Posjetitelji su u pauzama između predavanja, ali i prije početka istih, mogli probati razne novitete asistivne tehnologije koje su pokazivali volonteri na postavljenim pultovima
U prostorijama Mozaik Event Centra u Zagrebu uspješno je održana ATAAC 2024 konferencija.
Međunarodna konferencija o asistivnoj tehnologiji okupila je oko 600 uzvanika iz raznih zemalja. Svi su oni mogli čuti novosti u svijetu asistivne tehnologije od preko 20 renomiranih stručnjaka kojima je područje zanimanja asistivna tehnologija.
Posjetitelji su u pauzama između predavanja, ali i prije početka istih, mogli probati razne novitete asistivne tehnologije koje su pokazivali volonteri na postavljenim pultovima.
Neke od tih inovacija konkuriraju u borbi za dodjelu nagrada za najbolji proizvod na ovoj konferenciji.
Pozdravni govor na početku konferencije održao je dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu Ante Bilić Prcić koji je okupljenima zaželio uspješnu konferenciju i puno novog stečenog znanja o svima nam važnoj temi.
Predavanje na temu podrške osobama s Gestalt pristupom održala je Becky Fry.
– Moramo omogućiti osobama koje koriste potpomognutu komunikaciju da mogu izraziti svoje misli i osjećaje. Bez obzira na to o kojoj se vrsti invaliditeta radilo, osobi moramo omogućiti da komunicira, a uz to da je ljudi oko nje razumiju. Moramo moći prilagoditi pristup osobama kojima treba potpomognuta komunikacija. To se sve može preko prilagođenih sustava. Pomoću takvih tehnologija prilagođavamo osobama koje komuniciraju Gestalt metodom da iskomuniciraju ono što vide. Također, morate moći zainteresirati korisnika za komunikaciju, a to možete samo ako mu je ona razumljiva.
Meaghan Ebbage-Taylor u svom je predavanju prikazala nekoliko novih asistivnih tehnologija za učenike s teškoćama u razvoju.
– Moramo uvijek gledati može li učenik sudjelovati u nastavi i koristi li on asistivnu tehnologiju. Postoje određeni programi preko kojih se mogu čitati e-knjige, dok s druge strane postoje i materijali za djecu s težim oštećenjima koji koriste programe s kojima mogu spajati rečenice te tako razvijaju neovisno čitanje – kazala je Ebbage-Taylor.
Jeppe Forchhammer u svom predavanju kazao je koliko je bitna komunikacija licem u lice, naglasivši kako on nije pobornik davanja tehnologija potpomognute komunikacije djeci mlađoj od 10 godina. Forchhammer navodi kako, samo koristeći neverbalnu komunikaciju, dijete može razviti socijalni kontakt s drugima, te kako preuranjeno korištenje potpomognute komunikacije može dovesti do socijalne isključenosti. Isto tako kazao je da potpomognuta komunikacijska sredstva pomažu, ali da kontakt očima puno više može reći nego koristeći bilo koji alat za nadomjestak komunikacije.
Idalie Fernandez dotaknula se ekonomskog i društvenog utjecaja visokotehnološke asistivne tehnologije u životu osoba koje je koriste, dok je Ines Delzotto održala predavanje o svom istraživanju o visokotehnološkoj potpomognutoj komunikaciji. U svom je izlaganju naglasila kako ona nije samo rezervirana za visokofunkcionalne osobe, već da ih mogu koristi i niskofunkcionalne osobe.
Ema Tadić predstavila je novi softver za potpomognutu komunikaciju Dialoq Talk.
– Stvar kod ovog programa je ta što odabire ispravan oblik riječi te zbog toga govor koji se čuje iz tog programa zvuči puno prirodnije. Ovaj program predviđa glagolska vremena. Svaki gumb preuzima određenu funkciju pisanja ili izgovora. Nadalje, Dialoq Talk ima opciju sabiranja simbola i sakrivanja onih koje ne želite da trenutno uči. Na taj se način može fokusirati i bolje zapamtiti riječi koje trenutno uči – kazala je, između ostalog, Tadić o novom softveru.
Klara Popčević u svom predavanju istaknula je važnost biranja sustava potpomognute komunikacije.
– Dijete koja koristi komunikacijsko pomagalo, može koristiti samo riječi koje su mu dostupne. Kako bi u softver stavili adekvatne simbole, moramo znati u kojoj se situaciji dijete najčešće nalazi, jer su ti simboli odabrani isključivo za to dijete. Sržne riječi koje se upotrebljavaju u softveru su riječi koje najčešće koristi. On ima veze s razvojem djeteta. Od prve godine do godine i po dijete gradi svoj rječnik, i u tom razdoblju usvoji pedesetak riječi.
Valja izdvojiti i izlaganje Josipe Blažević i Dore Vukušić koje su opisale rad s pacijentima koristeći PODD metodu koja se ispostavila kao jako dobra u savladavanju komunikacijskih vještina korisnika.
To su samo neka od predavanja pomoću kojih su predstavljene nove asistivne tehnologije koje će u budućnosti uvelike olakšati život korisnicima potpomognute komunikacije.
Nakon predavanja održane su radionice s različitim asistivnim tehnologijama u kojima su sudionici mogli isprobati iste.
Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
ATAAC konferencija, najveća europska stručna konferencija o asistivnoj tehnologiji (AT) i augmentativnoj i alternativnoj komunikaciji (AAK), ove godine dolazi u novom, snažnijem formatu.
Stručnjaci, roditelji, korisnici i inovatori iz cijelog svijeta ponovno će se okupiti na jednom mjestu kako bi razmijenili iskustva i upoznali se s najnovijim rješenjima koja mijenjaju svakodnevni život osoba s invaliditetom.
Asistivna tehnologija i augmentativna i alternativna komunikacija nisu samo pojmovi iz stručnih priručnika. Riječ je o alatima koji osobama s teškoćama u komunikaciji, motoričkim poteškoćama ili složenim potrebama omogućuju aktivno sudjelovanje u svakodnevnom životu, obrazovanju i zajednici.
ATAAC je prostor u kojem se susreću svi oni koji razvijaju, primjenjuju i istražuju takva rješenja — edukacijski rehabilitatori, logopedi, radni terapeuti, inženjeri, istraživači, roditelji i sami korisnici — kako bi razmijenili iskustva i unaprijedili praksu.
Ovogodišnji program donosi bogat sadržaj sa simultanim prijevodom na hrvatski jezik. Sudionike očekuju predavanja vodećih međunarodnih stručnjaka, praktične radionice, demonstracije i isprobavanje asistivnih tehnoloških rješenja, kao i ATAAC igraonica — interaktivni prostor u kojem će se tehnologija moći isprobati kroz igru i simulirane situacije.
U sklopu konferencije bit će organiziran i izlagački prostor s proizvođačima iz cijelog svijeta te prezentacije postera s primjerima dobre prakse. Cjelokupan program bit će dostupan i putem online prijenosa sa simultanim prijevodom na hrvatski i engleski jezik.
ATAAC 2026 po prvi put uključuje i znanstvenu konferenciju u sklopu istog događaja. Ovogodišnji poziv privukao je 88 recenziranih radova s čak 258 autora iz 27 zemalja i s pet kontinenata, a Hrvatska prednjači po broju radova prema prvom autoru, s udjelom od 21,8 posto.
Prihvaćeni radovi bit će objavljeni u open access zborniku s DOI brojevima, dostupnom svima bez pretplate. Sudjelovanje na znanstvenom dijelu nije uvjetovano predajom rada, već je moguće sudjelovati i kao slušatelj.
Konferenciju organiziraju E-Glas, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Podršku konferenciji pružaju međunarodne organizacije ISAAC, AAATE, ATIA i DATEurope, dok će stručni program biti bodovan prema pravilima nadležnih komora, uključujući HKER, HLK i HKRTP.
Osnivač tvrtke E-Glas i jedan od organizatora konferencije Miroslav Vrankić ističe kako je ATAAC započeo kao skromni regionalni skup s idejom da stručnjake za potpomognutu komunikaciju i asistivnu tehnologiju okupi na jednom mjestu.
Danas je, kaže, riječ o međunarodnoj konferenciji s više od 1.100 sudionika, od kojih je 350 pratilo program online iz cijelog svijeta. Prosječna ocjena sudionika iznosi 4,77 od 5, dok čak 95 posto sudionika konferenciju preporučuje drugima.
Prema njegovim riječima, ključ uspjeha leži u jednostavnom, ali važnom fokusu na edukaciju stručnjaka i korisnika potpomognute komunikacije. Organizatori nastoje dovesti najbolje svjetske stručnjake iz područja asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije kako bi svoja praktična znanja prenijeli svima zainteresiranima.
– ATAAC nije samo program s predavanjima – to je mreža logopeda, edukatora, terapeuta, istraživača i tvrtki koje dijele iste vrijednosti – ističe Vrankić. Dodaje kako se na konferenciji susreću stručnjaci različitih profila, korisnici asistivne tehnologije, istraživači i tvrtke, svi za istim stolom, što smatra pravom rijetkošću.
Posebnost konferencije vidi i u formatu koji se razvijao godinama. Uz predavanja, sudionicima su na raspolaganju interaktivne radionice, ATAAC Playground u kojem djeca i terapeuti mogu isprobati uređaje kroz različite aktivnosti, networking događanja te prijenos kompletnog programa za međunarodnu publiku.
Ipak, smatra da se sudionici najviše vraćaju zbog ozračja cijele konferencije, kvalitetne organizacije i osjećaja dobrodošlice. Posebno naglašava trud studentskih volontera, budućih logopeda, edukacijskih rehabilitatora i radnih terapeuta, koji sudjeluju u svakom detalju organizacije.
Ovogodišnja najveća novost upravo je znanstveni program koji se prvi put uvodi uz dosadašnji stručni dio konferencije. Vrankić taj korak opisuje kao veliko otvaranje prema akademskoj zajednici i istraživačima, uz zadržavanje praktičnog i primjenjivog znanja koje je, kako kaže, srce ATAAC-a.
– Sve ovo što radimo ima još više smisla kada se radi zajednički. Svaki stručnjak koji na ATAAC-u nauči nešto novo, svaka nova tehnologija koja dospije u ruke logopeda ili roditelja, to su stvarni životi koji se mijenjaju – poručuje Vrankić te poziva na konferenciju 21. i 22. listopada. 2026. godine. u Zagrebu.
Više informacija i prijave dostupni su na stranici www.ataac.eu.
Egzoskelet je izvorno razvijen za vojnu upotrebu u Kanadi, sve dok stručnjaci nisu uočili da bi bio idealan za mališane s cerebralnom paralizom
Poslušaj članak
Ova sjajna, neopisivno korisna tehnologija u skorijoj bi budućnosti trebala postati dostupna svima, pa i onim siromašnijim slojevima društva.
Govorimo o bioničkom egzoskeletu, a najavu da bi ova asistivna tehnologija uskoro mogla krenuti u masovniju proizvodnju, pa samim time biti i jeftinija, izrekao je Sam Walmsley iz londonske konzultantske tvrtke Orthotic Consultancy, koja provodi ispitivanje tržišta.
Kako Walmsley sam kaže, egzoskeleti će ‘biti dostupni masama’.
Bionički egzoskelet, koji proizvodi tvrtka Bionic Power, testirao je sedmogodišnji dječak s cerebralnom paralizom Asger iz Strouda u Gloucestershireu koji nije krio oduševljenje zbog mogućnosti kretanja bez tuđe pomoći. Prvi je put, kaže, do škole hodao sam i to mu je iskustvo bilo ‘ludo uzbudljivo’.
Dakako, ovog trenutka problem s ovim egzoskeletom, dizajniranim za mališane svih uzrasta, njegova je paprena cijena od 72 tisuće britanskih funti, što i ne čudi uzimajući u obzir troškove proizvodnje. No to bi se do kraja ovog desetljeća moglo promijeniti, a vjeruje se da bi bioničke egzoskelete zdravstveni sustavi nekih razvijenijih zemalja mogli staviti na listu osnovnih pomagala.
Podjsetimo, cerebralna paraliza pogađa otprilike jedno od 400 djece na svjetskoj razini, što uopće nije zanemariva brojka. Egzoskelet je izvorno razvijen za vojnu upotrebu u Kanadi, sve dok stručnjaci nisu uočili da bi bio idealan za mališane s cerebralnom paralizom, dakle razvojnim invaliditetom koji utječe na kretanje i koordinaciju.
Mama dječaka Asgera vjeruje da će ipak uspjeti prikupiti sredstva za kupnju egzoskeleta, no za tu misiju će im trebati humanitarna akcija.
– Invaliditet je skup – bila je kratka mama Holy.
Jer kućanstvima u kojima žive djeca s invaliditetom potrebno je barem tisuću eura više mjesečno negoli drugim kućanstvima kako bi postigli isti životni standard, prema podacima dobrotvorne organizacije Scope. Ista organizacija provela je istraživanje prema kojemu se ta razlika znatno povećava iz godine u godinu, a to je za obitelji frustrirajuće i iscrpljujuće.
Osnivačica dobrotvorne organizacije Action Cerebral Palsy, Amanda Richardson, rekla je da prepreke u pristupu pristupačnoj tehnologiji i stručnjacima mogu stvoriti tjeskobu za obitelji.
– Djeca s cerebralnom paralizom jedna su od skupina koje najdulje čekaju na upućivanje i intervencije – rekla je Richardson.
Posudionica pomagala namijenjena je prvenstveno starijim osobama koje prije konačne odluke o kupnji žele provjeriti korisnost i učinkovitost pojedinog pomagala u svakodnevnom životu i u vlastitom okruženju
Poslušaj članak
Hrvatski savez slijepih otvorio je prvu posudionicu tiflotehničkih i asistivnih pomagala, s ciljem pružanja dodatne podrške osobama s oštećenjem vida, osobito starijima koji se prvi put susreću s asistivnom tehnologijom.
Iskustvo u praksi pokazuje da ne odgovaraju sva pomagala svim korisnicima jednako, pa mogućnost isprobavanja prije kupnje ima veliku važnost. Na taj se način smanjuje rizik od nepotrebnih financijskih izdataka te se osigurava da odabrano pomagalo uistinu odgovara individualnim potrebama i navikama korisnika.
Posudionica je uspostavljena uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kroz program ‘Podrži i osnaži, na sretniju starost se odvaži’. Namijenjena je prvenstveno starijim osobama koje prije konačne odluke o kupnji žele provjeriti korisnost i učinkovitost pojedinog pomagala u svakodnevnom životu i u vlastitom okruženju.
Korisnicima su na raspolaganju različita pomagala, među kojima su mobitel BlindShell Classic 3, dugi bijeli štap Revolution, govorni reproduktor I-Speak 2, osobna i kuhinjska govorna vaga na hrvatskom jeziku, elektroničko povećalo Looky Round 2.1, privjesak sat na hrvatskom jeziku te Ikonn set asistivnih pomagala. Pomagala se u pravilu mogu posuditi na razdoblje od 15 dana, a iznimno, u opravdanim slučajevima, najdulje do 30 dana.
Posudba se ostvaruje uz prethodni dogovor i ispunjavanje obrasca koji se potpisuje prilikom preuzimanja pomagala. U obrascu se evidentiraju podaci o korisniku, vrsti pomagala i trajanju posudbe, dok se pri povratu bilježi datum vraćanja i stanje opreme.
Pravila posudionice dostupna su na mrežnoj stranici Hrvatskog saveza slijepih te jasno definiraju prava i obveze korisnika, trajanje posudbe i postupak povrata, kako bi se osiguralo transparentno i sigurno korištenje pomagala.
Nikolina Kušterbajn iz Hrvatskog saveza slijepih dodatno ističe kako u radu s osobama s oštećenjem vida često uočavaju koliko je važno da pomagalo bude prilagođeno individualnim potrebama i navikama korisnika. Posudionica, naglašava, omogućuje da korisnici prije kupnje isprobaju pomagala i tehnologije u poznatom okruženju, kroz aktivnosti koje svakodnevno obavljaju. Uz samu posudbu osigurana je i stručna podrška u odabiru i korištenju pomagala, što korisnicima pruža dodatnu sigurnost i potiče veću samostalnost.
U Savezu vjeruju da će ova inicijativa pomoći korisnicima da lakše odaberu pomagala koja im najbolje odgovaraju te da aktivnije sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima i društvu.
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
in MREŽAPrije 6 dana
Asistivna tehnologijaPrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Kutak za stručnjakePrije 7 dana