Međunarodni dan ljudskih prava prilika je da se podsjetimo koliko je važno boriti se za prava koja su mnogima još uvijek uskraćena. Bez obzira na to radi li se o pravu na obrazovanje, slobodu izražavanja, zdravstvenu skrb ili jednakost pred zakonom, svi imamo odgovornost promicati i štititi ova prava, ne samo za sebe, već i za druge

Međunarodni dan ljudskih prava, koji se obilježava svake godine 10. prosinca, podsjeća nas na temeljne vrijednosti koje čine srž čovječanstva: slobodu, jednakost, dostojanstvo i pravdu za sve. Na taj dan 1948. godine, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Opću deklaraciju o ljudskim pravima (UDHR), prvi globalni dokument koji priznaje univerzalna prava svake osobe bez obzira na rasu, vjeru, spol, nacionalnost ili bilo koje drugo obilježje.

Deklaracija je postavila temelj za mnoge pravne i političke promjene diljem svijeta, a njezini principi ugrađeni su u ustave, zakone i međunarodne sporazume.

Ovogodišnja tema obilježavanja je ‘Naša prava, naša budućnost’, upravo sada. Tema govori o svakodnevnoj važnosti ljudskih prava u našim životima. Podsjeća da i sami moramo učiniti što možemo kako bismo progovorili protiv govora mržnje i suprotstavili se dezinformacijama. Zajedno možemo mobilizirati globalne napore prema boljoj, pravednijoj budućnosti za sve.

Međunarodni dan ljudskih prava prilika je da se podsjetimo koliko je važno boriti se za prava koja su mnogima još uvijek uskraćena. Bez obzira na to radi li se o pravu na obrazovanje, slobodu izražavanja, zdravstvenu skrb ili jednakost pred zakonom, svi imamo odgovornost promicati i štititi ova prava, ne samo za sebe, već i za druge.

Podizanje svijesti: Uključite se u rasprave na društvenim mrežama ili zajedničke aktivnosti koje promiču ljudska prava.

Edukacija: Pročitajte Opću deklaraciju o ljudskim pravima i informirajte se o svojim pravima i pravima drugih.

Solidarnost: Podržite organizacije i inicijative koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Djelovanje: Sudjelujte u humanitarnim akcijama, volonterskim aktivnostima ili pišite vlastima o pitanjima koja smatrate važnima.

Ljudska prava nisu privilegija, već pravo svakog pojedinca. Na Međunarodni dan ljudskih prava, prisjetimo se snage zajedništva i važnosti borbe za pravdu, jer samo solidarnošću možemo graditi svijet u kojem svaka osoba živi slobodno, sigurno i dostojanstveno.

Edukacija i podizanje svijesti ključni su za smanjenje predrasuda i pružanje podrške oboljelima. Solidarnost, razumijevanje i informiranost mogu značajno poboljšati kvalitetu života osoba koje žive s HIV-om

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se svake godine 1. prosinca kako bi se podigla svijest o HIV/AIDS-u, potaknula prevencija, rano testiranje i pružila podrška oboljelima.

Ovaj dan pruža priliku za edukaciju o važnosti zaštite, smanjenje stigme i diskriminacije te naglašavanje napretka u istraživanju i liječenju.

AIDS (sindrom stečenog nedostatka imuniteta) predstavlja posljednji stadij infekcije HIV-om (humanim imunodeficijencijskim virusom). HIV postupno uništava imunološki sustav, čineći tijelo osjetljivim na različite infekcije i bolesti koje zdravi organizam može lako savladati.

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je prosječno dijagnosticirano 93 nova slučaja HIV/AIDS-a godišnje, što je stopa od 2,9 na 100.000 stanovnika. Time se Hrvatska svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije u Europi. Stabilan trend niske pojavnosti broja oboljelih i umrlih od AIDS-a posljedica je dostupnosti antiretrovirusne terapije, koja uspješno usporava napredovanje bolesti.

Podaci pokazuju da se većina oboljelih (89 posto) zarazila nezaštićenim spolnim odnosom, dok je prijenos putem injektiranja droga zabilježen u oko 4 posto slučajeva.

Simptomi HIV-a često su neprimjetni u početnim fazama. U ranoj fazi infekcije osoba može osjetiti simptome nalik gripi, uključujući povišenu temperaturu, umor, bolove u mišićima i osip. Nakon toga može uslijediti dugotrajno razdoblje bez vidljivih simptoma, dok virus i dalje oštećuje imunološki sustav. U kasnijim fazama, kada HIV napreduje do AIDS-a, tijelo postaje podložno teškim infekcijama poput upale pluća, tuberkuloze i određenih vrsta karcinoma.

HIV se prenosi putem tjelesnih tekućina zaražene osobe, uključujući krv, sjemenu tekućinu, vaginalni sekret i majčino mlijeko. Transfuzija zaražene krvi danas je iznimno rijetka zahvaljujući rigoroznim testiranjima. HIV se ne prenosi svakodnevnim kontaktom, poput rukovanja, dijeljenja hrane, korištenja istog pribora za jelo ili ubodima insekata.

Iako za HIV ne postoji lijek, antiretrovirusna terapija (ART) omogućuje oboljelima dug i kvalitetan život. ART smanjuje količinu virusa u tijelu na gotovo neotkrivenu razinu, čime se značajno smanjuje rizik prijenosa i očuva imunološki sustav.

Jedan od ključnih izazova u borbi protiv HIV/AIDS-a je stigma. Osobe koje žive s HIV-om često su izložene diskriminaciji i društvenoj osudi. Edukacija i podizanje svijesti ključni su za smanjenje predrasuda i pružanje podrške oboljelima. Solidarnost, razumijevanje i informiranost mogu značajno poboljšati kvalitetu života osoba koje žive s HIV-om.

Preventivne mjere, poput kontrole tjelesne težine, smanjenja unosa alkohola, kofeina i masnoća, ključne su za sprečavanje bolesti. Pravovremenim pregledima mogu se izbjeći teške posljedice poput moždanog udara, srčanog zatajenja i demencije

Svjetski tjedan fibrilacije atrija (AF Aware Week) tradicionalno se obilježava krajem studenog kako bi se podigla svijest o fibrilaciji atrija, najčešćoj vrsti srčane aritmije. Ovo stanje značajno povećava rizik od moždanog udara, zatajenja srca i drugih ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

U povodu ovog tjedna, Hrvatsko kardiološko društvo organiziralo je panel raspravu na kojoj su predstavljeni uspjesi domaće kardiologije u ranom otkrivanju i učinkovitom liječenju fibrilacije atrija. Sudionici su iznijeli najnovije rezultate i raspravili europske smjernice za liječenje.

Događaj je podržala i v.d. ministrica zdravstva Irena Hrstić, koja je istaknula važnost suradnje između zdravstvenih ustanova, Ministarstva i lokalne zajednice. Naglasila je ključnu ulogu edukacije i zdravstvene pismenosti te podsjetila na nacionalne preventivne preglede kao alat za smanjenje rizika od fibrilacije atrija.

Preventivne mjere, poput kontrole tjelesne težine, smanjenja unosa alkohola, kofeina i masnoća, ključne su za sprečavanje bolesti. Pravovremenim pregledima mogu se izbjeći teške posljedice poput moždanog udara, srčanog zatajenja i demencije.

Kod mnogih ljudi fibrilacije atrija nema simptoma i otkriva se samo fizikalnim pregledom ili elektrokardiogramom (EKG). Drugi mogu iskusiti jedan ili više sljedećih simptoma kao što su opći umor, brz i nepravilan rad srca, lebdenje ili ‘lupanje’ u prsima, vrtoglavica, kratkoća daha i tjeskoba, slabost, zbunjenost umor pri vježbanju.

Tijekom panela posebno je istaknut projekt ‘Telecordis’, koji osigurava telemedicinske usluge poput EKG holtera i spirometrije na 40 lokacija diljem Hrvatske. Time se smanjuju liste čekanja i pacijentima omogućuje specijalistička skrb u blizini njihovih domova, a planira se i daljnje širenje projekta.

Fibrilacija atrija se dijagnosticira jednostavnom provjerom pulsa. Postoje uređaji (EKG) koji se nose na tijelu kako bi pratili rad srca i tako mogu otkriti nepravilnosti. Samoprovjera ili nosivi uređaj pružit će vam dobar pokazatelj imate li možda fibrilaciju atrija i o čemu biste trebali razgovarati sa svojim liječnikom.