Connect with us

Asistivna tehnologija

Održan prvi dan ATAAC konferencije o asistivnoj tehnologiji

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje nekoliko ljudi koji su se okupili oko djeteta u kolicima i pokazuju mu kako funkcionira tehnologija sa slike. Zasigurno je riječ o asistivnoj tehnologiji.
Foto: Borna Ferdo Vukojević

Posjetitelji su u pauzama između predavanja, ali i prije početka istih, mogli probati razne novitete asistivne tehnologije koje su pokazivali volonteri na postavljenim pultovima

U prostorijama Mozaik Event Centra u Zagrebu uspješno je održana ATAAC 2024 konferencija.

Međunarodna konferencija o asistivnoj tehnologiji okupila je oko 600 uzvanika iz raznih zemalja. Svi su oni mogli čuti novosti u svijetu asistivne tehnologije od preko 20 renomiranih stručnjaka kojima je područje zanimanja asistivna tehnologija.

Posjetitelji su u pauzama između predavanja, ali i prije početka istih, mogli probati razne novitete asistivne tehnologije koje su pokazivali volonteri na postavljenim pultovima.

Neke od tih inovacija konkuriraju u borbi za dodjelu nagrada za najbolji proizvod na ovoj konferenciji.

Pozdravni govor na početku konferencije održao je dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu Ante Bilić Prcić koji je okupljenima zaželio uspješnu konferenciju i puno novog stečenog znanja o svima nam važnoj temi.

Predavanje na temu podrške osobama s Gestalt pristupom održala je Becky Fry.

– Moramo omogućiti osobama koje koriste potpomognutu komunikaciju da mogu izraziti svoje misli i osjećaje. Bez obzira na to o kojoj se vrsti invaliditeta radilo, osobi moramo omogućiti da komunicira, a uz to da je ljudi oko nje razumiju. Moramo moći prilagoditi pristup osobama kojima treba potpomognuta komunikacija. To se sve može preko prilagođenih sustava. Pomoću takvih tehnologija prilagođavamo osobama koje komuniciraju Gestalt metodom da iskomuniciraju ono što vide. Također, morate moći zainteresirati korisnika za komunikaciju, a to možete samo ako mu je ona razumljiva.

Meaghan Ebbage-Taylor u svom je predavanju prikazala nekoliko novih asistivnih tehnologija za učenike s teškoćama u razvoju.

– Moramo uvijek gledati može li učenik sudjelovati u nastavi i koristi li on asistivnu tehnologiju. Postoje određeni programi preko kojih se mogu čitati e-knjige, dok s druge strane postoje i materijali za djecu s težim oštećenjima koji koriste programe s kojima mogu spajati rečenice te tako razvijaju neovisno čitanje – kazala je Ebbage-Taylor.

Jeppe Forchhammer u svom predavanju kazao je koliko je bitna komunikacija licem u lice, naglasivši kako on nije pobornik davanja tehnologija potpomognute komunikacije djeci mlađoj od 10 godina. Forchhammer navodi kako, samo koristeći neverbalnu komunikaciju, dijete može razviti socijalni kontakt s drugima, te kako preuranjeno korištenje potpomognute komunikacije može dovesti do socijalne isključenosti. Isto tako kazao je da potpomognuta komunikacijska sredstva pomažu, ali da kontakt očima puno više može reći nego koristeći bilo koji alat za nadomjestak komunikacije.

Idalie Fernandez dotaknula se ekonomskog i društvenog utjecaja visokotehnološke asistivne tehnologije u životu osoba koje je koriste, dok je Ines Delzotto održala predavanje o svom istraživanju o visokotehnološkoj potpomognutoj komunikaciji. U svom je izlaganju naglasila kako ona nije samo rezervirana za visokofunkcionalne osobe, već da ih mogu koristi i niskofunkcionalne osobe.

Ema Tadić predstavila je novi softver za potpomognutu komunikaciju Dialoq Talk.

– Stvar kod ovog programa je ta što odabire ispravan oblik riječi te zbog toga govor koji se čuje iz tog programa zvuči puno prirodnije. Ovaj program predviđa glagolska vremena. Svaki gumb preuzima određenu funkciju pisanja ili izgovora. Nadalje, Dialoq Talk ima opciju sabiranja simbola i sakrivanja onih koje ne želite da trenutno uči. Na taj se način može fokusirati i bolje zapamtiti riječi koje trenutno uči – kazala je, između ostalog, Tadić o novom softveru.

Klara Popčević u svom predavanju istaknula je važnost biranja sustava potpomognute komunikacije.

– Dijete koja koristi komunikacijsko pomagalo, može koristiti samo riječi koje su mu dostupne. Kako bi u softver stavili adekvatne simbole, moramo znati u kojoj se situaciji dijete najčešće nalazi, jer su ti simboli odabrani isključivo za to dijete. Sržne riječi koje se upotrebljavaju u softveru su riječi koje najčešće koristi. On ima veze s razvojem djeteta. Od prve godine do godine i po dijete gradi svoj rječnik, i u tom razdoblju usvoji pedesetak riječi.

Valja izdvojiti i izlaganje Josipe Blažević i Dore Vukušić koje su opisale rad s pacijentima koristeći PODD metodu koja se ispostavila kao jako dobra u savladavanju komunikacijskih vještina korisnika.

To su samo neka od predavanja pomoću kojih su predstavljene nove asistivne tehnologije koje će u budućnosti uvelike olakšati život korisnicima potpomognute komunikacije.

Nakon predavanja održane su radionice s različitim asistivnim tehnologijama u kojima su sudionici mogli isprobati iste.

Asistivna tehnologija

AMERIKA Razvijen robot za pomoć starijim osobama

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja sjedi na robotskom pomagalu.
Foto: Pexels

Robot ima funkciju da se, ako osoba počne kliziti ili padati, automatski napušu mekani zračni jastuci koji se nalaze s bočnih strana te tako spriječe pad

Danas u svijetu živi 7,8 milijardi pripadnika starije životne dobi što čini 13% ukupne populacije. Većina tih osoba treba određenu pomoć druge osobe i to najčešće pri kretanju. Nažalost, nemaju svi ljudi dovoljna financijska sredstva da si priušte nekoga da o njima brine.

Kako bi pomogli stanovnicima starije životne dobi u Americi, inženjeri s Massachusetts Institute of Technology dizajnirali su i testirali mobilnog robota koji bi trebao pomoći starijim osobama.

Naime, radi se o robotu pod nazivom ‘E -BAR’, a napravljen je s ciljem da starijim osobama bude potpora pri kretanju i smanji mogućnost njihova pada, a samim time i ozljeda.

Robot se sastoji od teške baze koja može podnijeti težinu prosječnog čovjeka bez prevrtanja ili klizanja. Ima set višesmjernih kotača koji omogućuju robotu kretanje u bilo kojem smjeru bez okretanja, ako je potrebno.

E-BAR djeluje kao skup robotskih upravljača koji prati osobu straga. Korisnik može hodati samostalno ili se osloniti na robotove ručke za potporu koji su napravljene u obliku slova U. Robot koji se cijelo vrijeme kreće iza osobe može poduprijeti punu težinu osobe, te se ona na njega može osloniti pri izvedbi radnji kao što su saginjanje, uspravljanje, spuštanje ili podizanje.

Robot ima funkciju da se, ako osoba počne kliziti ili padati, automatski napušu mekani zračni jastuci koji se nalaze s bočnih strana te tako spriječe pad. Svaka funkcija kontrolira se putem joysticka.

Korištenjem kontrolera može se odrediti smjer kretanja robotskih ruku pri određenoj situaciji stoga osoba radnju može obaviti bez straha od potencijalne ozljede.

Ova inovativna tehnologija puno je sigurnija od uobičajenih pomagala za kretanje koja korisniku ne garantiraju 100% sigurnost pri obavljanju određenih radnji – zato što se osoba pri korištenju robota u svakom trenutku može sjesti u spravu, dok je s prednje strane potpuno slobodan prostor kako bi osoba samostalno mogla išetati iz robota što nudi dodatnu dozu mobilnosti kod korisnika.

Inovativni robot u budućnosti bi mogao postati nezamjenjiva asistivna tehnologija uz koju bi se osobe s invaliditetom i starije osobe mogle osjećati sigurnije, dok bi s druge strane mogli samostalnije obavljati stvari.

Nastavite čitati

Asistivna tehnologija

Mladić iz Delnica razvio aplikaciju za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Pixabay

Ljudi s invaliditetom listom svjedoče kako su im ‘eye tracking’ softveri ne samo poboljšali korisničko iskustvo, nego i podigli kvalitetu života općenito

Na veliko zadovoljstvo osoba s invaliditetom diljem svijeta, razvoj asistivne tehnologije danas svakom čovjeku – bez obzira na fizičke ili intelektualne izazove – omogućuje neusporedivo lakše snalaženje u digitalnom svijetu.

U tom su se pravcu vjerojatno najviše razvijali tzv. eye tracking programi, dakle softveri koji korisnicima omogućuju upravljanje računalima pogledom. Time se postiže prirodnija i intuitivnija interakcija s uređajima, što uglavnom rezultira povećanim angažmanom i zadovoljstvom korisnika.

Ljudi s invaliditetom listom svjedoče kako su im eye tracking softveri ne samo poboljšali korisničko iskustvo, nego i podigli kvalitetu života općenito. Uz sve ostalo, praćenje pogleda je i moćan alat za pristupačnost koji osobama s invaliditetom ‘otvara’ uređaje i sučelja koja im inače ne bi bila dostupna.

Jednu od tih eye tracking aplikacija nedavno je razvio i jedan 24-godišnji mladić iz Delnica sa zagrebačkom adresom. Riječ je Jakovu Jakovcu, studentu na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, koji je osmislio open source aplikaciju Iris Insighter, dakle aplikaciju besplatnu i dostupnu svima.

– Praćenje pogleda na ekranima može imati beskonačno mnogo primjena, i dobrih, i loših – rekao je Jakov Jakovac za Jutarnji list.

– Meni su zanimljive primjene ovog sustava na takozvane komunikacijske ploče, koje služe osobama s različitim teškoćama ili invaliditetom da komuniciraju. Nekim bi ljudima to mogao biti i jedini komunikacijski kanal s okolinom.

Njegova aplikacija, piše Jutarnji.hr, prepoznaje zjenicu oka pomoću kamere na računalu. Pomicanjem oka i klikom miša na fokusirane točke ekrana, što se naziva kalibriranje, aplikacija ‘uči‘ prepoznati pogled korisnika. Nakon kalibracije, u aplikaciji se možete i zaigrati; cilj je iz skupine plavih točkica odvojiti onu narančaste boje – samo svojim pogledom.

No to za Jakova nije svršetak posla. Već je sada naime počeo raditi na razvoju aplikacije tako da funkcionira i na mobilnom uređaju.

Osobe s invaliditetom s razlogom se mogu nadati još bržem razvoju asistivne tehnologije koja će im omogućiti nesmetano surfanje po bespućima interneta. Iz zajednice tehnoloških znanstvenika dolaze dobre vijesti o ubrzanom razvoju softvera za čitanje zaslona koji tekst i interaktivne elemente pretvara u govor, omogućujući osobama s oštećenjem vida da se navigiraju internetskim stranicama.

Usporedo se razvija i Brailleov zaslon koji u brajicu prevodi digitalni tekst i druge web elemente, kao što su grafikoni, omogućujući slijepim ili gluhoslijepim ljudima da interpretiraju web sadržaj dodirom. Ne treba zaboraviti ni tzv. imerzivne čitatelje, vrstu asistivnog softvera koji može prilagoditi fontove, veličinu teksta, boju, razmak i područje fokusa.

Digitalna tehnologija, čini se, prema osobama s invaliditetom sve više pokazuje nešto karakteristično isključivo za homo sapiensa. Empatiju, naime.

Nastavite čitati

Asistivna tehnologija

BRISTOL Otvoren 3D medicinski centar za razvoj protetike

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja ima protezu umjesto jedne noge. Na fotografiji je vidljiv samo donji dio tijela, a osoba se nalazi u šetnji prirodom.
Foto: Pexels

Ova tehnologija pruža uvid u realnu životnu situaciju korisnika pa se sukladno tome može napraviti nova ili rekonstruirati postojeća proteza, koja bi u potpunosti odgovarala izazovima kretanja krajnjeg korisnika

U današnje vrijeme osobe s invaliditetom susreću se s raznim problemima kada se radi o izradi ortopedskih pomagala bez kojih ne mogu zamisliti život. Od osoba sa svim vrstama invaliditeta, ponajviše izazova imaju osobe s amputacijom.

Ljudi koji imaju amputiran određeni dio tijela, zbog rasta tijela, a samim tim i neadekvatne ortoze, primorani su često mijenjati iste.

Iz razloga što naručivanje nove proteze iziskuje puno vremena, ali i novaca, osobama kojima su spomenute ortoze potrebne još je važnije da one budu kvalitetne i prilagođene njihovim potrebama.

Medicinski centar iz Bristola odlučio je stati na kraj mukama amputiraca te je otvorio inovativni 3D centar za izradu proteza i uređaja po mjeri. Ova ustanova opremljena je najnovijom tehnologijom koja objedinjuje stručnost digitalnog planiranja, dizajn i proizvodnju modela prilagođenog pojedinom pacijentu.

Najnovije proteze stvaraju se uz pomoć 3D skeniranja pojedinog dijela tijela što osigurava točniju izradu pomagala. Samim tim proteza će biti lakša i bolja za korištenje krajnjem korisniku.

Stručnjaci u Centru skeniraju tijelo pacijenta za vrijeme kretanja. To pruža uvid u realnu životnu situaciju korisnika pa se sukladno tome može napraviti nova ili rekonstruirati postojeća proteza, koja bi u potpunosti odgovarala izazovima kretanja krajnjeg korisnika.  

Nadalje, 3D ispis također koristi napredne plastične konstrukcije čija svojstva uvelike nalikuju svojstvima samih kostiju, što omogućuje izradu implantata ili proteze uz koju se korisnik imati prirodniji osjćaj kretanja.

Izuzev izrade proteza, mogu se izraditi i 3D modeli koji bi kirurzima pomogli u pripremi za operaciju. Na primjer, model oštećenog bubrega koji prikazuje ne samo područje koje treba ukloniti, već i ističe živce i krvne žile kao alat za planiranje operacije.

Stoga, vrlo je vjerojatno da će korištenje ove tehnologije u budućnosti uvelike pomoći ne samo u izradi pomagala, već i u bržem i preciznom saniranju određenih ozlijeda ili liječenja bolesti.

Ova tehnologija mogla bi pomoći amputircima, ali i ostalim pacijentima da imaju bolji i kvalitetniji život.

Nastavite čitati

U trendu