Poveži se s nama

EU kutak

Istraživanje o nestalim maloljetnim migrantima bez pratnje dobitnik je Nagrade Daphne Caruana Galizia 2024.

Objavljeno

/

Logo nagrade Daphne Caruana Galizia za novinarstvo. S lijeve strane prikazana je ilustracija oka sastavljenog od crnih točkica različitih veličina, stvarajući efekt pikselizacije. S desne strane, velikim slovima piše: 'Daphne Caruana Galizia Prize for Journalism', pri čemu su riječi 'Daphne Caruana Galizia' plave boje, a 'Prize for Journalism' crne boje. U donjem desnom kutu nalazi se logotip Europskog parlamenta s natpisom: 'With the support of the European Parliament'.
Foto: daphnejournalismprize.eu

Projekt ‘Izgubljeni u Europi’, istraživanje o nestanku više od 50.000 maloljetnih migranata bez pratnje, osvojio je Nagradu Daphne Caruana Galizia za novinarstvo za 2024. godinu

Istraživanje koje su vodili njemački, talijanski, grčki, nizozemski, belgijski, irski i britanski mediji pokazalo je da je od 2021. do 2023. diljem Europe nestalo najmanje 51.433 maloljetnih migranata bez pratnje.

Svečana dodjela nagrade održana je u Europskom parlamentu u Strasbourgu, uz prisustvo predsjednice Parlamenta Roberte Metsole, zatim potpredsjednice nadležne za Nagradu Pine Picierno te predstavnika paneuropskog neovisnog žirija.

– Ostavštinu Daphne Caruane Galizije nastavljaju novinari koji žive za istinu i odbijaju šutjeti. Njihova borba za pravdu prevladava prijetnje kojima se nastoji podrivati njihov hvalevrijedan rad. Slobodu medija treba zaštititi. Sedam godina nakon atentata na Daphne, iznova joj odajemo počast nagradom koja nas podsjeća na dugoročnu predanost Parlamenta tim temeljnim vrijednostima – izjavila je Metsola.

U razdoblju od 3. svibnja do 31. srpnja 2024. stotine novinara iz svih 27 država članica kandidirali su svoje radove. Žiri je odabrao pobjednika među trinaest finalista među 318 pristiglih ponuda.

Projekt ‘Izgubljeni u Europi’ otkrio je da od 2021. svakog dana u prosjeku nestane 47 djece koja su tek stigla u Europu. U okviru višemjesečnog istraživanja, prikupljeni su podaci iz 31 europske zemlje, među ostalim iz Austrije, Njemačke i Italije, koji otkrivaju da su dosad nestali deseci tisuća maloljetnih migranata.  Stvarna brojka mogla bi biti još veća jer zbog nedosljednog dokumentiranja, manjkavih podataka i nepotpuniih izvješća u nekim zemljama.

Ovo istraživanje nadovezuje se na rad iz 2021., koji je razotkrio da je od 2018. do 2020. u Europi nestalo više od 18 000 maloljetnih migranata. Aagje Ieven, glavna tajnica organizacije Missing Children Europe, istaknula je da su ta otkrića tek ‘vrh ledenog brijega’, jer u Europi nestaju alarmantni brojevi maloljetnih migranata, a strahuje se da su mnogi od njih žrtve trgovine ljudima i modernog ropstva.

Mediji partneri u ovom istraživanju bili su De Standaard (Belgija), Small Stream Media (Nizozemska), RBB (Njemačka), Knack (Belgija), ANSA (Italija), Domani (Italija), CNN (Ujedinjena Kraljevina/SAD), VRT (Belgija), Εfimerida ton Syntakton (Grčka), The Journal (Irska), Tagesschau (Njemačka) i NRC (Nizozemska).

Nagrada Daphne Caruana Galizia utemeljena je u prosincu 2019. odlukom Predsjedništva Europskog parlamenta. Nazvana je po malteškoj istraživačkoj novinarki, blogerici i antikorupcijskoj aktivistici koja je ubijena u eksploziji autobombe 2017. Nagrada se dodjeljuje svake godine na obljetnicu njezina ubojstva kao priznanje za izniman novinarski rad kojim se promiču ili brane temeljne vrijednosti Europske unije, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i ljudska prava.

Novinari i ekipe novinara svih nacionalnosti mogli su kandidirati svoje istraživačke radove koji su objavljeni ili emitirani u medijima u nekoj od 27 država članica. Cilj nagrade je podupirati profesionalno novinarstvo i istaknuti njegovu važnost za očuvanje slobode, jednakosti i mogućnosti.

Neovisni žiri sastoji se od predstavnika novinara i civilnog društva iz 27 država članica te predstavnika Međunarodne federacije novinara. Nagrada i novčani iznos od 20.000 eura pokazuju da Europski parlament snažno podupire istraživačko novinarstvo i prepoznaje važnost slobodnih medija.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

EU kutak

EU ulaže 200 milijardi eura u umjetnu inteligenciju

Objavljeno

/

Apstraktna digitalna ilustracija prikazuje prozirne kocke s efektima svjetla i vatre. Kocke su složene u mrežu, a kroz njih prolaze blještavi crveni, narančasti i bijeli svjetlosni uzorci, stvarajući futuristički i tehnološki izgled.
Foto: Pexels

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u utorak je na akcijskom sastanku na vrhu o umjetnoj inteligenciji u Parizu pokrenula inicijativu InvestAI za mobilizaciju 200 milijardi eura za ulaganja u umjetnu inteligenciju, uključujući novi europski fond od 20 milijardi eura za gigatvornice umjetne inteligencije

Ta velika infrastruktura umjetne inteligencije potrebna je kako bi se omogućio otvoren, suradnički razvoj najsloženijih modela umjetne inteligencije i kako bi Europa postala kontinent umjetne inteligencije.

– Umjetna inteligencija poboljšat će našu zdravstvenu skrb, potaknuti naša istraživanja i inovacije te povećati našu konkurentnost. Želimo da umjetna inteligencija bude snaga dobra i rasta. To činimo vlastitim europskim pristupom koji se temelji na otvorenosti, suradnji i izvrsnim talentima. Ali naš pristup još uvijek treba biti posebno jak. Zato ćemo zajedno s državama članicama i partnerima mobilizirati dosad nezabilježen kapital u okviru programa InvestAI za europske gigatvornice umjetne inteligencije. To jedinstveno javno-privatno partnerstvo, slično CERN-u za umjetnu inteligenciju, omogućit će svim našim znanstvenicima i poduzećima, ne samo najvećima, da razviju najnaprednije vrlo velike modele potrebne da Europa postane kontinent umjetne inteligencije – izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Predsjednica Europske investicijske banke Nadia Calviño izjavila je kako ‘zajedno s Europskom komisijom Grupa EIB-a pojačava potporu umjetnoj inteligenciji, ključnom pokretaču inovacija i produktivnosti u Europi’.

Iz fonda EU-a InvestAI financirat će se četiri buduće gigatvornice umjetne inteligencije diljem EU-a. Nove gigatvornice umjetne inteligencije bit će specijalizirane za osposobljavanje najsloženijih, vrlo velikih modela umjetne inteligencije. Takvi modeli sljedeće generacije zahtijevaju opsežnu računalnu infrastrukturu za otkrića u određenim područjima kao što su medicina ili znanost. Gigatvornice će imati oko 100.000 čipova umjetne inteligencije posljednje generacije, što je oko četiri puta više od tvornica umjetne inteligencije koje se trenutačno osnivaju.

Gigatvornice koje se financiraju iz programa InvestAI bit će najveće javno-privatno partnerstvo na svijetu za razvoj pouzdane umjetne inteligencije. Oni će služiti europskom modelu kooperativnih, otvorenih inovacija, s naglaskom na složenim industrijskim primjenama i primjenama koje su ključne za misije. Cilj je da svaka tvrtka, a ne samo najveći igrači, može pristupiti velikoj računalnoj snazi za izgradnju budućnosti.

InvestAI će uključivati slojeviti fond s udjelima različitih profila rizika i povrata. Proračunom EU-a ne bi se ugrozila ulaganja drugih partnera. Početno financiranje Komisije za InvestEU osigurat će se iz postojećih programa financiranja EU-a koji imaju digitalnu komponentu, kao što su program Digitalna Europa i Obzor Europa te InvestEU. Države članice mogu doprinijeti i programiranjem sredstava iz svojih kohezijskih omotnica. Financiranje gigatvornica umjetne inteligencije kombinacijom bespovratnih sredstava i vlasničkog kapitala poslužit će kao jedan od pilot-projekata za strateške tehnologije najavljenih u Kompasu za konkurentnost.

Komisija je već najavila prvih sedam tvornica umjetne inteligencije u prosincu, a uskoro će objaviti i sljedećih pet. Postojeća potpora tvornicama umjetne inteligencije u iznosu od 10 milijardi eura, koju sufinanciraju EU i države članice, već je najveće javno ulaganje u umjetnu inteligenciju na svijetu i potaknut će više od deset puta više privatnih ulaganja. Novoosnovanim poduzećima i industriji već pruža golem pristup superračunalima.

Komisija će osnovati i Europsko istraživačko vijeće za umjetnu inteligenciju u kojem Europa može udružiti resurse i istražiti kako može iskoristiti neiskorišteni potencijal podataka za potporu umjetnoj inteligenciji i drugim tehnologijama. Kasnije ove godine Komisija će pokrenuti inicijativu ‘Primijeni umjetnu inteligenciju’ kako bi potaknula industrijsku primjenu umjetne inteligencije u ključnim sektorima.

Nastavi čitati

EU kutak

Otvorenje Europske prijestolnice kulture prekograničnom povorkom

Objavljeno

/

By

Velika povorka s glazbenim orkestrom i ljudima u crvenim i plavim uniformama prolazi ulicom.
Foto: Hina/STA

Otvorenje Europske prijestolnice kulture (EPK) 2025., koja je prvi put spojila dva grada u dvije države, počelo je u subotu šarenom povorkom tisuća izvođača i ljudi koji su ih pratili od željezničkog kolodvora u Goriziji do Bevkova trga u Novoj Gorici

Na sunčani slovenski kulturni praznik, mimohod je ujedinio Goričane u glazbi i pjesmi, zvonila su zvona i kotrljala se lopta.

Prekograničnom povorkom željela se izraziti snažna i bliska povezanost dvaju gradova, unatoč ratovima i granicama kroz povijest.

U pobratimskim gradovima ove je godine planirano više od 400 događanja na temu rata i mira, obnove, ekonomije prekograničnog krijumčarenja i zelene održivosti.

Opsežan program uključuje koncerte, izložbe, festivale i kazališne predstave, kao i kulinarske događaje i vođene ture diljem regije.

Istočnonjemački grad Chemnitz također nosi naslov Europske prijestolnice kulture 2025. godine.

Nastavi čitati

EU kutak

Komisija najavljuje mjere za siguran i održiv uvoz u okviru e-trgovine

Objavljeno

/

Manja kartonska kutija s ručno napisanim natpisom "Online Shopping" stoji na laptopu, simbolizirajući e-trgovinu.
Foto: Pixabay

Komisija poduzima mjere za uklanjanje rizika koji proizlaze iz uvoza robe male vrijednosti koja se prodaje putem internetskih trgovaca na malo koji nisu iz EU-a i stranica za kupoprodaju na kojima posluju trgovci koji nisu iz EU-a

Te su mjere dio Komunikacije o e-trgovini ‘Sveobuhvatni paket instrumenata EU-a za sigurnu i održivu e-trgovinu’. Komisija potiče mjere u području, među ostalim, carina i trgovine, kao što su pokretanje carinskih provjera, zaštita potrošača te Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima.

Prošle je godine na tržište EU-a ušlo oko 4,6 milijardi pošiljaka male vrijednosti, tj. artikala čija vrijednost nije veća 150 eura, što je 12 milijuna paketa dnevno. To je dvostruko više nego 2023. i trostruko više nego 2022., a za mnoge od tih artikala utvrđeno je da nisu u skladu s europskim zakonodavstvom.

Taj eksponencijalni rast donosi mnoge razloge za zabrinutost.

Kao prvo, u EU ulazi sve više štetnih proizvoda. Osim toga, europskim prodavateljima, koji poštuju naše visoke standarde za proizvode, prijeti opasnost od štete zbog nepoštene trgovačke prakse i prodaje krivotvorene robe na internetskim stranicama za kupoprodaju. Naposljetku, velik broj paketa koji se otpremaju i prevoze ima negativan učinak na okoliš i klimu.

Potrošači u Europi trebali bi imati na raspolaganju puni potencijal e-trgovine te na internetu imati pristup praktičnim, cjenovno pristupačnim, sigurnim i visokokvalitetnim proizvodima. Isto tako, europska poduzeća trebala bi na jedinstvenom tržištu uživati u jednakim uvjetima.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Nastavi čitati

U trendu