Connect with us

Asistivna tehnologija

Održan prvi dan ATAAC konferencije o asistivnoj tehnologiji

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje nekoliko ljudi koji su se okupili oko djeteta u kolicima i pokazuju mu kako funkcionira tehnologija sa slike. Zasigurno je riječ o asistivnoj tehnologiji.
Foto: Borna Ferdo Vukojević

Posjetitelji su u pauzama između predavanja, ali i prije početka istih, mogli probati razne novitete asistivne tehnologije koje su pokazivali volonteri na postavljenim pultovima

U prostorijama Mozaik Event Centra u Zagrebu uspješno je održana ATAAC 2024 konferencija.

Međunarodna konferencija o asistivnoj tehnologiji okupila je oko 600 uzvanika iz raznih zemalja. Svi su oni mogli čuti novosti u svijetu asistivne tehnologije od preko 20 renomiranih stručnjaka kojima je područje zanimanja asistivna tehnologija.

Posjetitelji su u pauzama između predavanja, ali i prije početka istih, mogli probati razne novitete asistivne tehnologije koje su pokazivali volonteri na postavljenim pultovima.

Neke od tih inovacija konkuriraju u borbi za dodjelu nagrada za najbolji proizvod na ovoj konferenciji.

Pozdravni govor na početku konferencije održao je dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu Ante Bilić Prcić koji je okupljenima zaželio uspješnu konferenciju i puno novog stečenog znanja o svima nam važnoj temi.

Predavanje na temu podrške osobama s Gestalt pristupom održala je Becky Fry.

– Moramo omogućiti osobama koje koriste potpomognutu komunikaciju da mogu izraziti svoje misli i osjećaje. Bez obzira na to o kojoj se vrsti invaliditeta radilo, osobi moramo omogućiti da komunicira, a uz to da je ljudi oko nje razumiju. Moramo moći prilagoditi pristup osobama kojima treba potpomognuta komunikacija. To se sve može preko prilagođenih sustava. Pomoću takvih tehnologija prilagođavamo osobama koje komuniciraju Gestalt metodom da iskomuniciraju ono što vide. Također, morate moći zainteresirati korisnika za komunikaciju, a to možete samo ako mu je ona razumljiva.

Meaghan Ebbage-Taylor u svom je predavanju prikazala nekoliko novih asistivnih tehnologija za učenike s teškoćama u razvoju.

– Moramo uvijek gledati može li učenik sudjelovati u nastavi i koristi li on asistivnu tehnologiju. Postoje određeni programi preko kojih se mogu čitati e-knjige, dok s druge strane postoje i materijali za djecu s težim oštećenjima koji koriste programe s kojima mogu spajati rečenice te tako razvijaju neovisno čitanje – kazala je Ebbage-Taylor.

Jeppe Forchhammer u svom predavanju kazao je koliko je bitna komunikacija licem u lice, naglasivši kako on nije pobornik davanja tehnologija potpomognute komunikacije djeci mlađoj od 10 godina. Forchhammer navodi kako, samo koristeći neverbalnu komunikaciju, dijete može razviti socijalni kontakt s drugima, te kako preuranjeno korištenje potpomognute komunikacije može dovesti do socijalne isključenosti. Isto tako kazao je da potpomognuta komunikacijska sredstva pomažu, ali da kontakt očima puno više može reći nego koristeći bilo koji alat za nadomjestak komunikacije.

Idalie Fernandez dotaknula se ekonomskog i društvenog utjecaja visokotehnološke asistivne tehnologije u životu osoba koje je koriste, dok je Ines Delzotto održala predavanje o svom istraživanju o visokotehnološkoj potpomognutoj komunikaciji. U svom je izlaganju naglasila kako ona nije samo rezervirana za visokofunkcionalne osobe, već da ih mogu koristi i niskofunkcionalne osobe.

Ema Tadić predstavila je novi softver za potpomognutu komunikaciju Dialoq Talk.

– Stvar kod ovog programa je ta što odabire ispravan oblik riječi te zbog toga govor koji se čuje iz tog programa zvuči puno prirodnije. Ovaj program predviđa glagolska vremena. Svaki gumb preuzima određenu funkciju pisanja ili izgovora. Nadalje, Dialoq Talk ima opciju sabiranja simbola i sakrivanja onih koje ne želite da trenutno uči. Na taj se način može fokusirati i bolje zapamtiti riječi koje trenutno uči – kazala je, između ostalog, Tadić o novom softveru.

Klara Popčević u svom predavanju istaknula je važnost biranja sustava potpomognute komunikacije.

– Dijete koja koristi komunikacijsko pomagalo, može koristiti samo riječi koje su mu dostupne. Kako bi u softver stavili adekvatne simbole, moramo znati u kojoj se situaciji dijete najčešće nalazi, jer su ti simboli odabrani isključivo za to dijete. Sržne riječi koje se upotrebljavaju u softveru su riječi koje najčešće koristi. On ima veze s razvojem djeteta. Od prve godine do godine i po dijete gradi svoj rječnik, i u tom razdoblju usvoji pedesetak riječi.

Valja izdvojiti i izlaganje Josipe Blažević i Dore Vukušić koje su opisale rad s pacijentima koristeći PODD metodu koja se ispostavila kao jako dobra u savladavanju komunikacijskih vještina korisnika.

To su samo neka od predavanja pomoću kojih su predstavljene nove asistivne tehnologije koje će u budućnosti uvelike olakšati život korisnicima potpomognute komunikacije.

Nakon predavanja održane su radionice s različitim asistivnim tehnologijama u kojima su sudionici mogli isprobati iste.

Asistivna tehnologija

Dizajnirano vozilo za osobe s invaliditetom za veće udaljenosti

Objavljeno

/

Bočni prikaz modernog električnog vozila za osobe s invaliditetom, modela Scoozy S. Vozilo ima četiri velika kotača s gumenim terenskim gumama i sportskim naplatcima, ergonomsko sjedalo s naslonima za ruke te upravljač s ručkama sličnim biciklističkima. Dizajniran je za stabilnost i udobnu vožnju na različitim terenima. Boja konstrukcije je maslinasto zelena s crnim i metalnim detaljima.
Foto: Scoozy.nl

S obzirom na to da mu baterija ima 70 amper sati, s njim se može prijeći čak 50 kilometara

Većina osoba s invaliditetom za kretanje koristi invalidska kolica te pri kretanju trebaju pomoć druge osobe. Invalidska kolica, nažalost, nisu dizajnirana za duže relacije ili neravna područija, stoga je radius kretanja korisnika invalidskih kolica često ograničen, a i nerijetko ovisi o pomoći drugih osoba.

S obzirom na to da se ne mogu kretati gdje i kada žele, to im u velikoj mjeri smanjuje samostalnost, ali i izaziva određenu frustraciju.

Čelnici tvrtke Sunrise Medical koja je specijalizirana za izradu asistivne tehnologije kada je u pitanju mobilnost osoba s invaliditetom, odlučili su ovom problemu stati na kraj.

Naime, spomenuta tvrtka je dizajnirala novo moderno vozilo na četiri kotača koje je po svojim karakteristikama bolje od bilo kojeg asistivnog vozila do sad izrađenog. Riječ je o asistivnom vozilu pod nazivom Scoozy.

Ovaj moderni skuter ima četiri kotača, te napredni sustav ovjesa koji korisnicima omogućuje kretanje po bilo kojoj vrsti terena. Također, s njim osoba s invaliditetom lagano može prijeći prepreke kao što je rubnjak.

Isto tako, ima ugrađen LCD zaslon, USB punjenje i NFC zaključavanje kako bi ponudio vrhunsko, a u isto vrijeme sigurno iskustvo vožnje. Naslon za leđa dolazi s jastučićem za sjedalo dizajniranim kako bi korisnicima bilo lakše sjediti. Uz to, ima i prilagodljivi sustav ovjesa i amortizera kako bi putovanje bilo ugodno bez obzira po kojim se površinama korisnik kreće.

Nadalje, spomenuto vozilo može postići brzinu od 18 kilometara na sat što korisnicima daje osjećaj većeg uživanja u vožnji. S obzirom na to da mu baterija ima 70 amper sati, s njim se može prijeći čak 50 kilometara. To je znatno više nego što mogu prijeći druga slična vozila.

Upravo to je ono što ga čini posebnim, jer osoba koja je inače bila ograničena na svega nekoliko kilometra, s njim samostalno može doći na udaljenije lokacije, što osobama sa smanjenom pokretljivošću daje osjećaj potpune slobode i samostalnosti.

Vozilo je za sada dostupno samo na britanskom tržištu, ali vjerujemo kako će u budućnosti ovo asistivno čudo od vozila doći i na europsko tržište te da će biti dostupno svima koji si ga žele priuštiti.

Nastavite čitati

Asistivna tehnologija

TEHNOLOGIJOM PROTIV AUTIZMA Sitnice koje život znače

Objavljeno

/

Na fotografiji je dijete koje je prekrilo rukama oči.
Foto: Pexels

Određene aplikacije i programi, iako se čine ‘ništa posebno’, uvelike mogu pomoći u povećanju kvalitete života osoba s autizmom

Autizam ili poremaćaj autističnog spektra je razvojna teškoća koja se javlja u dječjoj dobi. Riječ je o stanju koje traje cijeli život, a karakteriziraju ga teškoće s komunikacijskim i socijalnim vještinama.

Osim navedenog, autizam se može prepoznati i po neobičnim radnjama, ili pak ponavljanju istih.

Autistično dijete izbjegava kontakt očima, teško slaže rečenice te ima problema s intonacijom u govoru. Socijalni problem kod osoba oboljelih od autizma manifestira se tako što se dijete voli igrati samo i nije baš društveno.

Oboljeli su osjetljivi na velik broj podražaja te se, kada su njima izloženi mogu prepasti ili burno reagirati.

Autizam se naziva ‘spektrom’ jer svaka autistična osoba, kao i svaka neurotipična osoba na drugačiji način poima svijet, drugačije se kreće, komunicira, ima drugačije interese. Također, svaka autistična osoba treba drugačiju razinu podrške u svakodnevnom životu, ali mnogi trebaju cjelodnevnu podršku.

Određene aplikacije i programi, iako se čine ‘ništa posebno’, uvelike mogu pomoći u povećanju kvalitete života osoba pogođenih autizmom.

Veliki dio osoba koje imaju određeni oblik autizma teško čitaju ili imaju problema s razumijevanjem pročitanog teksta. Upravo zbog toga softver koji pretvara tekst u riječi neizostavno je tehnološko pomagalo koje osobama s autizmom pomažu pri učenju.

Postoji više tehnoloških pomagala na koje se može instalirati softver za pretvaranje teksta u riječ. Audio knjige pružaju pristup pisanim knjigama te putem zvučnog zapisa osobe s autizmom dobivaju informacije koje u pisanom obliku nisu mogli razumjeti. Čitači zaslona funkcioniraju na po sličnom principu. Taj vid pomagla funkcionira tako da autističnim osobama na glas čita informacije koje se nalaze na web stanicama.

S obzirom na to da svaka osoba s autizmom drugačije reagira na podražaje, postoje i različita prilagođena sučelja za čitanje teksta s web stranica koja olakšavaju razumijevanje informacija.

Nekim osobama s autizmom smeta okolni tekst i slike na web stranici jer ne mogu selektirati što je bitno, a što ne. Zato postoji ‘maska zaslona’ pomoću koje se blokiraju sve slike i okolni tekst na stranici pa se osoba može isključivo fokusirati na informacije koje su bitne.   

Isto tako, jedan od problema autističnih osoba je i taj što često ne razumiju postavljene zadatke niti imaju pojam o vremenskim rokovima.

U tome im uvelike može pomoći aplikacija ‘Upravljanje zadatcima’ putem koje mogu lakše postaviti svoje prioritete u obavljanju zadatka, dok upotreba rokovnika označenog bojama u aplikaciji može pomoći korisniku da razlikuje različite vrste zadataka.

Ovo su samo neki od primjera tehnoloških pomagala, u vidu aplikacija ili programa koji mogu pomoći osobama iz spektra autizma da lakše funkcioniraju u svijet oko sebe.

Nastavite čitati

Asistivna tehnologija

Umjetna inteligencija u službi asistivne tehnologije

Objavljeno

/

Na fotografiji je ruka čovjeka koji se drži mobitel i sprema se pitati nešto umjetnu inteligenciju.
Foto: Pexels

Umjetna inteligencija ima i svoje pozitivne strane, te ako se dobro koristi može služiti za postizanje većeg dobra

Od kad je prije nekoliko godina umjetna inteligencija (AI) uzela maha po cijelom svijetu, mnogi su se pitali je li ona tehnološka blagodat ili ubojica ljudskih mehanizama obavljanja posla. To uvelike ovisi o tome na koji način čovjek umjetnu inteligenciju koristi.

Pa tako AI tehnologija može biti i korisna ukoliko se čovjek s njom služi na pravi način. Jedan od načina na koji se mogu rabiti čari umjetne inteligencije svakako je za pomoć osobama s različitim vrstama invaliditeteta pri funkcioniranju u svakodnevnom životu.

Tako, recimo, umjetna inteligencija pomaže učenicima s invaliditetom pri učenju. AI tehnologija u sebi ima čitač zaslona, mogućnost pretvaranja govora u tekst, ali i mnoge druge alate koji mogu imati funkciju asistivne tehnologije.

Naime, postoje uređaji za pojačanu i alternativnu komunikaciju koji u sebi imaju sustav za prepoznavanje riječi tako da osoba koja ima teškoće s pisanjem mora utipkati svega nekoliko riječi, a sustav umjetne inteligencije dovršit će započetu rečenicu tako da savršeno ima smisla.

Isto tako, sustav umjetne inteligencije može prepoznati i nejasno izgovorenu rečenicu čovjeka koji ima problema s mucanjem ili pak zbog motoričkih barijera ne može izgovoriti rečenicu na adekvatan način. Pomoću umjetne inteligencije ta se rečenica može generički dotjerati do savršenstva.

Programi kao što su Speechify i NaturalReader mogu uvelike olakšati učenje osobama s invaliditetom. Tome je tako jer ova dva programa, osim što čitaju sadržaj na glas, također izrađuju sažetak i nacrt napisanog sadžaja. Na taj način pomažu učenicima da pregledaju ključne značajke u tekstu i provjere jesu li razumjeli napisani sadžaj.

Nadalje, postoje AI programi pomoću kojih gluhe i nagluhe osobe, uz transkripciju zvuka iz prostorije u realnom vremenu, mogu lakše upijati gradivo.     

Stvaranje sažetka može pomoći predavačima s određenim intelektualnim oštećenjem da ostanu fokusirani i bolje prenesu gradivo onima kojima je namijenjeno.

Tehnologije pretvaranja govora u tekst, poput alata za diktiranje u Microsoft Officeu, Google Workspaceu i većini modernih operativnih sustava, dodatno poboljšavaju pristupačnost. Ovi alati pomažu edukatorima s oštećenjem vida, problema s motorikom ili govorom, glasovne naredbe za izradu materijala za nastavu, te bolje pružanje informacija učenicima i kvalitetniju komunikaciju s njima.

Osim navedenih programa, kvalitetnu transkripciju sadržaja predavači sa spomenutim teškoćama mogu dobiti putem Zoom platforme, Microsoft Teamsa i Google Meeta. Ovi programi transkriptiraju titlove uživo, pomažući edukatorima da lakše prate raspravu i sudjeluju u komuniakciji.

Iako umjetna inteligencija ‘sije strah’ među ljudima starog kova, koji su svoje zanate ‘pekli’ mučeći se i upijajući praktična znanja s terena, ona očito ima i svoje pozitivne strane, te ako se dobro koristi može služiti za postizanje većeg dobra.

Nastavite čitati

U trendu