Specifične teškoće učenja uključuju disleksiju, disgrafiju i diskalkuliju. Učenici s diskalkulijom imaju teškoće u razumijevanju brojeva i matematičkih koncepata

Poslušaj članak

Procjenjuje se da 5 do 8 posto djece ima diskalkuliju, a unatoč ovom poremećaju, imaju normalne ili čak iznadprosječne sposobnosti u drugim područjima.

Budući da se diskalkulija rjeđe istražuje i stručno spominje, u ponedjeljak je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu po prvi put u Hrvatskoj obilježen Međunarodni dan diskalkulije.

Obilježavanje je organizirao Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u suradnji sa Sekcijom za čitanje, pisanje i matematiku udruge studenata logopedije Logomotiva.

Brojnim stručnjacima i studentima zanimljiva izlaganja održali su voditeljica Vijeća studija logopedije Mirjana Lenček i asistentica na Odsjeku za logopediju Marija Jozipović Magdalena Ivanko, nastavnik geografije i povijesti iz IX. gimnazije Fran Alilović te studenti udruge Logomotiva.

U izlaganjima su predavači govorili o današnjim spoznajama o diskalkuliji i kako pristupiti ovom poremećaju u obrazovnom kontekstu.

Redovita profesorica u trajnom zvanju s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Mirjana Lenček istaknula je da se diskalkulija dijagnosticira u školskoj dobi nakon što su djeca izložena formalnoj matematici.

– Obilježja diskalkulije najčešće prepoznaju roditelji i nastavnici, a probleme dijagnosticiraju logopedi. Logoped je stručnjak koji radi na prevenciji, savjetovanju, dijagnostici i terapiji te pruža podršku učenicima s diskalkulijom, njihovim roditeljima i nastavnicima. Također informira širu javnost o osobitostima diskalkulije i surađuje s nastavnicima u prilagodbama i provođenju individualiziranih postupaka u radu s učenicima s diskalkulijom – objasnila je Lenček.

Naglasila je da su već u počecima formalnog usvajanja matematike kod djece s diskalkulijom vidljive teškoće u razumijevanju količina i povezivanju količina i brojeva, problemi u svladavanju osnovnih matematičkih operacija (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) te općenito problemi u svladavanju matematičkih znanja, koncepata i matematičkog jezika. Djeca s diskalkulijom mogu imati dodatne teškoće, ali i ne moraju.

– Ponekad postoje komorbiditeti diskalkulije i drugih poremećaja. Nije rijetkost zajednička pojavnost diskalkulije i disleksije, kao ni diskalkulije i razvojnog jezičnog poremećaja te nekih drugih poremećaja, primjerice poremećaja iz spektra autizma – pojasnila je Lenček.

Naglasila je da su djeci s diskalkulijom u pravilu potrebne prilagodbe kroz sadržaje redovitog programa s individualiziranim postupcima koji uključuju multisenzorički pristup i primjenu različitih metoda koje olakšavaju usvajanje matematike. Osvrnula se i na razumijevanje sredine i nastavnika prema djeci s diskalkulijom.

– Nije rijetkost da se fenomen diskalkulije ne razumije i ne prepoznaje, pa djeca s diskalkulijom ne nailaze na razumijevanje sredine. Međutim, to se sve više mijenja, a razumijevanje i prepoznavanje diskalkulije sve su prisutniji – rekla je Lenček. Nažalost, djeca s diskalkulijom suočena su s neopravdanim predrasudama.

– Nije rijetkost da ih se smatra ‘bedastima’ ili ‘manje sposobnima’, iako se radi o djeci urednog intelektualnog funkcioniranja. Kao i sva ostala djeca, uspješni su u drugim područjima, a mogu biti i nadareni – istaknula je Lenček.

U povodu Međunarodnog dana diskalkulije, čije bi obilježavanje u Hrvatskoj trebalo postati tradicija, profesorica Lenček poslala je snažnu poruku svim nastavnicima i roditeljima kako bi se pomoglo djeci s diskalkulijom i unaprijedila kvaliteta njihova života.

– Ako ste zabrinuti i sumnjate da vaše dijete ima diskalkuliju, potražite logopeda. Logopedski pregled ne boli, nije opasan, a pravovremeno prepoznavanje ovog poremećaja može bitno utjecati na akademski uspjeh i cjeloživotni ishod – poručila je Lenček.

Zanimljivo izlaganje o povezanosti geografije i matematike s ciljem usvajanja gradiva kod djece s diskalkulijom održali su Magdalena Ivanko i Fran Alilović. Naime, matematika i geografija povezane su kroz različita područja, primjerice kartografiju ili demogeografiju.

– Geografija se kao znanost u svojim mjerenjima oslanja na matematiku, pa je za pretpostaviti da će učenici s diskalkulijom imati teškoća u usvajanju dijela sadržaja iz predmeta geografije. Ona zahtijeva izračun različitih podataka, njihovu interpretaciju i grafičke prikaze, kao i razumijevanje specifičnog matematičkog jezika, primjerice pojmova stupanj, širina i dužina – pojasnila je Ivanko.

Učenici s diskalkulijom najčešće imaju teškoća upravo s matematičkim aspektima geografije, pa su prilagodbe vezane uz matematičko-geografske teme ključne. U svojem izlaganju Ivanko i Alilović predstavili su prilagodbu za obradu tematike mjerila karte, koje je definirano kao omjer važan za geografsko predočavanje Zemljine površine na dvodimenzionalnoj podlozi. Omjer u sebi sadrži matematički aspekt zbog računanja te brojevnog zapisa.

– Preračunavanje klasičnog zapisa mjerila jest matematički dio, ali potom sve brojevne podatke interpretiramo unutar geografije, primjerice udaljenost, izrada karte itd. Sama izrada grafičkog mjerila također sadrži matematičke postupke, poput korištenja ravnala i primjene geometrijskih znanja – rekao je Alilović. Naglasio je da je cilj osvijestiti vizualizaciju pojmova pri objašnjavanju ovog postupka kako bi učenici što zornije predočili postupak te rastaviti postupak na korake kako bi ga lakše pratili.

– Vizualizacija sadržaja jedan je od ključeva za razumijevanje matematičkih koncepata u geografiji, ali i u drugim znanstvenim disciplinama i nastavnim predmetima – zaključila je Ivanko.

Svima kojima je zdravlje na prvom mjestu, preporučamo da se odazovu na bar jednu od ovih hvale vrijednih akcija HZJZ-a

Poslušaj članak

Podatak da svaka četvrta osoba od 18 do 24 godine ima problema s prekomjernom težinom zaista je zastrašujuć. Hrvatski zavod za javno zdravstvo već godinama upozorava na ovaj gorući zdravstveni problem.

Upravo zato, povodom Svjetskog dana debljine koji se obilježava 4. ožujka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo održava Dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti.

Događanje će se održati u Edukacijskom Centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s početkom u 10, pa sve do 18 sati. Ovom prigodom pozivaju sve punoljetne osobe koje žele osvjestiti problem debljine da se odazovu na predavanje i osvijeste sebi, ali i svima oko sebe, koliko je debljina opasna po život svakog pojedinca.

S obzirom na to da je edukacija jedan od ključnih mehanizama za osvještavanje problema, kako za sve bolesti, tako i za debljinu, u sklopu Dana otovrenih vrata HZJZ je odlučio pozvati stručnjake iz tog podrčja u svoj Centar, kako bi se svi zainteresirani mogli posavjetovati s njima.

Svima prisutnima koji se bore s debljinom ili ih samo zanima koje preventivne radnje napraviti da do nje ne dođe, na raspolaganju će biti nutricionisti, psiholozi, kineziolozi i sanitarni inžinjeri.

Oni će svojim iskustvom pokušati pomoći okupljenima u borbi protiv pretilosti, ali i u svim popratnim problemima koje ova borba sa sobom donosi. Posjetitelji će moći dobiti uvid u svoju tjelesnu kompoziciju te kratko savjetovanje o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i promjeni životnog stila.

Između ostalog, u sklopu oblježavanja Svjetskog dana debljine, 11. ožujka održana će biti javnozdravstvena akcija pod nazivom ‘Što kaže vaga’.

Akcija će se održati u prostorijama Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu,  

Cilj spomenute akcije je podignuti svijest o važnosti prevencije debljine u studentskoj populaciji s obzirom da svaka četvrta osoba u dobi od 18 do 24 godine u Republici Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. U okviru akcije održat će se panel predavanje na temu debljine i promicanja zdravih navika. Nakon panela uslijedit će Q&A te kviz.

Osim toga, u sklopu ove akcije održat će se i mjerenje tjelesne kompozicije koje će, onome tko ga bude radio, otkriti koliki je udio masnog tkiva u njegovom tijelu. Uz to će se održati i savjetovanje o tome kako se zdravo hraniti, kao i o važnosti fizičke aktivnosti u prevenciji pretilosti.

Za spomenuto savjetovanje biti će zaduženi djelatnici Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – liječnici, nutricionisti, psiholozi, sanitarni inženjeri.

Ukoliko će to željeti, student će moći proći savjetovanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju, a također će se moći testirati na spolno prenosive bolesti. Postupak testiranja bit će besplatan i anoniman za sve koji ga žele obaviti.

Zadnja javnozdravsvena akcija u okviru obilježavanja Svjetskog dana debljine bit će ‘Hodanjem do zdravlja’, a organizirat će je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Ova akcija provodit će se s ciljem podizanja svijesti građana grada Zagreba o važnosti aktivnog bavljenja tjelesnom aktivnošću te promoviranja inkluzivne staze koja je izgrađena i uređena u sklopu Nacionalnog programa ‘Živjeti zdravo’.

Spomenuti događaj održat će se parku Vjekoslava Majera u Zapruđu s početkom u 11 sati.

U okviru spomenutog događaja sudionici će iskusiti čar zajedničkog hodanja, vježbanja na postavljenim vanjskim spravama za vježbanje, a dobiti će i rekvizite za igru na otvorenom.

Svima kojima je zdravlje na prvom mjestu preporučamo da se odazovu na bar jednu od ovih hvale vrijednih akcija HZJZ-a.

Svjetski dan bolesnika podsjeća nas na važnost ljudske solidarnosti i potrebu da bolesnicima pružimo ne samo liječenje, već i suosjećanje, nadu i dostojanstvo u njihovoj borbi s bolešću

Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige za bolesne, zaštite njihovih prava te uloge zdravstvenih djelatnika i volontera koji im pružaju pomoć i podršku.

Ovaj je dan 1992. godine utemeljio papa Ivan Pavao II. kako bi skrenuo pozornost na one koji pate od različitih bolesti te naglasio značaj suosjećanja i solidarnosti prema njima.

Obilježavanje Svjetskog dana bolesnika 2025. godine dolazi s posebnim naglaskom na poruku nade. Papa Franjo pozvao je vjernike da ne zaborave bolesnike te da u svakodnevnom životu imaju na umu njihovu patnju i potrebu za pažnjom i brigom. U svojoj poruci ističe kako bolest može biti prilika za dublji susret s Bogom i bližnjima. Posebno je važno pružiti utjehu onima koji se suočavaju s neizvjesnošću, što predstavlja svakodnevni izazov za bolesnike.

Ovaj dan prilika je da se podsjetimo koliko su zdravstvo, humanost i društvena odgovornost ključni u skrbi za oboljele. Naglašava se potreba za kvalitetnijom zdravstvenom skrbi, dostupnošću liječenja te boljim uvjetima za pacijente i njihove obitelji.

Posebno je značajan za medicinske radnike, volontere i sve koji se brinu za bolesnike, pružajući im ne samo medicinsku skrb, već i emocionalnu podršku. Simbolično, obilježava se na blagdan Gospe Lurdske, zaštitnice bolesnih i patnika u kršćanskoj tradiciji.

Diljem svijeta ovaj se dan obilježava različitim aktivnostima – molitvenim susretima, predavanjima, humanitarnim akcijama i posjetima bolnicama – s ciljem izražavanja podrške oboljelima. Poruka ovog dana jest da svatko može doprinijeti poboljšanju kvalitete života bolesnika, bilo kroz profesionalnu pomoć, volonterski rad ili jednostavno iskazivanje pažnje i razumijevanja.

Svjetski dan bolesnika podsjeća nas na važnost ljudske solidarnosti i potrebu da bolesnicima pružimo ne samo liječenje, već i suosjećanje, nadu i dostojanstvo u njihovoj borbi s bolešću.