Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je susret hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu i veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj kako bi se predstavnici diplomatskog zbora upoznali s očekivanjima i prioritetima u novom legislativnom ciklusu EU institucija

­Na sastanku je, među ostalim, bilo riječi o jačanju konkurentnosti zajedničkog tržišta i otpornosti EU-a na buduće krize i izazove, sigurnosnoj i obrambenoj politici, procesu proširenja, budućim transatlantskim odnosima, zaštiti i poboljšanju zdravlja građana EU-a te promicanju rodne ravnopravnosti.

O tim i ostalim temama veleposlanicima iz više od 30 zemalja, govorili su: Tonino Picula (SDP, S&D), Karlo Ressler (HDZ, EPP), Tomislav Sokol (HDZ, EPP), Marko Vešligaj (SDP, S&D) i Željana Zovko (HDZ, EPP).

Predstavljajući parlamentarne prioritete u odnosu na kontekst sve opasnijeg globalnog okruženja, zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) naglasio je da nova Europska komisija ima odgovornost da se nakon izbora ne nastavi sve po starome.

– Bez smanjenja regulatornog tereta za gospodarstvo, povećanja konkurentnosti i pametnijeg ulaganja u obranu, Europa će nastaviti kaskati za dinamičnijim dijelovima svijeta. Dogovor o novom višegodišnjem proračunu Europske unije i investicijskim prioritetima ključna su zadaća novih europskih institucija jer će uvelike odrediti hoće li Europa biti na razini sigurnosnih, tehnoloških i gospodarskih izazova pred nama – rekao je zastupnik Ressler. 

Zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) osvrnuo se na budućnost translantskih odnosa pod administracijom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, ustvrdivši kako je Europska unija suočena s velikom neizvjesnošću.

– No ono što me čini relativno optimističnim je kvantiteta i kvaliteta naših međusobnih odnosa budući da je EU najveći investitor u američku ekonomiju i obrnuto, Sjedinjene Države su najveći investitor u EU.

O transatlanskim odnosima govorila je i zastupnica Željana Zovko (HDZ, EPP) istaknuvši kako Europa unija treba produbiti partnerstvo sa svojim saveznicima. Kazala je i da EU mora odlučno raditi na jačanju svojih obrambenih kapaciteta i strateške autonomije.

– Ovo nije samo zajednička odgovornost, već i strateški prioritet za Republiku Hrvatsku, koja kao čuvar vanjskih granica Unije ima ključnu ulogu u promicanju proširenja na zapadni Balkan, a posebno na Bosnu i Hercegovinu čija integracija predstavlja temelj mira, sigurnosti i dugoročne stabilnosti cijele Europe.

Politiku proširenja komentirao je i zastupnik Picula koji je rekao kako EU u ovom trenutku ima puno internih problema, ali i da veliki dio zemalja koje žele ulazak u EU nije dovoljno posvećen reformama. Stoga je ustvrdio da ne vjeruje da će biti novih proširenja prije kraja mandata ovog Parlamenta i Komisije.

Osim o geopolitičkim odnosima, zastupnici su govorili i javnim politikama EU-a u  kontekstu jačanja konkurentnosti zajedničkog tržišta. Tako je zastupnik Marko Vešligaj (SDP, S&D) podsjetio da se europska poljoprivreda suočava s nizom izazova kao što su poremećaji opskrbnih lanaca i trgovinskih sporazuma te sve češće vremenske nepogode.

– I tu, primjerice, vidim veliki prostor za pomoć poljoprivrednicima kroz formiranje brzih načina financiranja jedinica lokalne samouprave – istaknuo je Vešligaj.  

Zastupnik Tomislav Sokol (HDZ, EPP) osvrnuo se na prioritete Europskog parlamenta u području zdravstvenih politika.

– EU može puno napraviti u području stimuliranja inovacija u farmaceutskoj industriji, u pitanju regulacije medicinskih uređaja i pristupu zdravstvenoj skrbi. Europa također može puno učiniti u rješavanja problema manjka određenih skupih lijekova kroz neku vrst mehanizma zajedničke nabave – ustvrdio je Sokol.

Europski parlament na prošlotjednoj je sjednici potvrdio novi kolegij povjerenika Europske komisije predvođen Ursulom von der Leyen. Predstavljajući svoj program ona je istaknula kako će njezin tim biti posvećen borbi za slobodu, suverenitet, sigurnost i blagostanje te je najavila da će prva inicijativa Komisije biti ‘kompas konkurentnosti’, kako bi se premostio inovacijski jaz Europe u odnosu na SAD i Kinu. Poručila je također da će fokus rada biti i na povećanju sigurnosti i samodostatnosti EU-a te provođenju dekarbonizacije. Zastupnici su pak pozvali novu Komisiju da odmah započene s rješavanjem izazova s kojima se Europa suočava.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Najnoviji rezultati istraživanja Eurobarometra pokazuju najvišu razinu povjerenja u Europsku uniju od 2007. i dosad najveću potporu euru. Anketa pokazuje i da Europljani sada gledaju na budućnost s više optimizma. Željeli bi da EU bude snažniji i neovisniji, posebno s obzirom na trenutačne globalne izazove

Povjerenje u EU na najvišoj je razini u zadnjih 17 godina.

Izražava ga 51 % Europljana, što je najbolji rezultat od 2007. Kod mladih u dobi od 15 do 24 godine taj je postotak veći (59 %). Osim toga, 51 % Europljana izjavilo je da vjeruje Europskoj komisiji, što je također rekord u zadnjih 17 godina.

Gotovo tri četvrtine ispitanika (74 %) izjavilo je da se osjeća građaninom EU-a, što je najviši postotak u više od dva desetljeća. Usto, 61 % građana EU-a optimistično je u pogledu budućnosti EU-a.

Istodobno, 44 % građana EU-a i dalje ima pozitivno mišljenje o EU-u, 38 % ima neutralno mišljenje, a 17 % negativno.

Pozitivni trendovi zabilježeni su i u većini zemalja proširenja obuhvaćenih istraživanjem. Povjerenje građana u EU na najvišim je razinama u Albaniji (81 %), Crnoj Gori (75 %), Kosovu (70 %), Gruziji (58 %), Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (po 56 %) te Moldovi (52 %). U Turskoj takvo mišljenje dijeli 42 % ispitanika (četiri postotna boda više nego u prethodnom istraživanju), a u Srbiji 38 % (povećanje od 2 postotna boda). U Ujedinjenoj Kraljevini povjerenje u EU ima 38 % ispitanika (šespostotno povećanje).

Europljani žele snažniji, neovisniji i otporniji EU

69 % ispitanika smatra da EU ima dovoljno snage i sredstava za obranu gospodarskih interesa Europe u globalnom gospodarstvu. Isto tako, 69 % ispitanika vjeruje da je Europska unija oaza stabilnosti u nemirnom svijetu.

Prema mišljenju Europljana sigurnost i obrana (33 %) trebale bi biti glavno prioritetno područje srednjoročnog djelovanja EU-a, nakon čega slijede migracije (29 %), gospodarstvo (28 %), klima i okoliš (28 %) te zdravlje (27 %). Istodobno 44 % europskih građana smatra da će kratkoročno najveći pozitivan učinak na njihov život imati osiguravanje mira i stabilnosti, zatim osiguravanje opskrbe hranom, zaštita zdravlja, osiguravanje sirovina za industriju u EU-u te upravljanje migracijama (27 %). Kad je riječ o pojedinačnim područjima djelovanja EU-a u sektoru čiste proizvodnje, Europljani smatraju da bi u EU-u prednost trebala imati obnovljiva energija (38 %), zatim ulaganja u održivu poljoprivredu (31 %), energetsku infrastrukturu (28 %) i ulaganja u čistu tehnologiju (28 %).

Povijesno visoka potpora euru i rastući optimizam u pogledu gospodarstva

Istraživanje Eurobarometra pokazalo je dosad najveću potporu zajedničkoj valuti, u EU-u u cjelini (74 %) i u europodručju (81 %). Kad je riječ o percepciji stanja europskog gospodarstva, 48 % Europljana (jedan postotni bod više nego u proljeće 2024.) smatra da je stanje dobro, a 43 % (dva boda više) loše. Percepcija stanja europskog gospodarstva stalno se poboljšava od jeseni 2019. Velik broj građana (49 %) smatra da će gospodarsko stanje u Europi u sljedećih 12 mjeseci ostati stabilno.

Kontinuirana potpora odgovoru EU-a na rat u Ukrajini

S obzirom na ruski agresivni rat protiv Ukrajine velika većina Europljana (87 %) podupire pružanje humanitarne pomoći osobama pogođenima ratom. Nadalje, 71 % građana podržava ekonomske sankcije protiv ruske vlade, poduzeća i pojedinaca, a 68 % slaže se s pružanjem financijske potpore Ukrajini. Uz to se 60 % ispitanika slaže da EU Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje, a 58 % da financira kupnju i isporuku vojne opreme Ukrajini.

Rat u Ukrajini je među 15 pitanja opet istaknut kao najvažnije pitanje na razini EU-a (31 %) (nakon čega slijedi imigracija s 28 % i međunarodna situacija s 22 %), dok se 76 % europskih ispitanika slaže da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja sigurnosti EU-a.

Standardno istraživanje Eurobarometra br. 102 (jesen 2024.) provedeno je od 10. listopada do 5. studenog 2024. u 27 država članica EU-a. Intervjuirano je 26.525 građana EU-a. Intervjuirani su i ispitanici u devet zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata (sve osim Ukrajine) i Ujedinjenoj Kraljevini.

Izvor: Europska komisija

Proračunom su zastupnici osigurali učinkovitiju potporu za pitanja zdravlja, humanitarne pomoći, upravljanja granicama i borbe protiv klimatskih promjena

U dogovoru s državama članicama postignutom u subotu, 16. studenoga, Parlament je uspio obraniti ambiciozan proračun EU-a za sljedeću godinu te osigurati da se njime rješavaju trenutačni izazovi i omogući pozitivan utjecaj na podizanje kvalitete života građana.

Prvi godišnji proračun nakon revizije dugoročnog financijskog okvira EU-a

U veljači 2024., tijekom revizije dugoročnog proračuna EU-a, Parlament je osigurao znatna povećanja za ključne prioritete, kao što je potpora Ukrajini, a ti su dodaci ostali dio proračuna za 2025. Osigurali su i financiranje troškova otplate za Europski instrument za oporavak (EURI), koji su gotovo dvostruko veći od prvotno predviđenog iznosa za 2025., uz istodobnu zaštitu financiranja ključnih programa kao što je Erasmus+ ili istraživanje.

Parlament osigurao dodatna sredstva za programe EU-a

Zastupnici su također dobili dodatna sredstva za ključne programe u godišnjem proračunu za 2025. Uspješno su ispregovarali dodatnih 230,7 milijuna eura povrh početnog nacrta prijedloga Komisije, s naglaskom na ključnim inicijativama kao što su istraživanja, zdravlje, obrazovanje, mladi poljoprivrednici, koordinacija programa socijalne sigurnosti, krizni odgovori na prirodne katastrofe, borba protiv klimatskih promjena, humanitarna pomoć, vojna mobilnost i upravljanje granicama.. Osim tih dodatnih sredstava, velika povećanja ostvarena prethodnim uštedama doprinijet će proračunu za 2025., uključujući 422 milijuna eura za Erasmus+ i 20 milijuna eura za Obzor Europa.

– Ovim proračunom rješavaju se hitni izazovi, koji uključuju rusku agresiju na Ukrajinu, trenutačne migracijske pritiske, sve veću krizu na Bliskom istoku, posljedice prirodnih katastrofa i, prije svega, konkurentnost naših gospodarstava. Time će se osigurati da EU može učinkovito odgovoriti na te hitne situacije – izjavio je Johan Van Overtveldt (ECR, BE), predsjednik Odbora za proračune.

– U iznosu od gotovo 200 milijardi eura proračun EU-a za 2025. veći je za 6 % od proračuna za 2024. To je povećanje od 10 milijardi eura kojim će se omogućiti odgovor na potrebe Europljana te istodobno otplatiti gospodarski oporavak Unije nakon pandemije, a da se pritom ne smanjuju sredstva za ključne programe. Odobravanjem proračuna EU-a za sljedeću godinu šaljemo snažnu poruku građanima EU-a da se, unatoč teškom političkom i gospodarskom kontekstu, EU može opremiti financijskim sredstvima potrebnima za provedbu svojih politika i odgovaranje na potrebe građana – izjavio je Victor Negrescu (S&D, RO), glavni izvjestitelj za proračun EU-a za 2025.

Više od 90 % proračuna EU-a financira aktivnosti u državama članicama EU-a i šire, od čega koristi imaju građani, regije, poljoprivrednici, istraživači, studenti, nevladine organizacije i poduzeća. Za razliku od nacionalnih proračuna, proračun EU-a prvenstveno je usmjeren na ulaganja, stvaranje rasta i prilika diljem Europske unije.

EU opslužuje 27 zemalja s ukupno 450 milijuna stanovnika. S obzirom na to područje primjene, godišnji proračun EU-a relativno je malen – u prosjeku 160 do 180 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. do 2027. To je usporedivo s nacionalnim proračunom Danske, koja ima 5,6 milijuna stanovnika te je za oko 30 % manje od proračuna Poljske, koja ima 38 milijuna stanovnika.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj