Posjetitelji su u pauzama između predavanja, ali i prije početka istih, mogli probati razne novitete asistivne tehnologije koje su pokazivali volonteri na postavljenim pultovima
U prostorijama Mozaik Event Centra u Zagrebu uspješno je održana ATAAC 2024 konferencija.
Međunarodna konferencija o asistivnoj tehnologiji okupila je oko 600 uzvanika iz raznih zemalja. Svi su oni mogli čuti novosti u svijetu asistivne tehnologije od preko 20 renomiranih stručnjaka kojima je područje zanimanja asistivna tehnologija.
Posjetitelji su u pauzama između predavanja, ali i prije početka istih, mogli probati razne novitete asistivne tehnologije koje su pokazivali volonteri na postavljenim pultovima.
Neke od tih inovacija konkuriraju u borbi za dodjelu nagrada za najbolji proizvod na ovoj konferenciji.
Pozdravni govor na početku konferencije održao je dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu Ante Bilić Prcić koji je okupljenima zaželio uspješnu konferenciju i puno novog stečenog znanja o svima nam važnoj temi.
Predavanje na temu podrške osobama s Gestalt pristupom održala je Becky Fry.
– Moramo omogućiti osobama koje koriste potpomognutu komunikaciju da mogu izraziti svoje misli i osjećaje. Bez obzira na to o kojoj se vrsti invaliditeta radilo, osobi moramo omogućiti da komunicira, a uz to da je ljudi oko nje razumiju. Moramo moći prilagoditi pristup osobama kojima treba potpomognuta komunikacija. To se sve može preko prilagođenih sustava. Pomoću takvih tehnologija prilagođavamo osobama koje komuniciraju Gestalt metodom da iskomuniciraju ono što vide. Također, morate moći zainteresirati korisnika za komunikaciju, a to možete samo ako mu je ona razumljiva.
Meaghan Ebbage-Taylor u svom je predavanju prikazala nekoliko novih asistivnih tehnologija za učenike s teškoćama u razvoju.
– Moramo uvijek gledati može li učenik sudjelovati u nastavi i koristi li on asistivnu tehnologiju. Postoje određeni programi preko kojih se mogu čitati e-knjige, dok s druge strane postoje i materijali za djecu s težim oštećenjima koji koriste programe s kojima mogu spajati rečenice te tako razvijaju neovisno čitanje – kazala je Ebbage-Taylor.
Jeppe Forchhammer u svom predavanju kazao je koliko je bitna komunikacija licem u lice, naglasivši kako on nije pobornik davanja tehnologija potpomognute komunikacije djeci mlađoj od 10 godina. Forchhammer navodi kako, samo koristeći neverbalnu komunikaciju, dijete može razviti socijalni kontakt s drugima, te kako preuranjeno korištenje potpomognute komunikacije može dovesti do socijalne isključenosti. Isto tako kazao je da potpomognuta komunikacijska sredstva pomažu, ali da kontakt očima puno više može reći nego koristeći bilo koji alat za nadomjestak komunikacije.
Idalie Fernandez dotaknula se ekonomskog i društvenog utjecaja visokotehnološke asistivne tehnologije u životu osoba koje je koriste, dok je Ines Delzotto održala predavanje o svom istraživanju o visokotehnološkoj potpomognutoj komunikaciji. U svom je izlaganju naglasila kako ona nije samo rezervirana za visokofunkcionalne osobe, već da ih mogu koristi i niskofunkcionalne osobe.
Ema Tadić predstavila je novi softver za potpomognutu komunikaciju Dialoq Talk.
– Stvar kod ovog programa je ta što odabire ispravan oblik riječi te zbog toga govor koji se čuje iz tog programa zvuči puno prirodnije. Ovaj program predviđa glagolska vremena. Svaki gumb preuzima određenu funkciju pisanja ili izgovora. Nadalje, Dialoq Talk ima opciju sabiranja simbola i sakrivanja onih koje ne želite da trenutno uči. Na taj se način može fokusirati i bolje zapamtiti riječi koje trenutno uči – kazala je, između ostalog, Tadić o novom softveru.
Klara Popčević u svom predavanju istaknula je važnost biranja sustava potpomognute komunikacije.
– Dijete koja koristi komunikacijsko pomagalo, može koristiti samo riječi koje su mu dostupne. Kako bi u softver stavili adekvatne simbole, moramo znati u kojoj se situaciji dijete najčešće nalazi, jer su ti simboli odabrani isključivo za to dijete. Sržne riječi koje se upotrebljavaju u softveru su riječi koje najčešće koristi. On ima veze s razvojem djeteta. Od prve godine do godine i po dijete gradi svoj rječnik, i u tom razdoblju usvoji pedesetak riječi.
Valja izdvojiti i izlaganje Josipe Blažević i Dore Vukušić koje su opisale rad s pacijentima koristeći PODD metodu koja se ispostavila kao jako dobra u savladavanju komunikacijskih vještina korisnika.
To su samo neka od predavanja pomoću kojih su predstavljene nove asistivne tehnologije koje će u budućnosti uvelike olakšati život korisnicima potpomognute komunikacije.
Nakon predavanja održane su radionice s različitim asistivnim tehnologijama u kojima su sudionici mogli isprobati iste.
