Aplikacija Phonix predstavlja značajan korak naprijed u osiguravanju inkluzivnog obrazovanja i pomoći osobama s disleksijom, nudeći inovativna rješenja koja će olakšati svakodnevne izazove u učenju

Aplikacija Phonix, razvijena od strane tima studenata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, inovativno je rješenje za osobe s teškoćama u čitanju i pisanju, posebice disleksijom. Ime aplikacije dolazi od kombinacije riječi ‘fonetika’ i ‘feniks’, simbolizirajući ponovno rađanje vještina pismenosti.

Phonix nudi praćenje napretka, pretvaranje teksta u govor te interaktivne igre koje korisnicima omogućuju poboljšanje čitanja i pisanja. Igre su prilagođene različitim razinama, a napredak korisnika prati se kroz gamifikaciju.

Phonix nudi nekoliko ključnih značajki koje olakšavaju čitanje i pisanje osobama s disleksijom.

Aplikacija prati individualni napredak svakog korisnika kroz gamifikaciju, omogućujući sakupljanje medalja za postignuća. Korištenje aplikacije bilježi se kroz interaktivni kalendar koji motivira korisnike da redovito vježbaju.

Phonix uključuje i naprednu Text-to-Speech tehnologiju koja može interpretirati tekstove različite težine, od jednostavnih bajki do složenijih znanstvenih članaka. Korisnici također imaju mogućnost unosa vlastitih tekstova koje aplikacija zatim pretvara u govor.

Aplikacija također nudi igre poput prepoznavanja ispravne riječi na temelju slike ili zvuka, prepisivanja paragrafa nakon slušanja te vježbe pisanja slova temeljene na strojnom učenju.

Aplikacija je osmišljena s mogućnošću prilagodbe veličine fonta, stila i boje pozadine, što smanjuje vizualni napor za korisnike s disleksijom i poboljšava čitljivost.

Phonix uključuje i fonetski pregled pravopisa, koji automatski prepoznaje i ispravlja pogreške u pisanju, što korisnicima olakšava usvajanje ispravnog pravopisa i gramatičkih pravila.

Phonix je rezultat rada tima JBGProductions, kojeg čine četvorica studenata treće godine Informatičkog dizajna na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu – Karlo Jandrić, Borna Bagur, Filip Galijan i Ivan Plenković.

U sklopu kolegija ‘Praktikum iz dizajna’, pod mentorstvom profesorice Ulle Leiner Maksan, tim je sudjelovao na Global Competition on Design for Future Education natjecanju u Pekingu. Njihov projekt prepoznat je u kategoriji inkluzivnog obrazovanja, gdje su osvojili nagradu ‘Most Applicable Award’ na polufinalu natjecanja održanom u lipnju.

AI u zdravstvu nudi ogroman potencijal za budućnost, ali istovremeno zahtijeva odgovoran pristup kako bi se osigurala kvaliteta, sigurnost i etičnost primjene

Primjena umjetne inteligencije (AI) u zdravstvu postaje sve značajnija jer omogućuje rješavanje složenih problema, povećava efikasnost i poboljšava zdravstvene ishode. Evo nekoliko ključnih područja u kojima AI doprinosi zdravstvu.

AI može analizirati medicinske slike, kao što su MRI, CT, mamografije i rendgenski snimci, kako bi prepoznala rane znakove bolesti poput raka, moždanih udara i kardiovaskularnih bolesti. Algoritmi su u mnogim slučajevima točniji ili jednako točni kao ljudski stručnjaci.

Umjetna inteligencija omogućava razvoj personaliziranih planova liječenja na temelju genetike, životnog stila i medicinske povijesti pacijenata. Algoritmi analiziraju podatke iz genomskih istraživanja i povezuju ih s odgovorima na određene lijekove ili terapije, omogućavajući individualizirani pristup liječenju.

AI upravljani roboti pomažu kirurgima tijekom složenih operacija, pružajući veću preciznost, minimalnu invazivnost i smanjenje vremena oporavka. Na primjer, sustav da Vinci pomaže u laparoskopskim operacijama uz visoku preciznost.

AI chatboti i virtualni asistenti pomažu pacijentima u dobivanju brzih odgovora na medicinske upite, savjetima za simptome, praćenju stanja i podsjećanju na terapije. Ovi sustavi koriste prirodni jezik za interakciju s pacijentima i zdravstvenim osobljem.

AI pomaže u analizi podataka dobivenih od kućnih medicinskih uređaja, omogućavajući liječnicima daljinsko praćenje pacijenata s kroničnim bolestima, poput dijabetesa i hipertenzije.

Umjetna inteligencija pomaže u obradi velikih količina podataka u bolnicama, smanjujući vrijeme potrebno za obradu medicinskih kartona i olakšava organizaciju i analizu podataka iz različitih izvora (elektronički zdravstveni zapisi, laboratorijski nalazi, genetski podaci).

Koristi se i u u istraživanju i razvoju novih lijekova. Algoritmi pomažu u pronalaženju novih molekula, analizi velikih podataka o kliničkim ispitivanjima i identificiranju potencijalnih terapija. Ovo skraćuje vrijeme potrebno za razvoj lijekova i smanjuje troškove.

AI aplikacije pomažu u praćenju i prepoznavanju obrazaca ponašanja povezanih s mentalnim poremećajima, poput depresije i anksioznosti. Programi temeljeni na AI mogu pružiti psihološku podršku, nuditi terapijske savjete i pratiti napredak pacijenata.

Nosivi uređaji, poput pametnih satova i fitness narukvica, koriste AI za praćenje vitalnih znakova poput otkucaja srca, razine kisika i spavanja. Ovi podaci se zatim koriste za procjenu općeg zdravstvenog stanja i rano otkrivanje abnormalnosti.

AI sustavi pomažu bolnicama i klinikama u optimizaciji resursa, poput raspoređivanja osoblja, upravljanja zalihama i poboljšanja logistike, čime se povećava efikasnost i smanjuju troškovi.

In Portal

Printanje asistivnih uređaja u nevjerojatno kratkom roku i za sitne novce postalo je stvarnost zahvaljujući naporima dvojice američkih entuzijasta

Mogu li 3D printeri stvarati asistivnu tehnologiju za pomoć osobama s invaliditetom u rješavanju problema s kojima se susreću u svakodnevnom životu?

Ako to pitate Noama Platta i Philipa Dunhama, koji su svoje karijere posvetili izgradnji humanijeg društva, odgovor je sam po sebi jasan. Oni kažu da 3D pisači za sada mogu stvarati jednostavnija asistivna pomagala, no proizvodnja u ovoj grani tehnološke industrije zapravo još nije ni počela. Visoko sofisticiranu asistivnu tehnologiju u 3D printu možemo očekivati tek u nekoj, ne tako bliskoj budućnosti.

Kako god bilo, Platt i Dunham svojim su dizajnom jednostavnijih pomagala već osvojili zajednicu osoba s invaliditetom te su besplatno isporučili više od petsto uređaja asistivne tehnologije korisnicima s različitim tjelesnim ograničenjima.

Arhitekt po zanimanju, Platt je prije tri godine osnovao neprfitnu organizaciju MakeGood, i to nakon što je dizajnirao prijenosnu WC školjku za čovjeka s cerebralnom paralizom kojemu je odlazak na zahod predstavljao veliki problem.

Njegov prijatelj Phillip Dunham kvadriplegičar je već 25 godina, a u 3D printanje uključio se nakon što je s Plattom radio na dizajnu držača za telefon za invalidska kolica. Oduševila ga je, kaže, mogućnost printanja asistivnih uređaja u nevjerojatno kratkom roku i za sitne novce.

Tako je u njihovoj skromnoj radionici proizveden i trenažer za mobilnost male djece – sićušna invalidska kolica od drva i plastike koja pomažu mališanima da se sigurnije i lakše kreću. No njihov asortiman proizvoda neprestano raste, tako da se među njihovim klijentima danas nalaze i osobe oštećena vida.

– Ključni razlog zbog kojeg nam se ljudi s invaliditetom obraćaju jest to što ne mogu pronaći ono što im je potrebno na komercijalnom tržištu, a mi smo u mogućnosti vrlo jeftino izraditi stvari koje su zaista prilagođene njihovim specifičnim potrebama – rekao je Platt.

Već se dulje vrijeme govori o robotima koji bi trebali zamijeniti asistente od krvi i mesa, ili o umjetnoj inteligenciji koja će ljudima s invaliditetom bitno olakšati svakodnevicu, no skeptici tvrde kako smo još daleko od te tehnološke utopije.