Međunarodni dan borbe protiv boli pruža priliku za naglašavanje potreba pacijenata koji se suočavaju s boli, kao i za promicanje napretka u znanosti i medicini u pogledu metoda liječenja boli, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe

Međunarodni dan borbe protiv boli obilježava se širom svijeta 17. listopada svake godine, s ciljem podizanja svijesti o važnosti prepoznavanja, prevencije i odgovarajućeg liječenja boli.

Ovaj dan obilježava se i u Hrvatskoj, pri čemu značajnu ulogu u osvješćivanju o ovom problemu imaju medicinske ustanove, udruge pacijenata te stručnjaci za liječenje boli, poput anesteziologa i drugih zdravstvenih profesionalaca.

Bol, osobito kronična, predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem jer može značajno smanjiti kvalitetu života oboljelih. Ovaj dan pruža priliku za isticanje potreba pacijenata koji se suočavaju s boli, kao i za promicanje napretka u znanosti i medicini u pogledu metoda liječenja, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe.

Kronična bol, koja traje duže od tri mjeseca, često je povezana s različitim stanjima poput artritisa, fibromialgije, neuropatske boli ili ozljeda kralježnice. Osim fizičkih simptoma, kronična bol može dovesti do emocionalnih teškoća poput depresije, anksioznosti i osjećaja bespomoćnosti. Traženje psihološke podrške može pomoći u jačanju mentalne otpornosti, a suočavanje s emocionalnim posljedicama kronične boli ključno je za cjelokupno blagostanje.

Mnogi nisu svjesni da postoje specijalisti koji se bave liječenjem boli. Danas postoji niz metoda za upravljanje kroničnom boli, a prvi korak je potražiti stručnu pomoć. Iako postoji mnogo postupaka za ublažavanje boli, nijedan nije univerzalan. Potrebno je isprobati različite pristupe kako bi se pronašla odgovarajuća kombinacija terapija za svakog pacijenta.

Nošenje s kroničnom boli zahtijeva multidisciplinarni pristup koji kombinira fizičke, psihološke i životne promjene. Važno je biti ustrajan i prilagodljiv u pronalaženju metoda koje najbolje odgovaraju, budući da se iskustva s kroničnom boli značajno razlikuju među osobama. Savjetovanje s liječnikom i prilagođavanje liječenja individualnim potrebama ključno je za postizanje boljeg kvaliteta života.

Najranjivije skupine prisiljene su hraniti se samo osnovnim i jeftinim namirnicama, dok druge skupine ne jedu svježu i raznoliku hranu, bilo zato što im nedostaju potrebne informacije za pravilne izbore ili zato što im je tako praktičnije

Svjetski dan hrane obilježava se danas, 16. listopada. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane je ‘Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost’, s naglaskom na osiguravanje osnovnog ljudskog prava na hranu i prehrambenu sigurnost za sve ljude diljem svijeta.

Ova tema ističe važnost hrane kao temeljne ljudske potrebe, uz poseban osvrt na globalne napore u smanjenju gladi, borbi protiv neuhranjenosti i jačanju održivih prehrambenih sustava.

Prepoznaje se da hrana nije samo roba, već pravo svakog čovjeka. Tema poziva na globalnu akciju kako bi se osiguralo da svi, bez obzira na ekonomske ili društvene okolnosti, imaju pristup hranjivoj, zdravoj i sigurnoj hrani. Ističe se potreba za smanjenjem razlika u pristupu hrani, posebno u zemljama u razvoju, ruralnim područjima i među marginaliziranim skupinama. Cilj je osigurati pravednu raspodjelu resursa i podržati zajednice koje su najviše pogođene nesigurnošću hrane.

Naglašava se važnost održive poljoprivrede i proizvodnje hrane koja ne samo da zadovoljava potrebe današnjeg stanovništva, već i čuva resurse za buduće generacije. Održivost podrazumijeva smanjenje bacanja hrane, očuvanje prirodnih resursa i smanjenje utjecaja klimatskih promjena.

Pravilna prehrana povezana je s boljim zdravljem, boljim obrazovnim ishodima i većim ekonomskim prilikama. Stoga je osiguravanje pristupa kvalitetnoj hrani ključno za stvaranje zdravijeg i produktivnijeg društva. S obzirom na klimatske promjene i njihov negativan utjecaj na proizvodnju hrane, ovogodišnja tema poziva na inovacije i prilagodbu u poljoprivredi kako bi se osigurala otpornost prehrambenih sustava na ekstremne vremenske uvjete i druge prijetnje.

Više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može si priuštiti zdravu prehranu, a nezdrava prehrana je vodeći uzrok različitih oblika pothranjenosti – od neuhranjenosti i nedostatka određenih mikronutrijenata do pretilosti, koja je sada problem u većini zemalja i među različitim socio-ekonomskim klasama. Ipak, mnogi ljudi i dalje pate od gladi i ne mogu si priuštiti zdravu prehranu.

Najranjivije skupine prisiljene su hraniti se samo osnovnim i jeftinim namirnicama, dok druge skupine ne jedu svježu i raznoliku hranu, bilo zato što im nedostaju potrebne informacije za pravilne izbore ili zato što im je tako praktičnije.

Svjetski dan hrane u  predstavlja priliku da se dodatno osvijeste globalni i lokalni izazovi vezani uz prehranu te da se potaknu rješenja koja će omogućiti bolji i pravedniji pristup hrani za sve.

Ključ u borbi protiv raka dojke leži u prevenciji, redovitim kontrolama, ranom otkrivanju i multidisciplinarnom pristupu liječenju. Podrška obitelji, prijatelja i zdravstvenih stručnjaka također igra važnu ulogu u cjelokupnom procesu

Nacionalni dan borbe protiv raka dojke u Hrvatskoj obilježava se 7. listopada svake godine. Ovaj dan posvećen je podizanju svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja raka dojke, najčešće dijagnosticiranog malignog oboljenja među ženama u Hrvatskoj.

Cilj obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke je educirati javnost o važnosti redovitih preventivnih pregleda, kao što su mamografije i samopregledi dojki, jer rano otkrivanje bolesti značajno povećava šanse za uspješno liječenje. Tijekom ovog dana organiziraju se razne akcije, kampanje, predavanja i događanja kojima se promiču informacije o zdravlju dojki, a podršku pružaju razne zdravstvene institucije, nevladine organizacije, kao i udruge pacijenata.

Tijekom listopada, koji je poznat i kao mjesec borbe protiv raka dojke, mnoge organizacije i institucije koriste ružičaste vrpce kao simbol solidarnosti s oboljelima.

Borba protiv raka dojke zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje prevenciju, ranu dijagnostiku, pravodobno liječenje i podršku tijekom oporavka. Evo nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti kako biste se borili protiv raka dojke.

Jedan od najvažnijih načina prevencije raka dojke je redoviti mamografski pregled, osobito za žene starije od 40 godina. Mamografija može otkriti promjene u tkivu dojke i do dvije godine prije nego što se simptomi pojave.

Održavanje zdrave tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana (posebno bogata voćem i povrćem) te izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola mogu smanjiti rizik od razvoja raka dojke.

Dugotrajna hormonska terapija može povećati rizik od raka dojke, stoga bi žene trebale konzultirati liječnika o rizicima i koristima hormonske terapije u menopauzi.

Kad jednom, nažalost, ipak dođe do raka dojke, liječenje ovisi o stadiju bolesti, vrsti tumora i drugim individualnim faktorima. Najčešći pristupi uključuju kirurški zahvat, radioterapiju, kemoterapiju, hormonsku terapiju i ciljanu terapiju.

Emocionalna podrška je ključna tijekom borbe protiv raka. Mnoge pacijentice traže psihološku pomoć kako bi se nosile sa stresom, tjeskobom i depresijom koje može izazvati dijagnoza raka.

Važno je imati mrežu ljudi koji pružaju emocionalnu podršku, a uključivanje u grupe za podršku može biti od velike pomoći.

Nakon operacije može biti potrebna fizička terapija i rehabilitacija kako bi se pacijentici vratila snaga i pokretljivost.

Važno je reći da za žene koje imaju obiteljsku povijest raka dojke ili genetsku predispoziciju (npr. BRCA1 i BRCA2 mutacije), može biti korisno obaviti genetsko testiranje kako bi se odredio rizik. Na temelju rezultata, liječnici mogu preporučiti dodatne mjere opreza, kao što su češći pregledi ili preventivne mjere.