U Hrvatskoj je, prema Nacionalnom registru osoba sa šećernom bolešću CroDiab, u 2023. godini zabilježeno 395.058 osoba s dijabetesom. Budući da istraživanja pokazuju kako gotovo 40 posto oboljelih još uvijek nema postavljenu dijagnozu, procjenjuje se da je stvarni broj oboljelih u Hrvatskoj veći od 600.000.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se svake godine 14. studenoga s ciljem podizanja globalne svijesti o dijabetesu, važnosti prevencije, ranog otkrivanja i pravilnog liječenja ove bolesti. Ovaj dan prvi je put obilježen 1991. godine u organizaciji Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao odgovor na sve veći broj slučajeva dijabetesa širom svijeta.

Tema za Svjetski dan šećerne bolesti od 2024. do 2026. godine je ‘Šećerna bolest i dobrobit’. Naglašava se potreba za pristupom kvalitetnoj skrbi i podršci osobama s dijabetesom kako bi im se omogućio kvalitetan i ispunjen život unatoč bolesti. Upravljanje dijabetesom često predstavlja svakodnevni izazov, stoga je važno usmjeriti se na tjelesnu i mentalnu dobrobit oboljelih, uz osiguranje potrebnih resursa i podrške.

Nažalost, liječenje dijabetesa često se usredotočuje isključivo na kontrolu razine šećera u krvi, što može dodatno opteretiti oboljele. Ove godine se želi staviti dobrobit u središte brige za dijabetes i time pokrenuti pozitivne promjene za sve osobe koje žive s ovom bolešću.

Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), u svijetu je 2021. godine živjelo 537 milijuna odraslih osoba u dobi od 20 do 79 godina sa šećernom bolešću, a taj broj bi mogao porasti na 643 milijuna do 2030., te na 783 milijuna do 2045. godine.

U Hrvatskoj je, prema Nacionalnom registru osoba sa šećernom bolešću CroDiab, u 2023. godini zabilježeno 395.058 osoba s dijabetesom. Budući da istraživanja pokazuju kako gotovo 40 posto oboljelih još uvijek nema postavljenu dijagnozu, procjenjuje se da je stvarni broj oboljelih u Hrvatskoj veći od 600.000. Šećerna bolest je u 2022. godini bila četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, s udjelom od 7,8 posto.

Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti, danas, u četvrtak, 14. studenoga, Dom zdravlja Zagreb – Centar organizira akcije na nekoliko lokacija: Dugave, Siget, Kruge, Runjaninova, Martićeva, Zapruđe i Remetinec. Od 11 do 13 sati, liječnici, ljekarnici i patronažne sestre razgovarat će s građanima, mjeriti razinu šećera u krvi i krvni tlak te pružati korisne informacije o prevenciji i upravljanju dijabetesom.

Pneumonija je infekcija pluća uzrokovana bakterijama, virusima ili gljivicama, a simptomi uključuju kašalj, povišenu temperaturu, otežano disanje i bol u prsima

Svjetski dan svjesnosti o pneumoniji obilježava se svake godine 12. studenog. Ovaj dan ima za cilj podizanje globalne svijesti o pneumoniji, bolesti koja je vodeći uzrok smrtnosti među djecom mlađom od pet godina te ozbiljna prijetnja zdravlju starijih osoba i osoba s oslabljenim imunitetom.

Svjetska kampanja podizanja svijesti o pneumoniji ‘Pneumolight’ je neprofitni petogodišnji projekt (2020.-2024.) čiji je glavni cilj podizanje svijesti o pneumoniji, posebno među zdravstvenim radnicima i široj javnosti.

Pneumonija je infekcija pluća uzrokovana bakterijama, virusima ili gljivicama, a simptomi uključuju kašalj, povišenu temperaturu, otežano disanje i bol u prsima.

Sprečavanje pneumonije moguće je kroz nekoliko ključnih koraka, a prvi je cijepljenje. Postoje cjepiva protiv bakterija Streptococcus pneumoniae, koje su čest uzrok pneumonije. Cjepiva su posebno preporučljiva za djecu, starije osobe i osobe s oslabljenim imunitetom.

Virus gripe također može izazvati komplikacije koje povećavaju rizik od bakterijske pneumonije. Cijepljenje protiv gripe smanjuje rizik od obolijevanja.

Cijepljenje protiv Haemophilus influenzae tipa b (Hib) pomaže u prevenciji infekcija koje mogu uzrokovati pneumoniju kod djece.

Svakako održavajte dobru higijenu, perite ruke i ne dodirujte lice jer dodirivanje nosa, usta ili očiju može olakšati ulazak mikroorganizama u tijelo. Prekrivajte usta prilikom kašljanja i kihanja.

Prakticirajte zdrav način života. Hrana bogata vitaminima i mineralima (posebno vitaminima C i D) jača imunološki sustav i smanjuje podložnost infekcijama.

Hidratacija pomaže održati sluznicu dišnih puteva vlažnom i otpornijom na infekcije.

Aktivnost jača imunološki sustav i pomaže u održavanju općeg zdravlja.

Imajte na umu da pušenje oštećuje pluća i povećava rizik od infekcija, a alkohol može oslabiti imunološki sustav.

Osobe s kroničnim bolestima, poput dijabetesa ili bolesti srca i pluća, trebaju redovito pratiti svoje stanje jer su sklonije komplikacijama poput pneumonije. Pravovremena terapija i nadzor liječnika ključni su za smanjenje rizika.

Kvaliteta zraka može značajno utjecati na dišni sustav. Prostorije je važno redovito provjetravati, a u područjima s visokim stupnjem zagađenja preporučljivo je koristiti zračne filtre ili nositi zaštitne maske.

Nastojte dobro spavati i dovoljno odmarati jer stres i nedostatak sna mogu oslabiti imunitet, pa su dovoljno odmora i tehnike za smanjenje stresa korisne za otpornost organizma na infekcije.

Pridržavanje ovih smjernica pomaže u smanjenju rizika od pneumonije i jača opću otpornost na infekcije dišnog sustava.

Podrška oboljelima od psorijaze uključuje razumijevanje, smanjenje stigme i pružanje emocionalne podrške. Svaka osoba može pomoći širenjem informacija o psorijazi, sudjelovanjem u kampanjama ili poticanjem drugih da se educiraju o bolesti. Zajednički napori omogućuju oboljelima bolji pristup zdravstvenoj skrbi i podršci te poboljšavaju kvalitetu njihovog života

Svjetski dan psorijaze obilježava se svake godine 29. listopada kako bi se podigla svijest o ovoj kroničnoj, neizlječivoj bolesti koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta.

Ovaj dan posvećen je edukaciji javnosti, smanjenju stigme i podršci oboljelima, naglašavajući kako psorijaza nije samo stanje kože već ozbiljan zdravstveni problem koji može utjecati na mentalno i emocionalno zdravlje, radnu sposobnost i opće životno zadovoljstvo.

Tema Svjetskog dana psorijaze 2024. usmjerena je na poboljšanje pristupa liječenju i jednakim mogućnostima za sve oboljele. Iako su dostupni različiti oblici liječenja, mnogi oboljeli i dalje nemaju pristup odgovarajućoj skrbi zbog financijskih, geografskih ili drugih prepreka.

Cilj je usmjeriti pozornost na globalne napore za osiguranje dostupnosti tretmana i podrške za svakoga, bez obzira na mjesto stanovanja ili socioekonomski status.

Psorijaza je kronična autoimuna bolest kože koja uzrokuje ubrzani rast stanica kože, što dovodi do stvaranja crvenih, ljuskavih i ponekad bolnih područja na koži. Ova stanja, koja nazivamo plakovima, najčešće se pojavljuju na laktovima, koljenima, tjemenu i donjem dijelu leđa, ali mogu se javiti i na bilo kojem dijelu tijela.

Psorijaza nije zarazna, ali može značajno utjecati na kvalitetu života zbog vidljivih promjena na koži, nelagode i svrbeža.

Postoji nekoliko vrsta psorijaze.

Plak psorijaza je najčešći oblik koji uzrokuje suha, crvena područja prekrivena srebrnkastim ljuskama.

Gutatna psorijaza ili manji, točkasti osipi koji se često javljaju nakon bakterijske infekcije, poput streptokoka.

Inverzna psorijazu prati crvenilo koje zahvaća područja tijela s naborima kože (pazuhe, prepone).

Pustularna psorijaza je rijetki oblik s bijelim mjehurićima ispunjenim gnojem, najčešće na rukama i stopalima.

Eritrodermična psorijaza – težak oblik koji može pokriti cijelo tijelo, uzrokujući intenzivan crvenkast osip i osjećaj peckanja.

Psorijaza se smatra genetski nasljednom bolešću. Kod oboljelih dolazi do poremećaja imunološkog sustava koji potiče brzu proizvodnju stanica kože, što dovodi do nakupljanja i upalnih procesa. Uz genetske čimbenike, okidači mogu biti stres, infekcije, oštećenja kože, pušenje, alkohol, te određeni lijekovi.

Simptomi psorijaze razlikuju se od osobe do osobe, no najčešći simptomi uključuju crvenilo kože prekriveno srebrnastim ljuskama, suha i ispucala koža koja može krvariti, svrbež, peckanje i bol, zadebljani, ispucali nokti (kod psorijaze noktiju), otečeni i bolni zglobovi (kod psorijatičnog artritisa)

Psorijaza se dijagnosticira kliničkim pregledom kože, a ponekad se rade dodatni testovi ili biopsije kako bi se isključile druge bolesti. Liječenje ovisi o vrsti i težini simptoma.

Psorijaza može imati značajan utjecaj na mentalno zdravlje, uzrokujući depresiju, anksioznost i društvenu izolaciju. Edukacija, psihološka podrška i povezivanje s grupama podrške važni su dijelovi liječenja kako bi se osoba nosila s emocionalnim izazovima koje bolest donosi.

Redovito praćenje i razgovor s dermatologom mogu pomoći u pronalaženju odgovarajuće terapije koja će ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života oboljelih od psorijaze.