Ove godine financirat će se ukupno 52 projekta koje je prijavilo 46 udruga, za što je u županijskom proračunu osigurano 173.400,00 eura, odnosno 57 posto više sredstava u odnosu na lani

Istarska županija je značajno povećala sredstva namijenjena za projekte u zdravstvu i socijalnoj skrbi, izdvojivši 57 posto više sredstava nego prethodnih godina.

Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Istarske županije od 2021. do 2024. godine strateški je dokument upravljanja lokalnom zdravstvenom zaštitom i socijalnom skrbi, temeljem kojeg je Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije raspisao Javni natječaj za financiranje projekata iz područja zdravstva i socijalne skrbi u Istarskoj županiji u 2024. godini.

Ugovore s dobitnicima sredstava u srijedu je, u Poduzetničkom centru Coworking Pula, potpisao istarski župan Boris Miletić. Konkretno, ove godine financirat će se ukupno 52 projekta koje je prijavilo 46 udruga, za što je u županijskom proračunu osigurano 173.400,00 eura, odnosno 57 posto više sredstava u odnosu na lani.

Župan Miletić je izrazio zadovoljstvo što je Županija i ove godine mogla značajno povećati sredstva za navedenu namjenu.

– Od samog početka mandata jasno smo definirali prioritete, a to su obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, što smo potvrdili i konkretnim djelima, a ne samo riječima. U prilog tomu govori i činjenica da je Istarska županija u 2023. godini bila vodeća na razini države upravo po izdvajanjima za zdravstvo, što je pokazala sveobuhvatna analiza portala Župan.hr.

Podsjetit ću da smo u ovoj godini dodijelili i preko 1,3 milijuna eura za programe ustanova i udruga iz područja socijalne skrbi, a ugovore smo potpisali u Pazinu – rekao je župan, koji je predstavnicima udruga uputio zahvalu na humanosti i svemu što rade za druge.

Zahvalama se pridružila i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije Gordana Antić.

– Danas je Međunarodni dan brige o sebi, a ovdje su prisutni ljudi koji brinu o drugima što je danas rijetkost. Vi ste one posebne osobe zbog kojih se isplati sve ono što radimo – kazala je pročelnica.

Ova odluka Istarske županije reflektira sve veću svijest o važnosti ulaganja u zdravlje i dobrobit zajednice, te pokazuje predanost lokalne vlasti u stvaranju boljih uvjeta za život svojih građana. Povećanje sredstava bit će ključni faktor u unapređenju kvalitete usluga i osiguravanju dostupnosti potrebne skrbi za sve građane, posebice za najranjivije skupine.

Više o natječaju i dobitnicima sredstava doznajte ovdje.

Produktivnost na radnom mjestu kao i broj sati rada teme su koje na domaćem i svjetskom tržištu vode stoljećima pokreću velike rasprave

Sve je započelo davne 1817. godine kada je Robert Owen uvidio da ljudi nisu produktivni 10 ili 16 sati koliko je tada trajao radni dan. Iako njegova kampanja u to doba nije urodila plodom, upravo je on zaslužan za podizanje svijest o ovom gorućem problemu. Njegova ideja zaživjela je tek 1914. kada je Ford Motor Company ‘srezao’ radne sate na vrijeme koje i danas poznajemo.

Zbog sve većeg obima posla, porasta količine informacija i zahtjevnosti radnih zadataka, produktivnost na radnom mjestu danas je jedna od glavnih tema na tržištu rada. Je li točna tvrdnja da smo u danu produktivni svega 4 do 5 sati, pokušao je saznati MojPosao portal (koji posluje unutar Alma Career grupacije) u istraživanju provedenom na preko 800 ispitanika.

Produktivni smo manje od 6 sati u danu, ostatak vremena družimo se s kolegama

Nešto manje od polovice ispitanika (47%) priznalo je kako su na poslu najčešće produktivni manje od 6 sati u danu, trećina je izjavila (37%) da im produktivnost traje 6 do 8 sati dnevno, a čak 16% ispitanika produktivno je i više od 8 sati.

Kada su ispitanike pitali što sve rade za vrijeme radnog vremena, pokazalo se da je polovica njih (51%) neproduktivna 2 ili više sati u danu, dok je prosječno vrijeme ‘zabušavanja’ 2 i pol sata.

Najviše vremena tijekom dana zaposlenicima odlazi na druženje s kolegama, u prosjeku 43 minute, zatim na surfanje na internetu 29 minuta te dopisivanje s prijateljima i obitelji za što potroše 21 minutu.

Najmanje vremena zaposlenicima odlazi na privatne telefonske razgovore, 14 minuta (to su vjerojatno zamijenili s dopisivanjem), obavljanje privatnih poslova izvan ureda na koje potroše 15 minuta. Zanimljivo je i relativno neočekivano, kako na društvene mreže ispitanici troše svega 17 minuta svoga vremena.

Druženje s kolegama, unatoč uvriježenom mišljenju, ne odvija se vani po kafićima, barem ne u većini slučajeva. Tek svaki četvrti ispitanik s kolegama odlazi na kavu (24%). Za razliku od njih, ostali ispitanici svoje mjesto za druženje pronalaze u zajedničkim prostorima tvrtke (62%) ili u samom uredu (50%), a tek ponekad (25%) druženje postane ‘produžena’ pauza za obrok. Međutim, ispitanici ističu kako se razgovori na vrijeme takvih ‘pauza’ najčešće svode na one poslovne.

Za vrijeme radnog vremena najčešće obavljamo neodgodive privatne obveze

Iako privatne poslove izvan ureda obavlja tek polovica ispitanika (51%), takve situacije su i rijetke – nekoliko puta mjesečno ili rjeđe. Najčešće uključuju neke neodgodive obaveze kao što su odlasci liječniku ili ishođenje osobnih dokumenata.

Aktivnosti koje nisu vezane uz posao ispitanici prvenstveno koriste kao odmor od radnih zadataka (65%). Trećina ispitanika (34%) trati vrijeme na ostale aktivnosti jer smatraju da nisu dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju, dok ih slično toliko (32%) smatra kako za privatne poslove nemaju vremena nakon radnog dana te ih moraju obaviti u radno vrijeme. Svaki četvrti ispitanik (25%) na poslu jednostavno nema dovoljno posla pa vrijeme krati drugim stvarima, a svaki peti (20%) izjavljuje kako su mu zadaci koje ima dosadni i ne motivirajući.

Većinu ispitanika (76%) nadređeni nije ‘uhvatio’ u neradu – barem ne onom nedopuštenom. Sukladno tome, čak i kada su bili uhvaćeni, nije bilo posljedica jer se najčešće radilo o druženju s kolegama. Međutim, manji dio ispitanika bio je uhvaćen u nekim aktivnostima koje se nadređenom nisu svidjele te je uslijedila usmena opomena, a u četiri slučaja čak i otkaz.

Jesmo li zadovoljni svojom produktivnošću?

Iako nam svima treba predah od posla, dvije trećine ispitanika (63%) izjavljuje kako aktivnosti nevezane za posao ne utječu na njihovu produktivnost. Svaki četvrti ispitanik (26%) izjavio je kako takve aktivnosti povećavaju njihovu produktivnost, dok ih je 11% priznalo da im takve ‘smetnje’ smanjuju produktivnost tijekom radnog dana.

Općenito gledajući, polovica ispitanika (50%) zadovoljna je svojom produktivnošću, četvrtina (24%) smatra kako bi mogli biti produktivniji, dok ih 26% smatra da su i previše produktivni te da bi trebali usporiti.

Rast produktivnosti poslodavci bi kod ispitanika mogli postići višim plaćama (69%) ili zanimljivijim radnim zadacima (45%). Veća svrhovitost radnih zadataka kao i priznanje nadređene osobe povećalo bi produktivnost kod svakog trećeg ispitanika (35%, odnosno 34%). Općenito bolji odnos s nadređenim doveo bi do povećanja produktivnost kod četvrtine (26%) ispitanika, dok je najmanje onih koji bi postali produktivniji zbog poboljšanih odnosa s kolegama (21%).

Osim ovih načina, ispitanici navode i bolju organizaciju rada, rad od kuće te skraćeni radni tjedan kao načine povećanja produktivnosti.

Izvor: MojPosao

Centar će se protezati na čak 3000 kvadratnih metara, imat će 122 kreveta za smještaj, a pružat će se i izvaninstitucijske usluge za  274 korisnika. Cijena smještaja i boravka će, kažu, biti značajno niža od tržišne

Uskoro kreću radovi na najvećem socijalnom projektu Grada Đurđevca i đurđevačke Podravine, Izgradnja i opremanje Centra za starije osobe Đurđevac u partnerstvu s Koprivničko-križevačkom županijom i susjednim općinama.

Naime, na 17. sjednici Gradskog vijeća gradski vijećnici su dali suglasnost gradonačelniku Grada Đurđevca za prihvaćanje ponude građevinske tvrtke Tekton construction d.o.o. iz Svete Nedelje. Temeljem provedenog otvorenog postupka javne nabave, od četiri pristigla domaća i strana ponuditelja, njihova je ponuda utvrđena kao najpovoljnija te se uskoro očekuje potpis ugovora o izvođenju radova, a nakon toga i sam početak radova.

Bespovratna sredstva za provedbu ovog velikog i važnog projekta osigurana su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uz potporu Grada Đurđevca i dodatnih modela financiranja i sredstava partnera.

Projekt će podršku i financiranju imati i od Koprivničko-križevačke županije, kao i nekoliko okolnih općina koj će sufinancirati boravak korisnika sa svog područja. Plan je da gradnja krene ujesen, a Centar bi svoja vrata trebao otvoriti nakon godinu dana.

Za smještaj u Centru već je sad veliki interes među starijim Đurđevčanima, a podršku mu je dalo i 8 okolnih općina koje su iskazale potrebu za ovakvim tipom smještaja i usluga za svoje stanovnike: općina Molve, Novo Virje, Ferdinandovac, Kalinovac, Podravske Sesvete, Virje, Gola i Novigrad Podravski.

Centar će se protezati na čak 3000 kvadratnih metara, imat će 122 kreveta za smještaj, a pružat će se i izvaninstitucijske usluge za  274 korisnika. Cijena smještaja i boravka će, kažu, biti značajno niža od tržišne.

Ukupna vrijednost projekta je 6.829.639,49 eura, a trajat će do 30. lipnja 2026. godine.

Anita Blažinović