jačanje kompetencije pružatelja i povezivanje s drugim sustavima. Subvencioniranje psihoterapije je cilj i potreba, a važno pitanje je na koji način se može ojačati izvanbolnička skrb. Unutar sustava se jako teško dobiva psihoterapijska pomoć, velike su liste čekanja.
Osim psihoterapije, potrebna je podrška u zajednici kako osoba ne bi trebala odlaziti iz svog doma da joj se pruži pomoć. Izuzetno važan resurs su udruge koje vode grupe uzajamne podrške, organiziraju besplatne psihoterapije i radno-okupacijske aktivnosti. Problem je u tome što bolnice zaziru od suradnje s udrugama. Bolovanje zbog mentalnih oboljenja je najčešće, a Ministarstvo zdravstva nije objavilo natječaj za psihosocijalnu pomoć dvije godine.
Mira Pekeč Knežević istaknula je kako se očekuje da bi pitanja mentalnog zdravlja trebao rješavati zdravstveni sustav. Međutim, kad već dođe do problema, kasno je. Potrebno se usmjeriti na održavanje ravnoteže i stabilnosti čitave zajednice. Sredstva su omeđena sustavom i ne prate korisnika. Ničim ne pokazujemo u našoj zajednici da nam je čovjek najvažniji, a istovremeno je ulaganje u čovjeka i ekonomsko pitanje.
Osnovni principi na kojima se temelji organizacija sustava je osnaživanje za preuzimanje odgovornosti, individualizirani pristup usmjeren potrebama i usmjerenosti na jače strane pojedinca. U tretmanu naglasak treba biti na oporavku. Psihičke bolesti nisu doživotne dijagnoze, svatko ima kapacitet za oporavak koji nije odsustvo simptoma. Pri tome je važna interdisciplinarnost i uključivanje onih o kojima se govori – stručnjaka po iskustvu koji trebaju biti sukreatori politika i provedbi intervencija. Takve Peer workere će plaćati zdravstveni sustav.
Marina Vidović istaknula je da su grupe uzajamne pomoći članovima udruga najvažniji oblik podrške jer im dopuštaju biti to što jesu, izraziti se i biti saslušan, biti tu za drugo ljudsko biće, maknuti svoja rješenja i nelagode prema tuđoj boli. Manjak je adolescentskih psihijatara, a 50% poremećaja događa se u adolescenciji i počinje s 15, 16 godina. Djecu treba podučavati socijalno-emocijalnim kompetencijama, a u obrazovanju je veliki naglasak na STEM znanjima. U školama se i dalje kod psihologa ide po kazni jer dijete odskače po nečemu, a ne uči se djecu kako postaviti osobne granice, kako izraziti ljutnju, kako žalovati, te kako izgleda zdrav emocionalni odnos. Sustav obrazovanja ne prepoznaje da je ulaganje u mentalno zdravlje nužno, a u društvu prevladava imperativ stjecanja bez obzira na to koliko je pojedincu pri tome teško što vodi u mentalnu bolest. Ako želimo unaprijediti mentalno zdravlje, potrebno je drugačije promišljati o vrijednostima i kvaliteti života.
Antonela Golobić govorila je o svom iskustvu borbe s depresijom pri čemu je navela izrazito zabrinjavajuće i neodgovarajuće reakcije djelatnika hitnih službi koji budu prvi kontakt osobi u stanju psihosocijalne krize. Tako je djelatnica hitne suicidalnoj osobi rekla da nazove prijateljicu, a policajka da je nezahvalna i da joj zapravo nije ništa. U zdravstvenom sustavu nailazila bi na komentare da ne može imati nikakve probleme jer ima samo 22 godine.
Nužna je edukacija hitnih službi kako se ponašati prema osobama s različitim vrstama invaliditeta i osobama s mentalnim teškoćama jer tijekom svog obrazovanja nisu imali nikakvu edukaciju.
Savez poziva građane da više o kampanji NAŠI GLASOVI ZA MENTALNO ZDRAVLJE poprate na web stranici, Facebooku i Instagramu, te da izađu na izbore 9. lipnja i iskoriste svoj glas i daju povjerenje osobi koja će ući u EU parlament i uključiti se u inicijative, grupe i koalicije za zaštitu mentalnog zdravlja na razini EU.
Cilj organizacije okruglog stola bio je okupiti stručnjake, aktiviste i zainteresirane pojedince kako bi u razgovoru o izazovima i mogućnostima u zaštiti prava ranjivih skupina podijelili iskustva i primjere dobre prakse
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Pravnim fakultetom Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i DKolektivom organizirali su dana 28. lipnja 2024. godine okrugli stol pod nazivom ‘Zaštita prava ranjivih osoba s posebnim naglaskom na žene, osobe s duševnim smetnjama i LGBTIQ+ populaciju‘.
Na okruglom stolu je prisustvovala savjetnica pravobranitelja Tatjana Kukec iz Područnog ureda Osijek.
Okrugli stol održan je u prostoru Vijećnice Pravnog fakulteta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a isti je bilo moguće pratiti i putem videolinka.
Panelisti i panelistice okruglog stola bili su: Ksenija Turković, Sunčana Roksandić i Dario Čepo s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Anita Blagojević s Pravnog fakulteta Osijek, Lejla Šehić Relić iz DKolektiva – organizacije za društveni razvoj, Nina Sauerborn iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, dok se stručnjakinja iz SAD-a, Dara Parvis s Temple Universityja, sudjelovanju na okruglom stolu pridružila putem videolinka, kao i predstavnici Američke ambasade koji su okrugli stol pratili na isti način.
Cilj organizacije okruglog stola bio je okupiti stručnjake, aktiviste i zainteresirane pojedince kako bi u razgovoru o izazovima i mogućnostima u zaštiti prava ranjivih skupina podijelili iskustva i primjere dobre prakse.
Tijekom projekta izrađene su četiri slikovnice, održana je predstava i brojne edukacije kao i radionice, te psiho-socijalne grupe podrške za članove. Predstava je postala edukativni resurs za širu zajednicu poboljšavajući razumijevanje i prihvaćanje različitosti
Povodom završetka ESF projekta ‘Pametna udruga – pokretač promjena u zajednici’, čiji je nositelj Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka u suradnji s partnerskim organizacijama Centarom za rehabilitaciju Rijeka i Udrugom za sindrom Down – Rijeka 21, održana je 26. lipnja 2024. godine press konferencija projekta u prostoru Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku.
Nakon konferencije održana je predstava ‘Pametna Udruga’ koja je rezultat dubokog angažmana nositelja projekta s partnerima.
Predstava je osmišljena prema sadržaju četiri slikovnice koje je stvorila Ivanka Pejić, dugogodišnja suradnica udruge s 28 godina iskustva u radu s djecom i osobama s poremećajem iz spektra autizma. Likovnu obradu slikovnica odradili su studenti volonteri s profesoricama mentoricama.
-Kazališna predstava temelji se na slikovnicama. Scenografiju predstave osmislili su studenti volonteri s Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci dok su njihovi kolege sa studija Glume zaduženi za oživljavanje slikovnica na sceni. Kroz edukativnu predstavu unaprijedili smo razumijevanje i prihvaćanje različitosti unutar zajednice. Pružili smo djeci s razvojnim teškoćama alat za lakše savladavanje socijalnih vještina kroz interaktivne prikaze. Osim toga, predstava je postala edukativni resurs za širu zajednicu poboljšavajući razumijevanje i prihvaćanje različitosti – kazali su organizatori i dodali kako je kazališna predstava inspirirana stvarnim pričama i slikovnicama dodatno obogatila i obilježila sam završetak projekta, dok su edukativne inicijative i radionice ostavile trajan pečat na sve sudionike i korisnike projekta.
Projektom su pokazali da zajedničkim naporima mogu stvoriti pozitivne promjene u društvu te nastavljaju raditi na unapređenju kvalitete života svih građana, bez obzira na njihove individualne potrebe i izazove.
Projekt je uključivao i edukaciju iz bihevioralne analize, usavršavanje engleskog jezika te edukacijski program OCD-a. Ove edukacije imale su za cilj poboljšanje kvalitete podrške, efikasnosti rada te unaprjeđenje suradnje, što predstavlja ključni temelj za daljnji rast i razvoj.
Održane su frizerske radionice, radionice rekreativnih vježbi, radionice izrade nakita i sapuna te radionice izrade ukrasnih vaza. Cilj ovih radionica bio je pružiti praktične vještine, potaknuti kreativnost, te unaprijediti socijalne i motoričke vještine kroz suradnju i interakciju.
Psiho-socijalne grupe podrške za članove pružile su emocionalnu podršku te izgradnju zajednice među roditeljima djece s teškoćama. Roditelji su stekli veće razumijevanje i strategije za suočavanje s izazovima, što je rezultiralo jačom podrškom unutar obitelji i bolje povezanim zajednicama.
Projekt ‘Pametna udruga – pokretač promjena u zajednici’ financiran je u okviru Europskog socijalnog fonda, u sklopu prioritetne osi 4. Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. ‘Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice’.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 65.282,50 eura, a trajanje projekta bilo je 18 mjeseci, od 30. prosinca 2022. do 30. lipnja 2024. Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka, u partnerstvu s Udrugom za sindrom Down – Rijeka 21 i Centrom za rehabilitaciju Rijeka, aktivno je sudjelovala u provedbi projekta s ciljem pronalaženja najboljih rješenja za zajednicu koja uključuje osobe s autizmom i Down sindromom te njihove obitelji.
U programu Ljetnih dana mladih Downića sudjelovalo je oko 40 djece i mladih iz sedam županija Hrvatske i Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore. Kako bi sve dobro prošlo imali su 30-ak volontera
Prošlog petka, 21. lipnja pa do nedjelje, 23. lipnja 2024. godine održani su 3. Ljeti dani mladih Downića. Trodnevno druženje u splitskom Sportskom centru ‘Pomak’ održano je uz likovne radionice, društvene i sportske igre za djecu i mlade s Down sindromom. U programu je sudjelovalo oko 40 djece i mladih.
– Kako svake godine povećavamo svoju međunarodnu obitelj s Downovim sindromom, ove godine su sudjelovali djeca i mladi iz sedam županija Hrvatske te Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore.
Njihova sreća je ono što nas motivira da se trudimo te je povratna informacija koju imamo da su djeca s osmjesima došla kući, a neki su htjeli ostati jer su željeli još. Bilo je i suza na rastanku jer nam je svima bio težak budući da se lako vezati za naše sudionike i količinu sreće i ljubavi koju imamo na projektu. Vjerujemo da se kod nas sklapaju životna prijateljstva – kazala nam je Ina Barić Požnjak, predsjednica Humanitarne udruge Adonis koja stoji iza ovog projekta.
Kako bi sve prošlo dobro imali su 30-ak volontera.
– Od 21. do 23. lipnja 2024. godine održali smo radionice u Sportskom centru Pomak čiji su potpisnici kineziolog Tea Mikelić i STEAM radionice čiji su potpisnici Ivana Bogdanović i Ina Barić Požnjak. Radili smo na magnetizmu, elektricitetu i kemijskim reakcijama te pričali o Nikoli Tesli.
Pjevali smo, plesali, sa sudionicima i njihovim roditeljima obišli Split i Trogir i vozili se na Čiovu brodovima uz pomoć turističke vodičice Anite Birimiše i caffe bara Flashback /Trogir rent a boat, a sve nas je vozio Čagalj tours – provela nas je kroz događanja Barić Požnjak.
Posebno je naglasila radionicu Obrtničke Škole koju su vodile Ivuša Muselin, Ana Kujundžić , te iz Obrtničke škole Požega, ujedno i mama jednog divnog mladića koji je dio ove priče, Katarina Bajt.
Sama modna revija održana je u hotelu President u Solinu, a izlagači revije bili su višegodišnji suradnici Olja Einfalt, Šime Kovačević, Obrtnička škola i Blu Aureus iz Trogira. Modeli su jasno bili mladi sa sindromom Down koji su pozornicom koračali poput profesionalaca.
Između izlazaka je nastupao plesni studio Dimache, poznatih koreografa i baletnog para splitskog HNK Remusa i Sanje Dimache.
Kažimo još da je Humanitarna udruga Adonis osnovana krajem 2022. godine u Zagrebu. Postoji kako bi poboljšali kvalitetu života djece i mladih s poteškoćama u razvoju te djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. To rade tako da osiguravaju konkretan edukativan sadržaj kroz radionice.
Kroz projekte rade na senzibiliziranju javnosti, prihvaćanju razlika i stvaranju tolerantnijeg okruženja za mlade.
Primjenjuju sve pozitivne vrijednosti koje djeca nauče kroz projekte i edukaciju kao i sportsko – zabavne susrete. Glavni cilj ove udruge je unaprjeđenje kvalitete življenja mladih s fizičkim i intelektualnim teškoćama i mladih bez roditeljske skrbi, kao i osnaživanje prava i integracije mladih osoba s fizičkim i intelektualnim teškoćama.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.
Gastro kutakprije 8 mjeseci
Gastro kutakprije 8 mjeseci
Gastro kutakprije 4 mjeseca
Vijestiprije 7 mjeseci
Gastro kutakprije 5 mjeseci
Gastro kutakprije 5 mjeseci
Gastro kutakprije 5 mjeseci
Gastro kutakprije 3 mjeseca
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.