Printanje asistivnih uređaja u nevjerojatno kratkom roku i za sitne novce postalo je stvarnost zahvaljujući naporima dvojice američkih entuzijasta

Mogu li 3D printeri stvarati asistivnu tehnologiju za pomoć osobama s invaliditetom u rješavanju problema s kojima se susreću u svakodnevnom životu?

Ako to pitate Noama Platta i Philipa Dunhama, koji su svoje karijere posvetili izgradnji humanijeg društva, odgovor je sam po sebi jasan. Oni kažu da 3D pisači za sada mogu stvarati jednostavnija asistivna pomagala, no proizvodnja u ovoj grani tehnološke industrije zapravo još nije ni počela. Visoko sofisticiranu asistivnu tehnologiju u 3D printu možemo očekivati tek u nekoj, ne tako bliskoj budućnosti.

Kako god bilo, Platt i Dunham svojim su dizajnom jednostavnijih pomagala već osvojili zajednicu osoba s invaliditetom te su besplatno isporučili više od petsto uređaja asistivne tehnologije korisnicima s različitim tjelesnim ograničenjima.

Arhitekt po zanimanju, Platt je prije tri godine osnovao neprfitnu organizaciju MakeGood, i to nakon što je dizajnirao prijenosnu WC školjku za čovjeka s cerebralnom paralizom kojemu je odlazak na zahod predstavljao veliki problem.

Njegov prijatelj Phillip Dunham kvadriplegičar je već 25 godina, a u 3D printanje uključio se nakon što je s Plattom radio na dizajnu držača za telefon za invalidska kolica. Oduševila ga je, kaže, mogućnost printanja asistivnih uređaja u nevjerojatno kratkom roku i za sitne novce.

Tako je u njihovoj skromnoj radionici proizveden i trenažer za mobilnost male djece – sićušna invalidska kolica od drva i plastike koja pomažu mališanima da se sigurnije i lakše kreću. No njihov asortiman proizvoda neprestano raste, tako da se među njihovim klijentima danas nalaze i osobe oštećena vida.

– Ključni razlog zbog kojeg nam se ljudi s invaliditetom obraćaju jest to što ne mogu pronaći ono što im je potrebno na komercijalnom tržištu, a mi smo u mogućnosti vrlo jeftino izraditi stvari koje su zaista prilagođene njihovim specifičnim potrebama – rekao je Platt.

Već se dulje vrijeme govori o robotima koji bi trebali zamijeniti asistente od krvi i mesa, ili o umjetnoj inteligenciji koja će ljudima s invaliditetom bitno olakšati svakodnevicu, no skeptici tvrde kako smo još daleko od te tehnološke utopije.

Golem je ovo teret za sve ljude s različitim oblicima invaliditeta koji traže svoje mjesto na tržištu rada. Je li ovo istraživanje pokazalo da je umjetna inteligencija zapravo umjetno tupava?

Novo istraživanje Sveučilišta Washington pokazalo je kako je ChatGPT diskriminatorno raspoložen kada je riječ o  životopisima ljudi koji imaju invaliditet, dosljedno ih rangirajući niže od identičnih životopisa onih bezinvaliditeta.

Autori studije negativnu percepciju sustava ChatGPT o osobama s invaliditetom testirao je jednostavnom metodom. Kada bi god, naime, naveli pojam poput ‘disability’, umjetna bi inteligencija ove životopise dosljedno ocjenjivala nižim ocjenama. Na upit za pojašnjenje, odgovori ChatGPT-a u pravilu su odražavali iščašene stereotipe o osobama s invaliditetom. Pritom je ChatGPT najviše pristranosti demonstrirao prema životopisima u kojima se traže kvalitete za rukovoditeljske poslove.

Invaliditeti kao što su gluhoća, sljepoća, cerebralna paraliza, autizam i opći izraz ‘disability’ zabilježili su neznatno poboljšanje nakon što su istraživači prilagodili alat. U studiji je korišten javno dostupan životopis jednog od istraživača koji se protezao na desetak stranica. Napravili su šest modificiranih verzija ovog životopisa, od kojih svaka podrazumijeva različitu invalidnost, dodajući četiri vjerodajnice povezane s invaliditetom: stipendiju, nagradu, mjesto u odboru za raznolikost, jednakost i uključenost te članstvo u studentskoj organizaciji. ChatGPT bio je pristran prema svim životopisima koji impliciraju invaliditet.

Golem je ovo teret za sve ljude s različitim oblicima invaliditeta koji traže svoje mjesto na tržištu rada. Organizacije koje okupljaju osobe s invaliditetom uporno upozoravaju na pristranost poslodavaca prema svome članstvu, i do danas su se u tom smislu napravili neki pomaci, no skromni za istinsku jednakost pri zapošljavanju. A što tek očekivati u svijetu u kojemu umjetna inteligencija postaje ključni arbitar naših sposobnosti? Je li ovo istraživanje pokazalo da je umjetna inteligencija zapravo umjetno tupava?

GRID potiče poticajno okruženje zajednice u kojem se sudionici mogu povezati s kolegama influenserima i mentorima na društvenim mrežama, poručili su iz Googlea

Čak ni nepopravljivi optimisti nisu očekivali tako dobar odaziv na Googleovu inicijativu GRID, pokrenutu još koncem veljače, kojom ovaj tehnološki gigant namjerava osnažiti utjecaj osoba s invaliditetom na društvenim medijima.

U Googleu kažu da ova inicijativa označava golemi korak prema inkluzivnosti i osnaživanju Osi zajednice u cjelini, a tome u prilog govori i činjenica da je u samo par mjeseci otkako je GRID pokrenut gotovo udvostručen broj influensera s invaliditetom.

GRID je pionirski program iskustvenog učenja osmišljen posebno za ljude s invaliditetom koji imaju ambiciju stvoriti ili poboljšati osobni brend na društvenim medijima kroz kreativni razvoj i multidiciplinarnost sadržaja. Pritom je influenserima i onima koji to žele postati omogućen pristup radionicama i seminarima koje vode utjecajni ljudi s invaliditetom na društvenim mrežama i komunikacijski stručnjaci.

Ove sesije pokrivaju široku lepezu tema bitnih za rast osobnog brenda, u rasponu od sveobuhvatne obuke za samopromociju do izgradnje učinkovite strategije na društvenim medijima. Poseban izazov za stručnjake predstavlja obuka koja će sudionicima omogućiti da usavrše svoje vještine kreiranja sadržaja. A izazov za sudionike jest demonstracija vlastite kreativnosti i inovativnosti.

– GRID potiče poticajno okruženje zajednice u kojem se sudionici mogu povezati s kolegama influenserima i mentorima na društvenim mrežama. Ovaj osjećaj prijateljstva i suradnje dodatno će poboljšati iskustvo učenja i pružiti vrijedne prilike za umrežavanje – poručili su iz Googlea.