Stefan više ne sluša Raffijeve ploče, sada ima profinjeniji glazbeni ukus

Stefan Burn sretan je 33-godišnjak koji obožava voziti kajak i kanu, vješt je i okretan u kuhinji, a u slobodno vrijeme najradije odlazi na kazališne predstave i koncerte.

No Stefana u životu prati rijedak genetski poremećaj, Angelmanov sindrom koji je uzrokovan kromosomskim kuršlusom, a obilježavaju ga razvojni i motorički zastoji te napadaji. Ljudi koji se nose s ovim sindromom često imaju ekstatično ponašanje, sretni su i veseli. Stefan je uglavnom neverbalan, ali sa svojim roditeljima, mamom Robertom i tatom Davidom, komunicira bez ikakvih problema.

Nedavno je Stefan bio silno uzbuđen što će konačno uživo vidjeti svog idola iz djetinjstva, legendarnog pjevača Raffija, na koncertu u berlinskom Bushnell Performing Arts Centru. Raffi za njega nije bio samo glazbena ikona, nego i humanist koji je poštovanje i ugled stekao i kao zagovaratelj prava djece. A onda se u priču upleo Murphyjev zakon: očekivana ekstaza zbog upoznavanja svog idola iz djetinjstva, prometnula se u dramu koju će pamtiti cijeli život.

Stefan je, naime, prije samog koncerta pokušao animirati publiku da pljeskom i skandiranjem pozdravi Raffija prije nego se i sam ukaže na pozornici. Bio je uzbuđen i živahno je mahao rukama. Ništa u njegovu ponašanju nije bilo skandalozno, nikoga nije uznemiravao i gnjavio, samo je želio pokazati koliko voli i poštuje Raffija.

Njegovo se ponašanje, međutim, nije svidjelo ljudima iz Raffijeva osiguranja te su prilično grubo rekli Stefanovim roditeljima da svog sina premjeste u zadnje redove koncertne dvorane ili će ga u suprotnom oni sami maknuti. Stefan je, logično, pružio otpor i nije se dao maknuti iz prvog reda, ne samo zato što mu je bio povrijeđen ponos, nego i stoga što ima oštećen sluh.

Uzalud su roditelji uvjeravali zaštitare da je njihov Stefan miroljubiv i tih momak, samo je u rijetkim trenucima nesputane sreće pomalo ekstatičan i bučan. Nažalost, njihove su molbe naišle na ‘gluhe uši’, pa su sa sinom napustili koncert i prije nego je počeo.

Glazbeni superstar Raffi nije se oglasio povodom ovog incidenta jer sirotan nije ni znao što se događa u popularnoj koncertnoj i kazališnoj dvorani u Berlinu. No sada bi mu netko trebao reći da je Stefan, njegov 33-godišnji obožavatelj s invaliditetom, neko vrijeme imao nemirne snove i bio neuobičajeno tužan. Stefan više ne sluša njegove ploče, sada ima profinjeniji ukus za glazbu.

Pravobranitelj ističe i da su osobe s invaliditetom jako dugo čekale na konačno donesene zakone o osobnoj asistenciji, inkluzivnom dodatku i povlasticama u prometu

Ured pravobranitelja osoba s invaliditetom lani je uputio 412 preporuka i upozorenja tijelima državne vlasti, lokalnim jedinicama, pravnim i fizičkim osobama radi ostvarivanju prava osoba s invaliditetom, a od 294 u 2022. prihvaćeno je i provedeno njih 101, što je nedovoljno.

Pravobranitelj Darijo Jurišić ističe kako one nisu prihvaćene i implementirane u postotku u kojem bi htjeli a za neke, poput osiguranja pristupačnosti, potrebna su određena novčana sredstava i zahvati pa se preporuke i upozorenja prenose iz godine u godinu.

Najviše pritužbi odnosi se na prava iz socijalne skrbi, pristupačnost i mobilnost, zapošljavanje te rad i obrazovanje.

– Ono što osobno vidim kao jedan od najvažnijih stvari koje moramo učiniti je razvijanje i poboljšavanje sustava rane intervencije, što traži međusektorsku suradnju čega u Hrvatskoj nedostaje. Prema osobama s invaliditetom postoji predrasuda da su za njih najvažnija područja zdravstvene skrbi i socijalne zaštite, no sva područja su jednako važna – rekao je pravobranitelj za Hinu.

Kad su djeca u pitanju puno ovisi o angažiranosti roditelja i njihovoj snalažljivosti, a rana intervencija smanjuje opseg mogućeg invaliditeta te osigurava veću samostalnost osobe.

Jurišić ističe Grad Zagreb kao pozitivan primjer ostvarivanja pristupačnosti u brojnim područjima, čemu pridonosi i postojanje posebnog odjela koji se bavi potrebama osoba s invaliditetom.

Osnovnu školu upisalo 26.490 učenika a srednju svega 5468

Pravobranitelj navodi kao se dobar dio preporuka i upozorenja iz 2022. koji nije prihvaćen odnosi na sustav odgoja i obrazovanja. Roditeljima s djecom s teškoćama u razvoju veliki je izazov upisati dijete u vrtić, a kada ih upišu dobiju ograničeno vrijeme boravka u vrtiću.

Jako malo učenika s teškoćama u razvoju upisuju srednju školu nakon osnovne, pa je tako u upravo završenoj školskoj godini osnovnu školu upisalo  26.490 učenika s teškoćama u razvoju, a srednju njih 5468. Većina obrazovnih ustanova nije prilagođena osobama s invaliditetom a profesori nisu dovoljno educirani za rad s njima, kaže pravobranitelj.

Tu su od velike pomoći asistenti u nastavi, no problem je što nije riješen njihov radno-pravni status. Ured pravobranitelja stoga se zalaže da oni postanu zaposlenici sustava te da u pravima budu izjednačeni sa zaposlenicima.

Zastarjeli obrazovani sustav, samo jedan posto visokoobrazovanih

Jurišić ističe i problem zapošljavanja, U registru je upisano oko 650.000 osoba s invaliditetom, koji čine 17 posto stanovništva, a zaposleno je njih svega oko 17.000. Ta brojka, naglašava Jurišić, iz godine u godinu raste ali nedovoljno, a među njima je svega jedan posto visokoobrazovanih.

– Problem je što osobe s invaliditetom obrazujemo za zanimanja koje danas više nisu potrebna na tržištu rada, poput pomoćnih i administrativnih te zanatskih i strukovnih zanimanja – istaknuo je.

Centri za profesionalnu rehabilitaciju rade na tome da te osobe ostanu u svijetu rada, što je ključno za njihovu socijalizaciju i kvalitetu života.

Pravobranitelj ističe i da su osobe s invaliditetom jako dugo čekale na konačno donesene zakone o osobnoj asistenciji, inkluzivnom dodatku i povlasticama u prometu.

Kaže kako je kod inkluzivnog dodatka najveći izazov izdati 150.000 rješenja tijekom ove godine, no sve će osobe, bez obzira na datum izdavanja rješenja, inkluzivni dodatak dobiti za cijelu godinu.

Izvor: Hina/Anja Perić

Implementacija taktilnih ploča značajno poboljšava pristupačnost i sigurnost za slijepe i slabovidne osobe, omogućujući im veću autonomiju i sigurnost u svakodnevnom životu

Taktilne ploče su specijalizirane površine dizajnirane za pomoć slijepim i slabovidnim osobama u navigaciji i sigurnom kretanju u javnim prostorima.

Nedavno su postavljene na pristupnim stepenicama na nadvožnjaku u Kalničkoj ulici u Čakovcu kako bi se olakšalo kretanje slijepih i slabovidnih osoba. Ova inicijativa dio je plana za poboljšanje dostupnosti grada osobama s invaliditetom.

Taktilne ploče izrađene su od gume i postavljene su na pristupnom djelu stepenica koje se spuštaju prema ulicama Vatroslava Lisinskog i dr. Ivana Novaka. One će omogućiti i pružiti slijepim i slabovidnim osobama lakšu orijentaciju i pomoći im da se sigurno kreću.

Taktilne ploče i staze su temeljni element pristupačnosti te omogućuju slijepim i slabovidnim osobama samostalno kretanje i snalaženje u prostoru te pristup javnim objektima svih namjena.

S pomoću ovih ploča slijepe osobe prepoznaju i prate reljefnu strukturu dodirom, dok slabovidne osobe taktilne površine mogu prepoznati i vizualno, jer su postavljene tako da budu kontrastne u odnosu na podlogu na koju su implementirane.

Ovo je još jedan korak u smjeru veće uključenosti Grada Čakovca u pomoć slijepim i slabovidnim osobama i želji da se osigura da se svi građani, bez obzira na invaliditet, mogu slobodno i sigurno kretati gradom.

Kažimo još da taktilne ploče mogu biti upozoravajuće i one imaju uzorke s kupolama ili čepovima i koriste se za označavanje opasnih zona, kao što su rubovi platformi ili početak stepenica.

Usmjeravajuće ploče imaju uzorke s linijama i koriste se za usmjeravanje i navigaciju kroz prostore, npr. od ulaza do recepcije i informativne ploče koje mogu sadržavati taktilne simbole, tekst u Brailleovom pismu ili taktilne karte koje pružaju informacije o prostoru.